Meningitis
Šta je meningitis?
Meningitis je infekcija i upala moždanih ovojnica, odnosno membrana koje okružuju mozak i kičmenu moždinu. Postoji nekoliko različitih uzroka zbog kojih dolazi do ovog stanja, a najčešći zabilježen je virusna infekcija. Osim virusne infekcije, do meningitisa dolazi i uslijed bakterijske infekcije, gljivične infekcije, te zbog reakcije na određene lijekove, odnosno hemijske supstance. Prvi simptomi meningitisa su jaka glavobolja, temperatura i ukočenost u vratu. Prije nego što nastavite čitati tekst, upozoravamo da je od iznimne važnosti potražiti liječničku pomoć na prvu sumnju da vi ili neko iz vaše okoline ima meningitis. Rana detekcija ovog stanja i adekvatna medicinska skrb spriječit će brojne komplikacije koje mogu nastati zbog ove bolesti.
Najčešći simptomi meningitisa
Važno je naglasiti da simptomi meningitisa jako podsjećaju na simptome obične gripe, što vas može zavarati i otežati liječenje. Pored temperature, glavobolje, malaksalosti i ukočenosti u vratu, najčešći simptomi meningitisa su: povraćanje i mučnina, osjetljivost na svjetlost, uspavanost, umor, dezorijentisanost, žeđ, manjak apetita. U nekim slučajevima je moguć i osip po tijelu. Kod djece mlađe od dvije godine simptomi su slični, mada mogu uključivati i: nekontrolisan plač, razdražljivost bez mogućnosti da smirite dijete, izbočina na fontaneli, ukočenost u tijelu i vratu. Meningitis je ozbiljno stanje i, ako se ne liječi, nekoliko dana nakon pojave simptoma može dovesti do smrtnog ishoda. Zbog toga je neophodno čim prije potražiti liječničku pomoć. Ako ste bili u blizini osobe za koju se ustanovilo da ima meningitis, obavijestite svog doktora koji će vam pomoći da na vrijeme spriječite potencijalne komplikacije.
Šta uzrokuje meningitis?
Naglasili smo da meningitis dolazi u nekoliko oblika, pa tako postoji i nekoliko različitih uzroka njegove pojave. Pored virusnog meningitisa, čest oblik je i bakterijski, odnosno kada se bakterija iz nekog dijela proširi, putem krvotoka, na mozak ili kičmenu moždinu. Bakterije koje najčešće uzrokuju meningitis su Neisseria meningitidis (meningokok), Streptococcus pneumoniae (streptokok), te, kod djece, Haemophilus influenzae. Do bakterijskog meningitisa može doći i i zbog bakterije pod nazivom Listerija, koja se može pronaći u nepasteriziranim sirevima ili mesu. Na ovu, ali i sve ostale bakterije, posebno su osjetljive trudnice, mala djeca i osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom. Meningitis može biti akutni (teži oblik koji, ako se ne liječi, može uzrokovati trajna oštećenja, a čak i smrt) te hronični koji se liječi duže, ali je obično blaži.
Bakterijski meningitis – ovo oboljenje, kako i sam naziv kaže, uzrokuju bakterije koje smo ranije pomenuli. Osim širenja bakterija krvotokom što je najčešći način, do bakterijskog meningitisa može doći i kada bakterije direktno napadnu mozak i kičmenu moždinu šireći se iz uha, sinusa, zbog frakture lobanje ili neke operacije.
Virusni meningitis – najčešći uzročnik ovog oboljenja su virusi poznati pod nazivom enterovirusi. Ovaj oblik meningitisa je dosta blag, najčešće se javlja krajem ljeta, odnosno početkom jeseni i često prođe sam od sebe, bez komplikacija. Herpes simplex virus, HIV, virus zaušnjaka, morbila, virus Zapadnog Nila su također mogući uzročnici virusnog meningitisa.
