Šta je aneurizma?
Aneurizma predstavlja abnormalno proširenje krvne žile koje nastaje uslijed slabljenja njenog zida. Ovo izbočenje nalik balonu može pući, uzrokovati unutrašnje krvarenje te, vrlo često, smrt.
Neke aneurizme, čak i ako su vrlo velike, ne izazivaju simptome, pa osoba nije ni svjesna njihove prisutnosti.
Postoje različite vrste aneurizmi koje su nazive dobile prema dijelu tijela u kojem se pojavljuju, pa raspoznajemo:
- Aneurizmu aorte – koja zahvata glavnu tjelesnu arteriju.
- Aneurizmu abdominalne aorte – koja zahvata dio aorte u trbušnom području.
- Aneurizmu torakalne aorte – koja zahvata dio aorte u grudnom košu.
- Aneurizmu mozga – koja zahvata krvne žile koje opskrbljuju mozak.
- Perifernu aneurizmu – koja zahvata krvne žile u drugim dijelovima tijela, poput nogu, prepona ili vrata.
Male aneurizme često imaju niži rizik od rupture, odnosno pucanja. Kako bi procijenio rizik od rupture aneurizme, ljekar u obzir uzima simptome, medicinsku historiju, porodičnu anamnezu te veličinu, oblik i mjesto na kojem se aneurizma javlja.
Aneurizme se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu krvotoka, no najčešće se razvijaju duž aorte, glavne arterije tijela koja prolazi kroz cijeli trup, te u krvnim žilama u mozgu.
Uzroci nastanka aneurizme
Uzroci za razvoj aneurizme mogu biti različiti, no ovo stanje najčešće nastaje zbog:
- Kongenitalne slabosti zidova krvnih žila koje su prisutne od rođenja.
- Dugotrajno visokog krvnog pritiska (hipertenzije).
- Masnih naslaga (ateroskleroze) koje uzrokuju slabost zidova krvnih žila.
- Nasljednih bolesti koje rezultiraju slabijim zidovima krvnih žila.
- Trauma, poput ozljeda prsnog koša prignječenjem.
- Neliječenih spolno-prenosivih infekcija, odnosno sifilisa, koji može oslabiti aortu.
- Policistične bolesti bubrega, koja povećava rizik od cerebralne aneurizme.
- Vrlo rijetko, infekcije koje pogađaju slabe dijelove krvnih žila.
U nekim slučajevima, uzrok aneurizme ostaje idiopatski, odnosno nepoznat.
Koliko je aneurizma opasna
Kada aneurizma pukne, dolazi do unutrašnjeg krvarenja. Ovisno o mjestu aneurizme, puknuće može biti opasno po život. Aneurizma u vratu može uzrokovati stvaranje krvnog ugruška koji putuje do mozga.
Ako ugrušak prekine dotok krvi u mozak, tada dolazi do moždanog udara, koji, bez trenutnog liječenja, može biti smrtonosan. Kada pukne aneurizma u mozgu, uzrokuje subarahnoidno krvarenje, što neki nazivaju krvarenjem mozga.
Ljudi obično opisuju ovu vrstu moždanog udara kao najgoru glavobolju u životu, nakon čega slijede simptomi poput slabosti udova, intenzivne glavobolje i problema s govorom.
Rezultati liječenja variraju, ali mnogi se pacijenti, uz rehabilitaciju i odgovarajuću medicinsku skrb, uspješno oporave. Ljekari, pažljivim praćenjem stanja te propisivanjem odgovarajućih lijekova mogu smanjiti rizik od rupture.
Vrste aneurizme
Aneurizma mozga
Aneurizma mozga, također poznata i kao cerebralna ili intrakranijalna aneurizma, predstavlja izbočenje ili balon u krvnoj žili u mozgu, često podsjeća na bobicu koja visi na peteljci.
Stručnjaci vjeruju da aneurizme mozga nastaju i rastu zbog pritiska krvi koja teče kroz slabo područje zida krvne žile, što može povećati veličinu aneurizme. Ako aneurizma mozga procuri ili pukne, uzrokuje krvarenje u mozgu poznato kao hemoragijski moždani udar.
Najčešće, puknuće aneurizme mozga događa se u prostoru između mozga i tankog tkiva koje ga prekriva, što se naziva subarahnoidno krvarenje. Iako su aneurizme mozga česte, većina nije ozbiljna, posebno ako su male. Većina aneurizmi ne pukne niti uzrokuje simptome ili zdravstvene probleme i vrlo često se otkrivaju slučajno, za vrijeme testova za druga stanja.
