Skip to main content
ASA

Čuvari srca – ko su i šta rade kardiolozi?

Kardiolozi su medicinski stručnjaci posvećeni dijagnosticiranju, liječenju i prevenciji bolesti koje zahvataju srce i krvne sudove. Oni su heroji kardiovaskularnog sistema, odnosno osobe kojima se obraćamo kada nam srce poskoči, ali ne u romantičnom smislu.

Koje zadatke obavlja kardiolog?

Kardiolog je zdravstveni stručnjak koji se bavi liječenjem bolova u prsima, visokog krvnog pritiska, zatajenja srca te problema sa srčanim zaliscima, krvnim žilama i drugim srčanim i vaskularnim stanjima. Kako bi identificirali moguće nepravilnosti, kardiolozi mogu preporučiti testove poput elektrokardiograma, ehokardiograma i CT-a (kompjuterizirane tomografije), a na temelju dijagnoze, mogu propisati terapiju lijekovima, napraviti prijedloge za promjene u tjelovježbi i prehrambenim navikama ili preporučiti kateterizaciju srca.

Pri pregledu, kardiolog će obaviti fizički pregled i razgovarati s pacijentom o simptomima, medicinskoj historiji i porodičnoj anamnezi. Važno je obavijestiti kardiologa ukoliko postoji pozitivna porodična anamneza srčanih problema jer to može povećati rizik od oboljenja. Kardiolozi svakodnevno obavljaju niz zadataka usmjerenih na zdravlje srca. Vrše fizičke preglede, interpretiraju rezultate testova i propisuju terapiju. Također pružaju savjete o prehrani, vježbanju i drugim promjenama u načinu života kako bi se očuvalo zdravlje srca. U težim slučajevima, kardiolozi izvode procedure poput kateterizacije srca, angioplastike pa čak i operacija srca. Oni su poput detektiva koji koriste medicinsku tehnologiju kako bi otkrili tragove o stanju vašeg tijela.

Osnovni podaci poput težine, krvnog pritiska, nivoa holesterola i glukoze u krvi pružaju vrijedne informacije o kardiovaskularnom zdravlju. Kardiolog će analizirati ove podatke i rezultate testova kako bi utvrdio rizične faktore za srčane probleme. Također će s pacijentom porazgovarati o navikama konzumiranja duhanskih proizvoda, količini i vrsti tjelesne aktivnosti, prehrambenim navikama te lijekovima koje pacijent eventualno koristi.

Kada potražiti savjet kardiologa?

Iako se ljekar primarne zdravstvene zaštite može baviti mnogim aspektima srčanog zdravlja, postoje situacije kada je ipak potrebno stručno mišljenje kardiologa. Ako se pacijent žali na simptome poput bolova, stezanja ili probadanja u prsima (što se može širiti niz lijevu ruku ili prema leđima), nedostatka daha ili vrtoglavice, zamaranje pri hodu, lupanje ili preskakanje srca, to su jasni znakovi da je vrijeme za hitan kardiološki pregled. 

Kada uoče problem ili potencijalne rizike za oboljenje srca, kardiolozi ostaju u kontaktu s pacijentom i predlažu termine za redovne kontrole, kako bi bolje upravljali hroničnim stanjima poput srčanih bolesti ili visokog krvnog pritiska. 

Postoje različite specijalizacije unutar polja kardiologije, a svaka je usmjerena na specifične srčane i vaskularne probleme. Ovi stručnjaci fokusiraju se na različite aspekte zaštite našeg srca, kao što su dijagnostika, liječenje ili rehabilitacija ovog važnog organa.

Kardiolozi mogu razviti ekspertizu u različitim područjima, prilagođavajući svoje znanje i vještine specifičnim potrebama pacijenata. Ovo uključuje kliničke kardiologe, specijaliste za srčanu insuficijenciju, intervencijske kardiologe, kardio-onkologe, specijaliste za kongenitalne srčane anomalije, stručnjake za snimanje srca, periferne intervencijske kardiologe, preventivne kardiologe, specijaliste za rehabilitaciju srca, elektrofiziologe, gerijatrijske kardiologe, kardio-reumatologe, sportske kardiologe te kardiologe intenzivne njege.

Značaj kardiologije

Kardiologija je ključna grana medicine. Bolesti srca su vodeći uzrok smrti globalno, što ulogu kardiologa u zdravstvenoj skrbi čini neizostavnom. Kardiolozi su specijalisti koji mogu dijagnosticirati i liječiti različite srčane i vaskularne tegobe, uključujući aterosklerozu, visok krvni pritisak, povišen holesterol, anginu, iznenadni srčani zastoj, srčano zatajenje, srčani udar, poremećaje srčanog ritma poput atrijalne fibrilacije, endokarditis, kardiogeni šok, probleme sa srčanim zaliscima, srčane abnormalnosti, kardiomiopatiju, miokarditis, kongenitalne poremećaje, te probleme sa aortom i arterijama, kao i moždani udar. Oni nisu samo ljekari; oni su spasitelji, edukatori i savjetnici za očuvanje zdravlja srca.

Stoga sljedeći put kada primijetite da vaše srce nepravilno kuca ili odstupa od uobičajenog ritma, imajte na umu da postoji cjelokupno medicinsko područje posvećeno očuvanju zdravlja srca. A u središtu svega je kardiolog, najbolji saveznik vašeg srca.