Hronični meningitis – ima slične simptome kao i akutni, a razvija se zbog spororastućih organizama poput bakterije Mycobacterium tuberculosis (koja je glavni uzročnik Tuberkuloze jer najčešće napada pluća, ali može napasti i bilo koji drugi organ uključujući i mozak i kičmenu moždinu).
Gljivični i parazitski meningitis – rjeđi oblici meningitisa koje uzrokuju bakterije, odnosno gljivice, ali se ne prenose s osobe na osobu. Osim gljivica, parazita, bakterija i virusa, meningitis može biti uzrokovan i hemijskim supstancama, odnosno lijekovima.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Dijagnoza meningitisa uspostavlja se nakon fizičkog pregleda doktora infektologa, upoznavanje sa tokom bolesti te detaljnijim laboratorijskim analizama krvi, lumbalnom punkcijom, CT-om ili MRI-jem mozga. Nakon što se potvrdi ova dijagnoza, te ustanovi o kojem tačno obliku se radi, odlučuje se o načinu liječenja. Bakterijski meningitis, kao i meningitisi uzrokovani gljivicama ili parazitima liječe se antibioticima i obično se taj tretman sprovodi u bolničkim uslovima dok virusni meningitis najčešće prolazi spontano i liječi se simptomatski uz nadzor, odnosno savjete ljekara. Izuzetak je ako je virusni meningitis uzrokovan virusima herpesa, pa se tada intravenozno primjenjuje lijek aciklovir.
Može li se meningitis spriječiti?
Kao ni za većinu virusnih i bakterijskih infekcija, ni za meningitis ne postoji sto posto učinkovit način da izbjegnemo njegovo pojavljivanje. Ono što možemo uraditi jeste vakcinisati se protiv bolesti koje mogu uzrokovati meningitis (npr. vakcinom MRP protiv rubeole, morbila i zaušnjaka), voditi računa o ličnoj higijeni, često prati ruke i ne dijeliti lične stvari. Jačanje imunološkog sistema zdravom ishranom, boravkom na svježem zraku, tjelovježbom i unosom dovoljne količine tekućine, pomoći ćemo u prevenciji svih bolesti, pa tako i meningitisa. Ako dođete u kontakt sa zaraženom osobom, odmah obavijestite svog ljekara koji će pronaći način da spriječi daljnji razvoj bolesti.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Ukoliko se meningitis dijagnosticira i počne liječiti na vrijeme, možete očekivati pozitivan ishod ove bolesti. Nažalost, brojne su komplikacije koje neliječen meningitis može uzrokovati, a neke od njih su: oštećenje mozga, oštećenje sluha, sljepoća, padavica, problemi s pamćenjem i učenjem, oštećenje bubrega i na kraju smrt.
Važno je znati da…
- Virusni meningitis najčešće se javlja kod djece mlađe od pet godina, dok je bakterijski najčešći kod osoba starijih od dvadeset godina.
- Ljudi koji su podložniji meningitisu su: oboljeli od AIDS-a, ljudi s dijabetesom, ljudi koji konzumiraju velike količine alkohola ili imunosupresiva.
- Uklanjanje slezene čini vas podložnijim za ovo oboljenje. Ukoliko ste uklonili slezenu, raspitajte se o dostupnim vakcinama kako bi se zaštitili od ove bolesti.
- Iako se virusni meningitis ne liječi antibioticima jer uzrok infekcije nije bakterija nego virus, postoji vjerovatnoća da će doktor uključiti kortikosteroide kako bi smanjio otekline na mozgu te lijekove koji će spriječiti konvulzije.
- Dok ne odete doktoru vodite računa o unosu tekućine u vaš organizam, spuštajte temperaturu i ne krećite se, posebno ne u grupama ljudi jer meningitis je vrlo zarazan.
- Ako ste došli u kontakt sa zaraženom osobom, doktor vam može propisati antibiotike kao vid mjere za sprečavanje razvoja bolesti. No, to ne mora značiti da se bolest neće manifestovati, ali bi trebala biti u blažem obliku.