Rezultati pretrage

Šta je masna jetra?

Masna jetra (lat. steatosis hepatis) poznata još i kao nealkoholna masna jetra ili stetoaza je, kako i sam naziv kaže, nagomilavanje viška masti u ovom organu u našem tijelu. Ljudi sa masnom jetrom konzumiraju malo ili nimalo alkohola, no velika količina masti pohranjenih u jetrenim stanicama može prouzrokovati ozbiljna oboljenja poput nealkoholnog staetohepatitisa što može dalje napredovati do ciroze jetre ili čak njenog potpunog zastoja. Dakle, masna jetra može prouzrokovati jednaku štetu kao i neograničena upotreba alkohola.

Šta je mastitis?

Mastitis je upala dojke, odnosno tkiva dojke kod kojeg, u nekim slučajevima, može doći i do infekcije. Najčešći oblik mastitisa je laktacijski, odnosno, pojavljuje se kod žena koje doje, no, ova vrsta upale može se dogoditi i ženama koje nisu u procesu dojenja, ali i muškarcima. Mastitis se smatra benignom bolešću dojke.

Najčešći simptomi mastitisa

Simptomi mastitisa uključuju:

Šta je mastocitoza?

Mastocitoza je rijedak poremećaj koji uzrokuje nakupljanje viška mastocita u tijelu. Mastociti su specifična vrsta bijelih krvnih ćelija koje se nalaze u vezivnom tkivu širom tijela i oni igraju važnu ulogu u podršci imunološkom sistemu jer štite tijelo od različitih oboljenja.

Šta je meningitis?

Meningitis je infekcija i upala moždanih ovojnica, odnosno membrana koje okružuju mozak i kičmenu moždinu. Postoji nekoliko različitih uzroka zbog kojih dolazi do ovog stanja, a najčešći zabilježen je virusna infekcija. Osim virusne infekcije, do meningitisa dolazi i uslijed bakterijske infekcije, gljivične infekcije, te zbog reakcije na određene lijekove, odnosno hemijske supstance. Prvi simptomi meningitisa su jaka glavobolja, temperatura i ukočenost u vratu.

Šta je Meningokokni meningitis?

Meningokokni meningitis je infekcija čiji je direktni uzročnik bakterija po kojoj je bolest nazvana - Neisseria meningitidis. Radi se o vrlo ozbiljnoj infekciji zaštitnih membrana, odnosno ovojnica kojima su okruženi mozak i kičmena moždina.  Meningokokna bolest je termin koji obuhvata dvije vrste oboljenja – u prvom slučaju kada je obuhvaćen mozak, i u drugom slučaju kada dolazi do trovanja krvi, tačnije septicaemije, no, u ovom tekstu ćemo se bazirati na prvi oblik, odnosno na infekciju zaštitnih ovojnica na mozgu.

Kada kod žene, odrasle dobi, menstruacija izostane 12 ili više mjeseci, a isključene su sve bolesti tada možemo govoriti o menopauzi. Menopauza, kao i sve ostale promjene na tijelu prirodan su ciklus starenja i događa se zato što kod žena, s godinama, opada broj spolnih hormona. Jajnici prestaju sa svojom funkcijom, odnosno ne proizvode više jajašca, mjesečni ciklus prestaje i žena više ne može biti u drugom stanju.

Šta je metabolički sindrom?

Metabolički sindrom nije bolest već pojam koji označava niz međusobno povezanih poremećaja funkcija metabolizma, a koje uključuju: gojaznost, inzulinsku rezistenciju, smanjenu toleranciju na glukozu, hipertenziju (povišen krvni pritisak), te dislipidemiju (poremećaj masnoća u krvi). 

Šta je mezoteliom?

Maligni mezoteliom je oblik raka koji se razvija u tankom sloju tkiva poznatom kao mezotelijum, koji oblaže veći dio unutrašnjih organa. Mezoteliom je vrlo agresivan i smrtonosan karcinom i, iako postoje brojni tretmani za liječenje mezotelioma, kod mnogih pacijenata, nažalost, izlječenje nije moguće.