Međutim, puknuće aneurizme je ozbiljno i zahtijeva hitnu medicinsku pomoć. Liječenje može biti prikladno i za nerupturirane aneurizme kako bi se spriječila buduća ruptura.
Postoji nekoliko tipova aneurizmi mozga:
- Sakularna aneurizma (bobičasta aneurizma) - izgleda poput bobice koja visi s vinove loze, okrugla je i ispunjena krvlju, strši iz glavne arterije ili jedne od njenih grana, a najčešće se formira na arterijama u dnu mozga.
- Fuziformna aneurizma - uzrokuje izbočenje na svim stranama arterije.
- Mikotična aneurizma - uzrokovana je infekcijom koja zahvaća arterije u mozgu, slabeći njihove zidove i uzrokujući nastanak aneurizme.
Simptomi aneurizme mozga
Većina nerupturiranih aneurizmi mozga ne uzrokuje simptome, posebno ako su male. Međutim, iznenadna i jaka glavobolja može biti ključni znak puknuća aneurizme, koju pacijenti obično opisuju kao najgoru glavobolju u životu.
Pored jake glavobolje, simptomi rupture aneurizme mogu uključivati:
- Mučninu i povraćanje
- Ukočen vrat
- Zamućen ili dvostruki vid
- Osjetljivost na svjetlost
- Napade
- Spušteni kapak
- Gubitak svijesti, konfuziju
Dijagnoza aneurizme mozga
Navedeni simptomi rupture aneurizme zahtijevaju hitno testiranje kako bi se utvrdilo da li je prisutno krvarenje u prostoru između mozga i okolnih tkiva, poznato kao subarahnoidno krvarenje.
Također, potrebni su testovi i u slučaju pojave simptoma nepuknute aneurizme, poput boli iza oka ili teškoća s vidom.
Testovi koji se koriste za dijagnosticiranje aneurizmi uključuju:
- CT skeniranje mozga - prvi test za otkrivanje krvarenja ili moždanog udara. CT angiogram uz ubrizgavanje kontrasta daje detaljnije slike arterija.
- Lumbalna punkcija – ukoliko CT ne pokazuje krvarenje, uzorak cerebrospinalne tekućine može potvrditi dijagnozu subarahnoidnog krvarenja.
- MRI - koristi magnetsko polje i radio valove za stvaranje detaljnih slika mozga. MR angiografija posebno prikazuje arterije i može otkriti aneurizme.
- Cerebralni angiogram - kateter kontrast u arterije mozga, a niz rendgenskih snimaka otkriva detalje o stanju arterija i prisutnosti aneurizme.
Liječenje aneurizme mozga
Liječenje puknute aneurizme zahtijeva operaciju ili endovaskularni zahvat (liječenje aneurizme unutar arterije). Također, mogu se primijeniti i različiti tretmani za ublažavanje simptoma.
Ako imate manju, odnosno aneurizmu koja nije pukla, razgovarajte s ljekarom o mogućim tretmanima i potencijalnim rizicima.
Aneurizma abdominalne aorte
Aneurizma abdominalne aorte je proširenje donjeg dijela glavne tjelesne arterije, poznate kao aorta, koja prolazi kroz grudni koš i abdomen. Aorta je najveća krvna žila u tijelu, a puknuće ove aneurizme može izazvati ozbiljno krvarenje koje ugrožava život. Liječenje ovisi o veličini aneurizme i njenom rastu, krećući se od redovnih pregleda do hitne operacije.
Simptomi aneurizme abdominalne aorte
Aneurizme abdominalne aorte često rastu postepeno i mogu biti bez simptoma, što ih čini teško uočljivima. Neke aneurizme se ne šire, ne rastu i nikada ne puknu, dok druge rastu tokom vremena.
Ako imate rastuću aneurizmu abdominalne aorte, mogli biste primijetiti sljedeće simptome:
- Trajnu, duboku bol u abdominalnoj regiji.
- Bolove u leđima.
- Osjećaj pulsiranja u neposrednoj blizini pupka.
Dijagnoza aneurizme abdominalne aorte
Aneurizma abdominalne aorte često se otkriva tokom rutinskog pregleda ili prilikom obavljanja drugih dijagnostičkih testova iz različitih razloga.
Za dijagnosticiranje aneurizme abdominalne aorte, ljekar će pregledati vašu medicinsku historiju i porodičnu anamnezu.
Dijagnostički testovi za aneurizmu abdominalne aorte uključuju:
- Ultrazvuk abdomena - najčešći test za otkrivanje aneurizme trbušne aorte. Koristi zvučne valove za prikazivanje protoka krvi kroz strukture u trbušnoj regiji, uključujući aortu.
