Multiplaskleroza
Šta je multiplaskleroza?
Multipla skleroza (MS) predstavlja autoimunu bolest u kojoj imunološki sistem greškom napada zdrave ćelije. Specifično, kod ljudi s ovom bolešću, imunološki sistem napada ćelije u mijelinu, zaštitnom omotaču oko nerava u mozgu i kičmenoj moždini. Oštećenje mijelinske ovojnice uzrokuje prekid nervnih signala iz mozga u druge dijelove tijela, što može dovesti do simptoma koji utiču na mozak, kičmenu moždinu i oči.
Postoje četiri tipa MS-a:
- Klinički izolirani sindrom (CIS): Ovaj tip se dijagnosticira kada osoba ima prvu epizodu simptoma MS-a. Međutim, ne razviju svi pacijenti kojima je dijagnosticiran CIS multiplusklerozu.
- Relapsno-remitentna MS (RRMS): Ovo je najčešći oblik MS-a. Osobe s RRMS-om imaju pojavu novih ili pogoršanih simptoma, nazvanih relapsi ili pogoršanja, koji se smjenjuju s periodima remisije, kada se simptomi stabiliziraju ili nestanu.
- Primarno progresivni MS (PPMS): Osobe s PPMS-om imaju simptome koji se polako i postepeno pogoršavaju bez perioda relapsa ili remisije.
- Sekundarno progresivni MS (SPMS): U nekim slučajevima, ljudi s RRMS-om mogu napredovati u SPMS. Sa SPMS-om, simptomi se pogoršavaju progresivno, bez perioda remisije, iako još uvijek postoje periodi relapsa ili pogoršanja.
Najčešći simptomi multiplaskleroze
Simptomi multiple skleroze nikada nisu jednaki i razlikuju se od osobe do osobe. Tok i trajanje bolesti zavise od živčanih vlakana koja su zahvaćena bolešću.
Simptomi najčešće uključuju:
- Utrnulost, trnce ili gubljenje snage u jednom ili više udova istovremeno, najčešće na jednoj strani tijela
- Slabljenje čula
- Strujanje ili trnjenje, pojave koje se javljaju pri određenim pokretima vrata, posebno pri savijanju vrata prema naprijed (Lhermitteov znak)
- Probleme s koordinacijom
- Nesiguran hod ili nemogućnost hodanja
- Gubitak vida ili vidne oštrine u jednom oku uz bol tokom pokreta oka
- Dupli ili zamagljen vid
- Vrtoglavica
- Problemi sa seksualnom funkcijom, crijevima i mjehurom
- Umor
- Poremećaji govora i drugi kognitivni problemi
- Promjene raspoloženja
Šta uzrokuje multiplasklerozu?
Uzrok multiple skleroze nije poznat, ali se smatra da je to imunološki poremećaj u kojem imuni sistem tijela napada vlastita tkiva, odnosno mijelin koji oblaže i štiti nervna vlakna u mozgu i kičmenoj moždini. Kada je mijelin oštećen, poruke koje putuju duž nervnog vlakna mogu biti usporene ili blokirane. Rizik od razvoja multiple skleroze može biti povezan s nekoliko faktora, uključujući dob, spol, pozitivnu porodičnu anamnezu, određene infekcije, rasu, klimu, nizak nivo vitamina D, genetiku, gojaznost, određene autoimune bolesti te navika konzumiranja duhanskih proizvoda. Bijelci imaju najveći rizik od razvoja MS, dok ljudi azijskog, afričkog ili indijanskog porijekla imaju najmanji rizik. Nedavne studije su pokazale da bi broj mladih crnaca i osoba latinoameričkog porijekla s multiplom sklerozom mogao biti veći nego što se prije mislilo.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Postoji mnogo stanja koja mogu izazvati neurološke simptome slične multiplasklerozi, pa, u nekim slučajevima može biti teško postaviti preciznu dijagnozu. Ponekad uspostavljanje dijagnoze može potrajati duži vremenski period i taj put može uključivati odlaske kod različitih specijalista što pacijentima može biti frustrirajuće. Međutim, jako je važno što ranije dobiti dijagnozu i započeti liječenje jer to može usporiti progresiju bolesti. Ako vaš ljekar primarne zdravstvene zaštite sumnja da imate MS, uputit će vas neurologu, specijalisti koji se bavi liječenjem stanja koja utječu na nervni sistem, uključujući mozak i leđnu moždinu.
