Šta je aneurizma aorte?
Aorta je najveća arterija u tijelu, a njen zadatak je da prenosi krv i kisik od srca do ostatka tijela. Uzlazna aorta vodi krv i kisik od srca prema gore, dok silazna aorta putuje prema abdomenu.
Aneurizma može nastati u bilo kojoj arteriji, uključujući i aortu. Aneurizma aorte nastaje kada su zidovi aorte oslabljeni. Pritisak krvi koja pumpa kroz arteriju u oslabljenom dijelu aorte uzrokuje ispupčenje koje podsjeća na balončić. Ovo ispupčenje se naziva aneurizma aorte.
Više informacija o specijalističkoj procjeni i liječenju bolesti krvnih sudova dostupno je na stranici vaskularne hirurgije ASA Bolnice.
Uzroci nastanka aneurizme aorte
Uzroci aneurizme aorte često su idiopatski, odnosno nepoznati, ali mogu uključivati aterosklerozu (suženje arterija), upalu arterija, nasljedne bolesti koje pogađaju vezivno tkivo (kao što su Marfanov sindrom i Ehlers-Danlosov sindrom), ozljede aorte te infekcije poput sifilisa.
Ateroskleroza
Ateroskleroza je postepeno nakupljanje plaka na zidovima arterija, koje prenose krv bogatu kisikom do organa i tkiva u cijelom tijelu. Plak, ili aterom, je ljepljiva tvar sastavljena od masti, holesterola, kalcija i drugih tvari. Kako se plak nakuplja, zidovi arterija postaju deblji i tvrđi, što se naziva "otvrdnjavanje arterija."
Taj proces obično napreduje tiho, bez simptoma, sve dok plak ne naraste dovoljno da suzi arterije i smanji protok krvi. Tada manje krvi “putuje” do organa i tkiva. Stalni protok krvi može uzrokovati eroziju ili pucanje plaka, što potom dovodi do stvaranja krvnog ugruška. Ovisno o mjestu gdje se stvorio ugrušak, posljedice su različite.
Na primjer, blokada u koronarnoj arteriji može uzrokovati srčani udar jer srce ne dobiva dovoljno kisika.
Upala arterija
Arteritis označava upalu arterija koja oštećuje zidove krvnih žila i smanjuje dotok krvi u organe. Postoji nekoliko vrsta arteritisa, a simptomi i komplikacije ovise o tome koje su arterije zahvaćene te o stepenu njihovog oštećenja.
Kao najčešći oblici arteritisa navode se:
- Takayasuov arteritis - poznat i kao sindrom aortnog luka ili nespecifični aortoarteritis, pretežno se karakteriše upalom zidova aorte i njenih gornjih grana, što uzrokuje fibrozu ili stvaranje ožiljaka.
- Arteritis divovskih ćelija (GCA), ili temporalni arteritis - upala je površinske temporalne arterije i drugih arterija koje opskrbljuju glavu, oči i čeljust krvlju. GCA se uglavnom javlja kod žena starijih od 50 godina.
- Nodozni poliarteritis (PN) - također poznat i kao Kussmaulova bolest, Kussmaul-Maierova bolest ili infantilni nodozni poliarteritis, upala je srednjih i manjih arterija koje prenose krv od srca do organa i tkiva.
Simptomi se razlikuju ovisno o zahvaćenim krvnim žilama, a uzrok ovih stanja je u većini slučajeva nepoznat.
Marfanov sindrom
Marfanov sindrom je stanje koje negativno utiče na vezivno tkivo u tijelu. Vezivno tkivo pomaže održavati strukturu tijela i pruža podršku mnogim dijelovima. Kod Marfanovog sindroma, vezivno tkivo je abnormalno, što utiče na nekoliko tjelesnih sistema, uključujući srce i krvne žile, kosti, tetive, hrskavicu, oči, kožu i pluća.
Tipovi aneurizme aorte
Postoje dvije vrste aneurizmi aorte koje pogađaju različite dijelove tijela, odnosno aneurizma abdominalne aorte (trbušna regija) te aneurizma torakalne aorte (pogađa prsa).
Aneurizma abdominalne aorte
Aneurizma abdominalne aorte je prošireno područje u donjem dijelu glavne arterije u tijelu, poznate kao aorta. Aorta prolazi od srca kroz središte prsnog koša i abdomena.
S obzirom da se radi o najvećoj krvnoj žili u tijelu, puknuće aneurizme abdominalne aorte može uzrokovati krvarenje opasno po život. Liječenje zavisi od veličine aneurizme i brzine njenog rasta, te može varirati od redovnih zdravstvenih pregleda i slikovnih pretraga do hitne operacije.
Simptomi aneurizme abdominalne aorte
Aneurizme trbušne aorte često rastu sporo i bez vidljivih simptoma, što ih čini teško uočljivima. Neke aneurizme nikada ne puknu, mnoge ostanu male, dok druge s vremenom narastu, ponekad i veoma brzo. Ako imate rastuću aneurizmu trbušne aorte, mogli biste primijetiti:
- Duboku, stalnu bol u abdominalnoj regiji.
- Bolove u leđima.
- Pulsiranje u blizini pupka.
Dijagnoza aneurizme abdominalne aorte
Aneurizma abdominalne aorte često se otkriva slučajno tokom fizičkog pregleda ili slikovnih pretraga koje se rade zbog nekih drugih zdravstvenih problema. Za dijagnosticiranje aneurizme abdominalne aorte, ljekar će pregledati vašu medicinsku i porodičnu historiju te obaviti fizički pregled.
Testovi za dijagnosticiranje aneurizme abdominalne aorte uključuju:
- Ultrazvuk abdomena - najčešći test za dijagnosticiranje aneurizme trbušne aorte. Korištenjem zvučnih valova prikazuje se protok krvi kroz strukture u trbušnom području, uključujući i aortu.
- CT angiografija abdominalne aorte – pregled kojim se detaljno prikazuju aorta i njene grane.
- MRI abdomena - slikovni test koristi magnetsko polje i kompjuterski generisane radio valove za stvaranje detaljnih slika struktura unutar trbušnog područja. Više o ciljanoj procjeni krvnih sudova pročitajte na stranici MR angiografije abdominalne aorte i visceralnih grana.
Tokom pojedinih CT i MRI skeniranja može se koristiti kontrastna tekućina, koja se daje intravenozno kako bi se krvne žile jasnije prikazale na slikama.
Liječenje aneurizme abdominalne aorte
Cilj liječenja aneurizme abdominalne aorte je spriječiti rupturu, odnosno njeno pucanje. Moguće opcije liječenja uključuju:
- Redovne zdravstvene preglede i snimanja - poznate kao medicinski nadzor ili pažljivo praćenje.
- Hirurški zahvat.
Izbor liječenja ovisi o veličini aneurizme i brzini njenog rasta. Ako je aneurizma mala i ne uzrokuje simptome, možda će biti dovoljni češći zdravstveni pregledi i slikovne pretrage kako bi se pratilo raste li aneurizma. Pacijent s malom aneurizmom koja ne uzrokuje simptome obično treba ultrazvuk najmanje šest mjeseci nakon dijagnoze, a zatim redovno tokom kontrolnih pregleda.
Tokom tih pregleda, ljekar također provjerava postojanje stanja kao što je visoki krvni pritisak, što bi moglo pogoršati aneurizmu. Hirurški zahvat za popravak aneurizme trbušne aorte obično se preporučuje ako aneurizma dosegne veličinu od 4,8 do 5,6 centimetara ili više, te ako brzo raste.
Operacija se također može preporučiti ako se jave simptomi poput bolova u trbuhu ili ako aneurizma curi, osjetljiva je ili bolna. Vrsta operacije ovisi o veličini i mjestu aneurizme, dobi pacijenta te opštem zdravstvenom stanju. Mogućnosti liječenja uključuju:
- Endovaskularni popravak - ovaj tretman je najčešće korišten za popravak aneurizme I izvodi se tako što hirurg uvodi tanku, fleksibilnu cijev, zvanu kateter, kroz arteriju u preponama i vodi je do aorte. Na kraju katetera nalazi se metalna mrežasta cijev, poznata kao graft, koja se postavlja na mjesto aneurizme, jačajući oslabljeno područje aorte i pomažući u sprečavanju rupture.
- Otvorena operacija - veći hirurški zahvat pri kojem hirurg uklanja oštećeni dio aorte i zamjenjuje ga graftom koji se zašiva na mjesto. Potpuni oporavak može trajati mjesec dana ili duže.
Dugoročne stope preživljavanja slične su za oba zahvata.
Informacije o usluzi i mogućnosti dogovora za konsultacije dostupne su na stranici operacija aneurizme abdominalne aorte.
Aneurizma torakalne aorte
Aneurizma torakalne aorte je slabo područje u glavnoj arteriji tijela koja se nalazi u prsima. Kada zid ove aorte oslabi, arterija se može proširiti. Ovo značajno proširenje naziva se aneurizma torakalne aorte ili jednostavno torakalna aneurizma.
Liječenje aneurizme torakalne aorte može varirati od redovnih zdravstvenih pregleda do hitne operacije, ovisno o uzroku, veličini i brzini rasta aneurizme. Komplikacije aneurizme torakalne aorte mogu uključivati rupturu aorte ili po život opasnu pukotinu između slojeva zidova aorte, poznatu kao disekcija aorte.
Ove komplikacije mogu dovesti do iznenadne smrti. Aneurizme torakalne aorte rjeđe su od abdominalne aorte.
Simptomi aneurizme torakalne aorte
Aneurizme torakalne aorte često rastu sporo i obično ne uzrokuju simptome, što ih čini težim za otkrivanje. Mnoge aneurizme ne rastu i ostaju malene, dok druge mogu rasti tokom vremena. Teško je predvidjeti brzinu rasta aneurizme torakalne aorte.
Kada aneurizma torakalne aorte raste, mogu se pojaviti simptomi poput:
- Bolova u leđima
- Kašlja
- Slabog, škripavog glasa
- Kratkoće daha
- Osjetljivosti ili bolova u prsima
Simptomi puknuća ili disekcije aneurizme torakalne aorte uključuju:
- Oštru, iznenadnu bol u gornjem dijelu leđa koja se širi prema nogama
- Bolove u prsima, čeljusti, vratu ili rukama
- Teškoće pri disanju
- Nizak krvni pritisak
- Gubitak svijesti
- Kratkoću daha
- Teškoće s gutanjem
Dijagnoza aneurizme torakalne aorte
Aneurizme torakalne aorte često se otkriju slučajno tokom slikovnih testova provedenih iz drugih razloga. Ako imate simptome aneurizme torakalne aorte, ljekar će vas možda pitati o porodičnoj anamnezi bolesti, jer neke aneurizme mogu biti nasljedne.
Za dijagnozu aneurizme torakalne aorte koriste se sljedeći testovi:
- Ehokardiogram - ovaj test koristi zvučne valove za prikaz protoka krvi kroz srce i krvne žile, uključujući aortu. Može se koristiti za dijagnosticiranje ili probir aneurizme torakalne aorte. Ako standardni ehokardiogram ne daje dovoljno informacija, može se izvesti transezofagealni ehokardiogram. U tom se slučaju fleksibilna cijev s ultrazvučnom sondom uvodi kroz grlo kako bi se dobio bolji pregled.
- Kompjuterizirana tomografija (CT) - koristi X-zrake za stvaranje slika tijela, uključujući i aortu. Može prikazati veličinu i oblik aneurizme. Prije CT skeniranja, može se dati kontrastno sredstvo intravenski kako bi se arterije jasnije prikazale.
