Metabolički sindrom
Šta je metabolički sindrom?
Metabolički sindrom nije bolest već pojam koji označava niz međusobno povezanih poremećaja funkcija metabolizma, a koje uključuju: gojaznost, inzulinsku rezistenciju, smanjenu toleranciju na glukozu, hipertenziju (povišen krvni pritisak), te dislipidemiju (poremećaj masnoća u krvi).
Ukoliko imate neku od navedenih dijagnoza, to ne znači da imate metabolički sindrom, ali sasvim sigurno znači da ste u opasnosti za razvijanje ozbiljnih oboljenja. Ako imate više od dvije, onda ste u rizičnoj skupini za razvoj ozbiljnih oboljenja poput srčanih bolesti ili dijabetesa tip 2. Metabolički sindrom se još naziva i insulinska rezistencija te sindrom X.
Najčešći simptomi metaboličkog sindroma
Većina ljudi koji imaju metabolički sindrom nemaju simptome koji ukazuju na problem, ali imaju jednu zajedničku karakteristiku – gojaznost u predjelu stomaka. Kod pacijenata sa visokim nivoom šećera u krvi, primjećuju se simptomi dijabetesa – neutaživa žeđ, često mokrenje, umor i malaksalost, te problemi s vidom. Zdravstveni problemi nastali posredstvom metaboličkog sindroma razvijaju se postepeno.
Šta uzrokuje metabolički sindrom?
Tačan uzrok za metabolički sindrom nije poznat, ali kao najčešći krivci za ovo stanje najčešće se navode: višak kilograma ili pretilost (kod ljudi sa indeksom tjelesne mase većim od 25) te slaba ili minimalna fizička aktivnost. Mnoge osobine metaboličkog sindroma povezane su sa insulinskom rezistencijom i zbog toga se metabolički sindrom nekada naziva i insulinska rezistencija. Insulinska rezistencija je stanje u kojem ćelije iz tijela ne reaguju adekvatno na hormon insulin, odnosno nivo insulina je povišen, ali je tijelo, odnosno njegove ćelije otporno (rezistentno) na signal koje mu taj hormon šalje. Dakle, tijelo nije u mogućnosti da efikasno koristi insulin da bi snizilo nivo triglicerida i glukoze. Insulinska rezistencija može nastati usljed genetskog faktora, a jako bitni čimbenici su i ishrana, fizička aktivnost te nedovoljna količina sna. Ostali faktori koji povećavaju rizik od razvoja metaboličkog sindroma su: konzumiranje duhanskih proizvoda, menopauza (kod žena), starost, pretjerani unos ugljikohidrata, genetska predispozicija…
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Imate li jednu navedenu dijagnozu ili sumnju da biste i vi mogli imati metabolički sindrom obratite se svom doktoru koji će obaviti potrebne pretrage (provjera krvnog pritiska, nivoa glukoze u krvi, te analizu lipidnog profila – mjerenje koncentracije triglicerida i holesterola) i, na taj način, ustanoviti da li se radi o ovom sindromu ili je, ipa,k posrijedi nešto drugo.
Može li se metabolički sindrom spriječiti?
Stručnjaci smatraju da se metabolički sindrom može spriječiti istim metodama koje se koriste za liječenje ovog stanja, a neke od njih su: redovna tjelovježba (minimalno pola sata dnevno). Ako imate neku dijagnozu, obavezno se sa vašim doktorom posavjetujte o prihvatljivim načinima vježbanja. Hrana koju unosite u svoj organizam od velike je važnosti za zdravlje kompletnog organizma, a namirnice koje je preporučljivo konzumirati da spriječite, odnosno riješite problem metaboličkog sindroma su: voće i povrće, cjelovitte žitarice, nemasne bjelančevine. Pripazite na količinu soli (jer pretjeran unos soli može opteretiti bubrege, odnosno onemogućiti njihovu funkciju uklanjanja soli, što dovodi do visokog krvnog pritiska). Eliminišite industrijski prerađenu hranu, zasićene masti, slatkiše i proizvode s bijelim brašnom. Ako imate višak kilograma, neophodno je da što prije regulišete tjelesnu masu i to korak po korak, odnosno kilogram po kilogram. Ako konzumirate duhanske proizvode, preporučljivo je da što prije prekinete tu nezdravu naviku. Prestanak konzumacije duhanskih proizvoda pogodovat će ne samo sprečavanju metaboličkog sindroma nego i zdravlju cjelokupnog organizma.
Ako promjena životnih navika nije urodila plodom, posavjetujte se sa svojim ljekarom koji će preporučiti lijekove za kontrolisanje svih stanja koje imate.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Ukoliko ne promijenite životne navike i ne riješite simptome bolesti koje imate, vaše zdravlje može biti ozbiljno narušeno jer mu prijete dijagnoze poput:
- Oštećenja koronarnih i drugih arterija čiji rezultat može biti srčani ili moždani udar.
- Visok krvni pritisak, stvaranje krvnih ugrušaka, povećanje nivoa triglicerida što može dovesti do različitih kardiovaskularnih oboljenja.
- Dijabetes koji, sam po sebi, dovodi do različitih problema u organizmu – od srčanih bolesti do problema s vidom, živcima i bubrezima.
- Masna jetra koja, ako se zanemari, može dovesti do ciroze ili karcinoma jetre.
Sve navedene bolesti i stanja smatraju se vrlo ozbiljnim i mogu dovesti do niza komplikacija čiji je konačan ishod, nažalost, smrt. No, promjenom životnih navika, mogu se postići odlični rezultati te spriječiti komplikacije i nove tegobe i dijagnoze. Postavite sebi realne ciljeve i idite dan za dan, kilogram po kilogram, zdrava navika za zdravom navikom. U tom slučaju rezultati sigurno neće izostati.
Važno je znati da…
- Metabolički sindrom najčešće imaju ljudi između 60 i 70 godina (više od 40 posto oboljelih pripada navedenoj skupini).
- Metabolički sindrom povećava rizik od razvoja tri teška oboljenja – moždani udar, kardiovaskularne bolesti te dijabetes tip 2.
- Muškarci sa obimom stomaka od 92-104 cm i žene koje imaju obim preko 80 cm imaju veći rizik za razvoj metaboličkog sindroma.
- Veća je vjerovatnoća da ćete razviti metabolički sindrom ako ste skloni nakupljanju sala oko stomaka (oblik jabuke) umjestu u predjelu kukova (oblik kruške).
- Muškarci češće imaju metabolički sindrom u odnosu na žene.
- Žene nakon menopauze sklonije su razvoju simptoma metaboličkog sindroma.
- Samo jedno gazirano piće na dan povećava rizik od razvoja metaboličkog sindroma za 34 posto.
- Šest ili manje sati sna, povećava rizik za razvoj metaboličkog sindroma za 45 posto, pa se potrudite da na počinak odlazite na vrijeme.
- Jabuke, svježe iscijeđeni sok od jabuke, te mlijeko i mliječni proizvodi sa niskim udjelom masti smanjuju rizik od nastanka metaboličkog sindroma.
- Oko 85 posto ljudi sa dijagnozom dijabetesa tipa 2 ima i metabolički sindrom.
- Održavajte svoje srce zdravim konzumirajući namirnice poput: orašastih plodova, narandži, lososa, tamne čokolade, borovnica, ovsene kaše i slično.
- Nepisano pravilo je da pola tanjira svakog vašeg obroka zauzme voće ili povrće kako bi srce radilo bez poteškoća.