Dijagnoza MS-a nije postavljena samo na osnovu jednog testa, već put do dijagnoze uključuje fizički pregled, krvne pretrage i slikovne testove (kao što je MRI). MRI može pokazati lezije (oštećenja) u mozgu ili leđnoj moždini, što često potvrđuje sumnju da pacijent boluje od MS. Lezije se pojavljuju zbog oštećenja mijelinske ovojnice koja okružuje živce. U nekim slučajevima pacijenta je neophodno podvrgnuti lumbalnoj punkciji.
Ako se nakon ovih testova i dalje ne potvrdi jasna dijagnoza, vaš neurolog može preporučiti test vizuelnih evociranih potencijala koji mjeri električnu aktivnost u mozgu i leđnoj moždini kako bi se provjerila funkcija živaca.
Trenutno ne postoji lijek za multiplu sklerozu. Dostupne metode liječenja se fokusiraju na kontrolisanje simptoma, smanjenje recidiva (perioda kada se simptomi pogoršavaju) te usporavanje napredovanja bolesti.
Plan liječenja je drugačiji od osobe do osobe i može uključivati neku od sljedećih opcija:
- Terapije koje modificiraju bolest (DMT) – postoji nekoliko različitih lijekova koji se koriste za liječenje MS. Ovi lijekovi mogu pomoći u smanjenju recidiva, usporavaju napredovanje bolesti i mogu spriječiti stvaranje novih lezija na mozgu i kičmenoj moždini.
- Lijekovi za liječenje relapsa - ukoliko doživite ozbiljan napad, vaš neurolog može preporučiti visoku dozu kortikosteroida. Ovi lijekovi mogu brzo smanjiti upalu i usporiti oštećenje mijelinske ovojnice koja okružuje vaše nervne ćelije.
- Fizička rehabilitacija - Multipla skleroza može ometati vaše fizičke funkcije, a održavanje fizičke forme i snage pomoći će da održite svoju mobilnost.
- Savjetovanje o mentalnom zdravlju: Suočavanje s bilo kojom vrstom hronične bolesti za većinu pacijenata je emocionalno izazovno. MS također može utjecati na vaše raspoloženje i pamćenje. Redovne psihoterapije te dobivanje kvalitetne emocionalne podrške je bitan dio borbe s bolešću.
Može li se multiplaskleroza spriječiti?
Iako se aktivno istražuju faktori rizika, uključujući genetiku, okolišne faktore i izlaganje virusima, trenutno ne postoji način da se MS u potpunosti spriječi jer uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti poznat. Međutim, rano otkrivanje i liječenje mogu pomoći u smanjenju rizika od napredovanja bolesti i smanjenju broja relapsa. Također, zdrav stil života koji uključuje redovnu tjelesnu aktivnost, zdravu prehranu i izbjegavanje cigareta i alkohola može pomoći u održavanju dobrog zdravlja i smanjenju rizika od drugih zdravstvenih problema.