Život sa migrenom

Ako ste počeli čitati ovaj članak, onda pretpostavljamo da znate šta je migrena, ali se iskreno nadamo da ga čitate isključivo iz znatiželje, a ne zato što želite pronaći rješenje za borbu s migrenom jer znamo o kolikoj, razarajućoj glavobolji se radi i nadamo se da će što manje ljudi iskusiti ovu vrstu boli. 

Šta je mijastenija gravis?

Mijastenija gravis je autoimuna bolest (stanje u kojem imunološki sistem greškom napada vlastiti organizam) kod koje dolazi do brzog zamora i slabosti u mišićima. Ovo je neuromuskulatorna bolest i do nje dolazi zbog poremećaja u prijenosu podražaja sa živca na mišiće. Osobe s dijagnozom mijastenije gravis gube sposobnost kontrolisanja mišića, posebno u rukama, nogama, očima, vratu, te ostatku lica.

Šta je mijelodisplastični sindrom?

Mijelodisplastični sindrom, koji se također naziva i mijelodisplazija, predstavlja grupu karcinoma, odnosno povezanih poremećaja koštane srži koji onemogućavaju normalnu proizvodnju krvnih ćelija. Ova stanja se javljaju kada postoji neispravnost u koštanoj srži (spužvastom materijalu unutar vaših kostiju) čiji je zadatak stvaranje zdravih krvnih stanica.

Šta je mononukleoza?

Infektivna mononukleoza, poznata i pod nazivom bolest poljupca je zarazna bolest čiji je uzročnik u gotovo devedeset posto slučajeva Epstein-Barr virus. Osim navedenog virusa, uzročnici mogu biti i neke druge infekcije, primjerice citomegalovirus. „Bolest poljupca“ je sinonim za mononukleozu jer se ona jednostavno prenosi putem tjelesnih tekućina poput pljuvačke. No, ljubljenje nije jedini način da se ovaj virus prenese, već se može prenijeti i dijeljenjem čaše, pribora za hranu ili drugih ličnih predmeta s nekim ko ima mononukleozu. 

Šta Su Morbili?

Morbili (lat. Morbilli – mala bolest) su akutna, visoko zarazna, opasna virusna infekcija koja najčešće pogađa djecu, no ni odrasli, bez razvijenog imuniteta nisu zaštićeni od ovog oboljenja. Morbili su poznati još i pod nazivima Krzamak, Male boginje, Ospice, Devetodnevna groznica. Pojavom vakcine MRP (eng. MMR) masovno širenje infekcije je smanjeno u odnosu na prošlost kada su djeca obolijevala mnogo češće. Podaci govore da je, prije vakcine, čak devedeset posto stanovništva u dobi od 1-20 godina prebolovalo Morbile.

O kakvoj ozljedi je riječ?

Mortonov neurom, poznat još i kao Mortonova bolest, odnosno Mortonova metatarzalgija je ozljeda koju karakteriše jaka i iznenadna bol u prednjem dijelu stopala, odnosno između trećeg i četvrtog prsta. Neurom je ustvari zadebljanje nervnog tkiva koje se može razviti u bilo kojem dijelu tijela, no jedan od najpoznatijih oblika je upravo Mortonov neurom. Pacijenti koji su iskusili ovu vrstu ozljede tvrde da je probadajuća bol toliko jaka da odmah moraju obustaviti sve aktivnosti, skinuti obuću i masažom pokušati olakšati ovo bolno stanje.

Šta je multiplaskleroza?

Multipla skleroza (MS) predstavlja autoimunu bolest u kojoj imunološki sistem greškom napada zdrave ćelije. Specifično, kod ljudi s ovom bolešću, imunološki sistem napada ćelije u mijelinu, zaštitnom omotaču oko nerava u mozgu i kičmenoj moždini. Oštećenje mijelinske ovojnice uzrokuje prekid nervnih signala iz mozga u druge dijelove tijela, što može dovesti do simptoma koji utiču na mozak, kičmenu moždinu i oči. 

Postoje četiri tipa MS-a: