Skip to main content

Ateroskleroza

Šta je ateroskleroza?

Ateroskleroza je proces nakupljanja plaka na stijenkama arterija koje prenose krv bogatu kisikom do organa i tkiva u kompletnom tijelu. Plak je ustvari naslaga sačinjena od masti, holesterola, kalcija i drugih tvari, a kako se nakuplja, stijenke arterija postaju deblje i tvrđe, što dovodi do suženja otvora arterije i oslabljenog ili povećanog protoka krvi. Povećani protok krvi može uzrokovati eroziju ili pucanje plaka, što može dovesti do stvaranja krvnog ugruška koji zaustavlja protok krvi do organa ili tkiva.

Iako se arteroskleroza i ateroskleroza često koriste kao sinonimi, postoji razlika između ova dva stanja. Arteroskleroza se odnosi na oboljenje u kojem su arterije debele i krute, što ograničava protok krvi u organe i tkiva. S druge strane, ateroskleroza je specifična vrsta arteroskleroze koja uključuje nakupljanje plaka na stijenkama arterija, što može dovesti do njihovog suženja i blokade protoka krvi. Ateroskleroza se obično povezuje sa srčanim problemima, ali može zahvatiti arterije u bilo kojem dijelu tijela. Ateroskleroza je izlječiva, a zdrave životne navike mogu pomoći u sprječavanju nastanka ovog oboljenja.

 

Najčešći simptomi ateroskleroze

U većini slučajeva pacijenti sa dijagnozom ateroskleroze ne osjećaju nikakve simptome sve dok arterija ne postane osjetno sužena ili blokirana nakon čega dolazi do prekida normalne opskrbe krvi u tkivima i organima. Kada krvni ugrušci blokiraju protok krvi, tada može doći do srčanog ili moždanog udara. Prvi simptomi ateroskleroze su: bol u prsima (angina), grčevi u nogama za vrijeme hodanja te kratkoća daha. Simptomi ateroskleroze zavise isključivo od toga koje su arterije zahvaćene, pa tako ateroskleroza srčanih arterija može uzrokovati bol u prsima ili pritisak, dok ateroskleroza arterija koje opskrbljuju mozak može uzrokovati privremeni gubitak vida na jednom oku, iznenadnu obamrlost ili slabost u udovima, poteškoće s govorom ili nerazgovijetan govor, što su simptomi prolaznog ishemijskog napada.

 

Šta uzrokuje aterosklerozu?

Ateroskleroza je progresivna bolest koja može početi već u djetinjstvu, a tačan uzrok nastanka ove bolesti još uvijek nije poznat. Oštećenje unutrašnjeg sloja arterije može biti uzrokovano visokim krvnim pritiskom, povišenim holesterolom i trigliceridima, konzumacijom duhanskih proizvoda, dijabetesom, inzulinskom rezistencijom, pretilošću ili upalom. Faktori koji povećavaju rizik za aterosklerozu su: dob (stariji ljudi su skloniji razvoju ovog oboljenja), pozitivnu porodičnu anamnezu ranih bolesti srca, nezdravu prehranu, dijabetes, visoki krvni pritisak, visok holesterol, visok nivo C-reaktivnog proteina, nedostatak tjelesne aktivnosti, pretilost, apneju za vrijeme spavanja, te konzumiranje duhanskih proizvoda.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Da bi dijagnosticirao aterosklerozu ili procijenio rizik od njenog razvoja, kardiolog će prvo izvršiti temeljit fizički pregled, uključujući slušanje srca i krvotoka kroz arterije (najčešće kroz karotidne arterije u vratu). Drugi dio pregleda obuhvata razgovor o historiji bolesti, porodičnoj anamnezi, načinu ishrane i životnim navikama, a potom slijede analize krvi kako bi se provjerio nivo holesterola i generalno zdravlje organizma. Dodatna dijagnostika uključuje testove poput angiografije koja koristi X-zrake za lociranje i mjerenje blokada, brahijalni indeks gležnja za mjerenje protoka krvi u rukama i nogama, RTG grudnog koša za prikazivanje slike unutrašnjosti prsnog koša i CT skeniranje za otkrivanje otvrdnuća i suženja velikih arterija. Ostali testovi mogu uključivati ehokardiogram, elektrokardiogram, test tjelesnog opterećenja, ultrazvuk karotida i ultrazvuk abdomena kako bi se obavio pregled aorte. 

Izmjene u načinu života, poput uvođenja zdrave prehrane i fizičke aktivnosti, nekim pacijentima mogu biti dovoljne za liječenje ateroskleroze, no u težim slučajevima će biti neophodno korištenje lijekova ili čak i hirurški zahvat. Lijekovi koji se mogu koristiti za liječenje ateroskleroze uključuju: 

  • Statine i druge lijekove za snižavanje "lošeg" kolesterola - što može usporiti ili čak zaustaviti nakupljanje masnih naslaga u arterijama.
  • Aspirin -  pomaže u razrjeđivanju krvi i sprečavanju nastanka krvnih ugrušaka. No, neophodno se konsultirati sa doktorom o načinama doziranja aspirina.
  • Lijekovi za kontrolu drugih zdravstvenih stanja, poput dijabetesa ili visokog krvnog pritiska da bi se spriječile komplikacije primarne bolesti, ali i ateroskleroze.