- Magnetna rezonanca srca (MRI) - koristi magnetska polja i radio valove za stvaranje detaljnih slika srca i aorte. Pomaže u dijagnosticiranju aneurizme i prikazuje njenu veličinu i položaj. Tokom MRI, obično ležite na stolu koji se potom uvlači u tunel. Za bolji prikaz krvnih žila, također se može se dati kontrastna boja intravenski. Ovaj test ne koristi zračenje i može biti alternativa CT skeniranju za ljude koji trebaju česte slikovne preglede.
Liječenje aneurizme torakalne aorte
Za liječenje visokog krvnog pritiska i visokog holesterola (ukoliko su prisutni kod pacijenta) mogu se propisati sljedeći lijekovi:
- Beta blokatori - snižavaju krvni pritisak usporavanjem otkucaja srca i mogu smanjiti širenje aorte kod osoba s Marfanovim sindromom.
- Blokatori receptora angiotenzina 2 - koriste se kada beta blokatori nisu prikladni ili nisu učinkoviti. Često se preporučuju za osobe s Loeys-Dietzovim sindromom, čak i bez prisustva visokog krvnog pritiska.
- Statini - pomažu u snižavanju holesterola, što smanjuje začepljenja u arterijama i rizik od komplikacija aneurizme.
Za aneurizme torakalne aorte veličine oko 5 do 6 centimetara i veće te za manje aneurizme s porodičnom anamnezom disekcije aorte ili povezanih stanja poput Marfanovog sindroma preporučuju se hirurški zahvati.
Vrste operacija uključuju:
- Operacija otvorenog prsnog koša - uklanja se dio aorte zahvaćen aneurizmom i zamjenjuje sintetičkom cijevi (graft). Oporavak traje mjesec dana ili više.
- Operacija korijena aorte - uklanja se prošireni dio aorte kako bi se spriječilo pucanje. Ponekad se uklanja i aortni zalistak, koji se zamjenjuje mehaničkim ili biološkim zaliskom. Ako zalistak nije uklonjen, operacija se naziva popravak korijena aorte koja štedi zalistak.
- Endovaskularni popravak aneurizme aorte (EVAR) - umetne se tanka, savitljiva cjevčica kroz krvnu žilu, obično u preponama, do aorte. Metalna mrežasta cijev (graft) postavlja se na mjesto aneurizme i drži na mjestu malim kukicama ili iglama. Ova metoda omogućuje brži oporavak, no nije prikladna za sve pacijente.
Operacije aneurizme aorte
Velike aneurizme koje imaju visok rizik od disekcije ili pucanja mogu zahtijevati hirurški zahvat. Za liječenje aneurizme aorte ljekar može preporučiti jedan od sljedećih hirurških postupaka:
Otvorena popravka aneurizme
Operacija aneurizme aorte podrazumijeva uklanjanje oštećenog dijela aorte i njegovu zamjenu sintetičkom cjevčicom poznatom kao graft. Ova intervencija je vrlo uspješna ako se obavi prije nego što dođe do pucanja aneurizme. Većina pacijenata se oporavlja pet do deset dana u bolnici, a potom još četiri do šest sedmica kod kuće.
Sanacija endovaskularne aneurizme
Endovaskularni popravak aneurizme (EVAR) je minimalno invazivna metoda za liječenje aneurizme aorte. U ovom postupku, ljekar koristi kateter (tanku cjevčicu) za umetanje presatka koji služi za ojačavanje ili popravak arterije.
Ova procedura također je poznata kao torakalni endovaskularni popravak aneurizme (TEVAR) ili fenestrirani endovaskularni popravak aneurizme (FEVAR).
Hitna operacija je potrebna u slučaju puknuća aneurizme torakalne aorte, ali je rizična i nosi visok rizik od komplikacija. Stoga je važno rano otkrivanje i liječenje aneurizme redovnim zdravstvenim pregledima i preventivnim hirurškim zahvatima.
Pogledajte i druge vrste aneurizmi.
Želite razgovarati sa specijalistom? Za razgovor o postojećem nalazu i narednim koracima možete poslati upit za pregled vaskularnog hirurga.