Preporuke za ublaživanje znakova i simptoma MS-a uključuju dovoljno spavanja i liječenje eventualnih poremećaja spavanja, redovnu tjelovježbu, izbjegavanje topline, konzumiranje uravnotežene prehrane i smanjenje stresa korištenjem tehnika poput yoge, masaže, šetnje u prirodi ili dubokog disanja. Važno je napomenuti da ne postoji specifična dijeta za osobe s MS-om, iako neka istraživanja pokazuju da bi pojačavanje vitamina D moglo biti od koristi.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Važno je napomenuti da simptomi i ishod MS-a mogu varirati od osobe do osobe. Neki ljudi s MS-om mogu imati samo blage simptome koji se rijetko pogoršavaju, dok se ostali mogu suočavati sa težim simptomima koji značajno utiču na kvalitet njihovog života. Također, simptomi se kod nekih pacijenata mogu razvijati postepeno, a kod nekih se simptomi mogu pojaviti i nestati bez ikakvog razloga. Međutim, postoje načini za kontrolisanje simptoma i poboljšanje kvalitete života. Među preporučenim metodama sprečavanja simptoma su: fizikalna terapija, vježbe disanja, yoga, metode koje mogu pomoći u smanjenju stresa, poboljšanju raspoloženja i smanjenju napetosti mišića. Prehrana i vježbanje također su važni za održavanje zdravog tijela i uma.
Osobe s MS-om trebaju redovno komunicirati sa svojim ljekarima i pratiti svoj napredak, a ukoliko primijete bilo kakve promjene ili zabilježe neke nove simptome, trebaju se odmah javiti svom neurologu. Osim toga, važno je imati podršku podršku porodice, prijatelja te drugih osoba s MS-om, jer to može pomoći u prevladavanju emocionalnih izazova i prihvatanju izazova koje hronična bolest nosi sa sobom.
Važno je znati da…
- Multipla skleroza (MS) je autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem napada mijelinsku ovojnicu koja oblaže nervne ćelije u mozgu i kičmi.
- MS je najčešća neurološka bolest koja se javlja kod mladih odraslih ljudi u dobi između 20 i 40 godina.
- Simptomi MS-a mogu uključivati umor, probleme s vidom, gubitak ravnoteže, utrnulost i slabost udova, tremor, probleme s govorom i gutanjem, kao i različite probleme s kognitivnim funkcijama.
- Žene su dvaput češće pogođene MS-om nego muškarci.
- Ljudima s MS-om visoke temperature i povećan nivo vlažnosti mogu pogoršati simptome. Ta pojava se objašnjava činjenicom da toplina otežava provođenje električnih signala živcima čiji je mijelinski omotač oštećen MS-om. Međutim, zašto niske temperature i promjene temperature uzrokuju pogoršanje simptoma, još uvijek nije razjašnjeno.
- Multipla skleroza je znatno češća u zemljama s umjerenom klimom, uključujući Kanadu, sjever Sjedinjenih Država, Novi Zeland, jugoistočnu Australiju i Europu. Neki stručnjaci smatraju da postoji povezanost između mjeseca rođenja i šansi za razvoj MS-a, budući da je izlaganje suncu tokom trudnoće majke povezano s manjim rizikom od razvoja MS-a kod djece kasnije u životu.
- Nisu svi slučajevi MS-a jednaki. Postoje četiri vrste MS-a: relapsno-remitirajuća MS (RRMS), sekundarno-progresivna MS (SPMS), primarno-progresivna MS (PPMS) i progresivno-relapsirajuća MS (PRMS).
- Iako uzrok MS-a nije u potpunosti poznat, stručnjaci smatraju da kombinacija genetskih i okolišnih faktora može doprinijeti razvoju bolesti.
- U liječenju MS-a koriste se različiti tretmani, uključujući imunomodulacijske lijekove, kortikosteroide, rehabilitaciju, terapiju plazmaferezom, kao i alternativne terapije poput akupunkture, masaže i joge.
- MS može biti teško dijagnosticirati, jer su simptomi vrlo raznoliki i često podsjećaju na simptome drugih neuroloških bolesti.
- Mnogi ljudi s MS-om mogu živjeti dug i ispunjen život, posebno ako je bolest dijagnosticirana rano i ako se primijene odgovarajući tretmani.
- Širom svijeta postoje brojna udruženja i organizacije za multiplu sklerozu koje pacijentima i njihovim porodicama pružaju podršku i informacije o MS-u.