- CT abdomena - koristi se rendgenska zraka za stvaranje presjeka unutar trbušne regije, pružajući jasne slike aorte. Ovaj test može otkriti veličinu i oblik aneurizme.
- MRI abdomena - koristi magnetsko polje i računalno generisane radiovalove za stvaranje detaljnih slika struktura unutar abdomena.
Tokom nekih CT i MRI pregleda, može se koristiti kontrastna tekućina koja se daje intravenski kako bi se krvne žile jasnije prikazale na slikama.
Liječenje aneurizme abdominalne aorte
Hirurški zahvat za popravak aneurizme trbušne aorte obično se preporučuje ako je promjer aneurizme od 4,8 do 5,6 centimetara ili veći ili ako se aneurizma rapidno povećava.
Operacija je preporučljiva i u slučajevima prisutnosti simptoma poput bolova u stomaku, osjetljivosti u abdominalnoj regiji, te u slučajevima curenja aneurizme.
Aneurizma srca
Aneurizma aorte je izbočina u zidu glavne arterije koja vodi iz srca. Nastaje u oslabljenom dijelu arterijskog zida.
Aneurizme aorte mogu puknuti ili se rascijepiti, što može dovesti do po život opasnog unutrašnjeg krvarenja ili ometati protok krvi iz srca prema različitim organima.
Postoje dvije glavne vrste aneurizmi aorte, koje utječu na različite dijelove tijela:
- Aneurizma abdominalne aorte (AAA) - razvija se u donjem dijelu aorte.
- Aneurizma torakalne aorte (TAA) - pojavljuje se u gornjem dijelu aorte, koji je oblika obrnutog slova U. Kod osoba s Marfanovim sindromom (poremećaj vezivnog tkiva), TAA se može pojaviti u uzlaznoj aorti.
Simptomi aneurizme srca
U mnogim slučajevima, ljudi nisu svjesni da imaju aneurizmu aorte jer često ne uzrokuje simptome dok ne pukne. Puknuće aneurizme predstavlja hitan medicinski slučaj i zahtijeva hitno liječenje.
Simptomi rupture aneurizme obično se javljaju naglo i mogu uključivati:
- Vrtoglavicu ili ošamućenost.
- Ubrzan rad srca.
- Iznenadnu, jaku bol u prsima, abdomenu ili leđima.
Otkrivanje aneurizme aorte prije njenog puknuća pruža najbolje šanse za oporavak. Kako aneurizma raste, mogli biste primijetiti simptome kao što su:
- Otežano disanje ili kratak dah
- Osjećaj sitosti nakon malog obroka
- Bol na mjestu gdje aneurizma raste (u vratu, leđima, prsima ili abdomenu)
- Bolno ili otežano gutanje
- Oticanje ruku, vrata ili lica
Dijagnoza aneurizme srca
Mnoge aneurizme se razvijaju bez simptoma i često se otkrivaju tokom rutinskih pregleda.
Ako ste pod visokim rizikom od aneurizme aorte ili imate simptome, ljekar će obaviti slikovne pretrage. Ove pretrage uključuju:
- CT skeniranje
- CT ili MRI angiografija
- Ultrazvuk
Liječenje aneurizme srca
Ako imate nerupturiranu aneurizmu aorte, ljekar će pažljivo pratiti vaše stanje. Ako su faktori rizika za razvoj aneurizme aorte visoki, ljekar će preporučiti redovne preglede.
Cilj liječenja je sprečavanje rasta aneurizme do tačke pucanja ili rupture arterije. Za manje, nerupturirane aneurizme, ljekar može propisati lijekove za poboljšanje protoka krvi, snižavanje krvnog pritiska ili kontrolu holesterola.
Ovi lijekovi mogu pomoći pri usporavanju rasta aneurizme te smanjiti pritisak na zidove arterije.
Kako spriječiti aneurizmu?
Nerupturirane aneurizme su prilično česte i njih nije uvijek moguće spriječiti. Međutim, možete smanjiti rizik od njihovog razvoja održavanjem zdravog načina života.
Usvojite navike poput konzumiranja namirnica koje štite vaše srce (poput lososa, sardine, tune, orašastih plodova, bobičastog voća, cjelovitih žitarica i mnogih drugih), redovne tjelovježbe (minimalno 30 minuta što više dana u sedmici), održavanja zdrave tjelesne težine te smanjenja ili potpunog prestanka pušenja.
Ove mjere mogu značajno doprinijeti očuvanju zdravlja vaših krvnih žila te spriječiti nastanak aneurizme.
