Da pojednostavimo – kada osoba ima alergiju, tada njen imuni sistem proizvodi antitijelo koje se naziva imunoglobulin E, odnosno antitijelo koje reaguje na alergene. Tada dolazi do alergijske reakcije.
Kako znate da imate alergiju?
Alergije su obično stanje u kojem se osoba osjeća neugodno, a najčešći simptomi su curenje iz nosa, suzne oči, osip, kihanje, svrbež. Alergije se ustanove vrlo jednostavno, obično u tri koraka:
- Korak – utvrđivanje vašeg stanja i medicinske historije
- Korak – fizičkim pregledom
- Korak – vađenjem nalaza i analizom
Nakon što ustanovite alergiju, sa svojim doktorom ćete utvrditi način liječenja. Naravno, najbolja opcija je u potpunosti izbjegavati alergene koji su okidači vaše alergije. Ukoliko ipak niste u mogućnosti u potpunosti ih izbaciti, tada ćete dobiti terapiju koja će vašu alergiju držati pod kontrolom.
Postoji također i imunoterapija, odnosno buđenje vašeg imuniteta ili treniranje tako da, kada dođe u dodir sa alergenom, ne reaguje pretjerano burno.
Koje su najčešće alergije?
Različite stvari mogu biti okidači za alergije, a neke od najčešće zabilježenih su: lijekovi, hrana, polen, ubodi insekata, prašina, vlaga i grinje te alergije na životinje.
Alergija na lijekove
Imuni sistem svakog čovjeka dizajniran je tako da se bori protiv različitih virusa, bakterija, parazita i ostalih opasnih tvari. Ukoliko dođe do alergijske reakcije na određene lijekove, to znači da je organizam prepoznao lijek kao potencijalnog neprijatelja i ovo je njegov odgovor, odnosno borba za opstanak. Ova vrsta reakcije može se dogoditi bilo kad, čak i ako ste do tog trenutka, bez ikakvih problema koristili lijek koji je izazvao alergiju.
Alergije na lijekove mogu biti vrlo blage, gotovo neprimijetne, a mogu biti opasne po život. Anafilaktički šok je stanje u kojem se kompletan organizam bori protiv alergena i može biti koban ukoliko se ne reaguje na vrijeme. Stoga ako nakon korištenja određenog lijeka primijetite ubrzan rad srca, teško gutanje, gušenje ili nesvjesticu, odmah pozovite pomoć. Način na koji ćete se izboriti sa ovom vrstom alergije zavisi od jačine simptoma koji osjećate prilikom uzimanja lijeka.
Ako je reakcija jaka, najbolje je da u potpunosti izbacite lijek iz upotrebe, a ako su simptomi sasvim blagi, onda se može dogoditi da vam doktor ipak propiše lijek, ali uz određene lijekove koji će alergijsku reakciju držati pod kontrolom. Lijekovi koji sadrže antihistamine, kortikosteroide ili bronhodilatatori smanjuju alergijske nuspojave.
Alergija na polen
Alergije na polen, mala zrnca koje proizvode biljke da bi se mogle razmnožavati, zadaju glavobolju mnogim ljudima. Svrbež i peckanje očiju, kihanje, svrbež nosa, kratkotrajni gubitak čula mirisa samo su neki od simptoma alergije na polen.
Na ovu alergiju možete posumnjati u slučaju da neko u porodici već ima alergiju na polen, ako se javlja svake godine u isto vrijeme, ako traje duže od dvije sedmice. Kako biste pobijedili alergiju na polen, umjesto zatvaranja u zatvoren prostor, prvo otkrijte na šta ste tačno alergični, pratite polensku prognozu, ne sušite odjeću na zraku, češće perite ruke, kosu i tijelo kako biste odstranili polen i izbjegli alergijsku reakciju. Iako su dostupni, ne uzimajte lijekove na svoju ruku već se uvijek konsultujte sa svojim doktorom.
Prašina, vlaga, grinje
Još jedna alergija koja zadaje glavobolje ljudima širom svijeta bez obzira na godine, mjesto rođenja i životne navike. Jednako kao i s polenom, simptomi su vrlo neugodni i utiču na kvalitet vašeg života. Sa ovom alergijom se najjednostavnije možete boriti tako što održavate prostor u kojem boravite čistim.
Dezinficirate sve površine, redovno brišete prašinu (uz odgovarajuće rukavice), provjetravajte prostor i osigurajte protok vazduha kroz mjesto u kojem boravite. Ukoliko ste u mogućnosti nabavite pročiščivač vazduha i uključujte ga što je moguće češće.
Alergija na hranu
Konzumacija bilo koje vrste hrane može izazvati alergijsku reakciju, no vrlo je važno na vrijeme ustanoviti da li se radi o alergiji ili o intoleranciji na određenu namirnicu. Namirnice koje najčešće uzrokuju alergijske reakcije su kravlje mlijeko, jaja, orašasti plodovi, kikiriki, riba, morski plodovi, bijelo brašno te različiti konzervansi i umjetne boje za hranu.
Kod alergija na hranu, baš kao i kod ostalih alergija nema pravila, nego ih možete doživjeti u bilo kojem životnom dobu. Ipak se malo češće javljaju kod djece.
Postoje dvije vrste alegije na hranu:
- Alergija čiji je posrednik Imunoglobulin E – kod ove vrste alergije, imuni sistem vašeg tijela stvara IgE antitijela koja reaguju na određenu hranu. Alergijska reakcija posredovana IgE obično se javlja nekoliko sati nakon konzumacije alergena, može biti blažih simptoma, a može prouzrokovati i anafilaktički šok. Zbog toga je važno na vrijeme ustanoviti o kojoj alergiji se radi, kako bi se izbjegavao unos namirnica koje uzrokuju alergiju.
- Alergija koja nije posredovana IgE - alergijska reakcija koja nije posredovana imunoglobulinima E ustanovljava se klinički, a simptomi nestaju nakon prestanka konzumacije određene hrane. Nakon određenog vremena, preporučuje se da se pokuša postepeno uvesti određena namirnica kako bi se utvrdila konačna dijagnoza. Prognoze za ovaj oblik alergije su obično ohrabrujuće, jer većina slučajeva prođe prije školske dobi.
Šta mogu uraditi da spriječim alergijsku reakciju?
Ljudi koji se bore s bilo kojom alergijom često se pitaju da li postoji šansa da se njihova alergija u potpunosti iskorijeni. Ukoliko organizam određeno vrijeme ne bude u doticaju s alergenom, antitijela se mogu povući, a novi susret s alergenom može izazvati drugačiji odgovor organizma, no sasvim je sigurno da alergija nikada u potpunosti neće nestati.
Ne zaboravite, jak imunitet je vaš najbolji saveznik za borbu protiv alergija. No, imuni sistem se, pod različitim okolnostima, mijenja i to može značiti da će vaša alergija oslabiti, nestati ili se pogoršati. Zato je važno da jačate svoj imunitet, a stresne situacije svedete na minimum. Naravno, s alergijama uvijek budite na oprezu i, za svaku, pa i najmanju nedoumicu, konsultujte svog doktora.