Također se mogu propisati lijekovi za liječenje specifičnih simptoma ateroskleroze, poput bolova u nogama prilikom vježbanja. Ako je klinička slika ozbiljnija, može biti potreban zahtjevniji tretman poput:

  • Angioplastika i postavljanje stenta: Ovo se naziva perkutanom koronarnom intervencijom (PCI), a koristi se za otvaranje blokirane arterije. U ovom postupku, kateter se ubacuje u krvnu žilu i vodi do blokade, gdje se balon na vrhu katetera može naduti kako bi se arterija otvorila. Često se koristi i mrežna cijev (stent) kako bi se arterija održala otvorenom.
  • Endarterektomija - operacija za uklanjanje plaka sa sužene arterije. Karotidna endarterektomija je operacija koja se obavlja na karotidnim arterijama u vratu.
  • Fibrinolitička terapija – metoda koja se koristi za otapanje ugruška.
  • Operacija koronarne arterijske premosnice - koju obavlja hirurg za stvaranje novog puta za krv u srcu kada su koronarne arterije sužene ili blokirane. Ljekar uzima zdravu krvnu žilu iz drugog dijela tijela i preusmjerava protok krvi u srcu. Ova operacija se obično izvodi na otvorenom srcu i to samo u slučajevima kada pacijent ima mnogo suženih srčanih arterija.

 

Može li se ateroskleroza spriječiti? 

Iako postoje slučajevi kada se ateroskleroza jednostavno ne može spriječiti, u većini slučajeva zdraviji način života može biti od pomoći da se uspori ili u potpunosti izbjegne nastanak ovog oboljenja. Preporučljive promjene u načinu života koje mogu pomoći u sprječavanju nastanka (ali i liječenju) gotovo svih bolesti, pa tako i ateroskleroze, uključuju sljedeće korake: 

  • Prestanak konzumiranja duhanskih proizvoda – jer pušenje oštećuje krvne žile i povećava rizik od ateroskleroze
  • Baziranje prehrane na zdravim namirnicama – što uključuje smanjenje unosa zasićenih masti i holesterola te povećanje unosa voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama
  • Redovnu tjelovježbu – zato što tjelesna aktivnost pomaže u poboljšanju cirkulacije i smanjuje rizike od razvoja mnogih bolesti, pa tako i ateroskleroze
  • Održavanje zdrave tjelesne težine
  • Provjeravanje i održavanje zdravog krvnog pritiska, nivoa holesterola i šećera u krvi
  • Odlazak na detaljan sistematski pregled (jednom godišnje).

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje? 

Za pacijente sa dijagnozom ateroskleroze od ključne važnosti je rana dijagnoza i adekvatna terapija. Redovno korištenje propisane terapije pomoći će pacijentu pri održavanju zdravog i aktivnog života te spriječiti ozbiljnije zdravstvene probleme i potencijalne komplikacije. Ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, ateroskleroza može izazvati brojne, iznenadne i, po život opasne, zdravstvene probleme poput: bolesti koronarnih arterija (stanje u kojem su sužene arterije u blizini srca), bolesti karotidnih arterija (suženje arterija u području mozga), bolesti perifernih arterija (probleme s protokom krvi oko udova što može rezultirati gangrenom), aneurizme (kada su stijenke arterija oslabljene), srčanog ili moždanog udara, hroničnih bolesti bubrega, te, u konačnici, uzrokovati i smrt pacijenta kojem je  ateroskleroza dijagnosticirana. Zbog svega toga ne moramo ni napominjati koliko je važno pratiti stanje svog organizma, ići na redovne preglede i slušati savjete doktora koji se odnose ne samo propisane terapije, već i na promjene životnih navika. 

 

Važno je znati da… 

  1. Ateroskleroza može početi već u ranom djetinjstvu. Iako se simptomi bolesti obično ne pojavljuju u djetinjstvu već nešto kasnije u životu, proces stvaranja plaka može započeti u djetinjstvu i u tinejdžerskoj dobi.
  2. Ateroskleroza je glavni uzrok srčanih i moždanih udara. Kada plakovi u arterijama puknu, mogu izazvati stvaranje krvnih ugrušaka koji mogu blokirati krvne žile u srcu ili mozgu.
  3. Ateroskleroza je povezana s mnogim drugim zdravstvenim problemima. To uključuje perifernu arterijsku bolest, hroničnu bubrežnu bolest, demenciju i sljepoću.
  4. Pušenje je jedan od glavnih faktora rizika za aterosklerozu. Pušenje može uzrokovati oštećenje stijenki arterija i povećati nakupljanje plaka.
  5. Ateroskleroza se može spriječiti ili usporiti promjenom životnog stila. To uključuje zdravu prehranu, redovnu tjelesnu aktivnost, održavanje zdrave tjelesne težine i prestanak konzumiranja duhanskih proizvoda.
  6. Mediteranska dijeta je prehrambeni stil koji se temelji na tradicionalnoj prehrani Mediterana. Ova vrsta prehrane preporučljiva je svima, posebno pacijentima sa dijagnozom ateroskleroze. Uključuje mnogo povrća, voća, cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki, ribe, maslinovog ulja. Konzumacija crvenog mesa, slatkiša i rafiniranih šećera je minimalna. 
  7. Ateroskleroza se može dijagnosticirati pomoću testova kao što su ultrazvuk, CT skeniranje i angiografija. Ovi testovi mogu pomoći u procjeni stepena suženja arterija te pri procjeni rizika od srčanih ili moždanih udara.
  8. Postoji nekoliko lijekova koji se koriste za liječenje ateroskleroze, uključujući statine, lijekove za snižavanje krvnog pritiska i antitrombotske lijekove. Ti lijekovi mogu pomoći u smanjenju rizika od srčanih ili moždanih udara.