Skip to main content
Šta je perikarditis - Vrste-simptomi-lijecenje

Šta je perikarditis - Vrste, simptomi i liječenje

Naučite šta je to perikard, zašto nastaje perikarditis. Kako se razlikuje od srčanog udara i ostalih srčanih oboljenja. Kako se dijagnosticira perikarditis?

Šta je perikarditis?

Perikarditis je upala, odnosno zapaljenje perikarda, tankog dvoslojnog omotača ispunjenog tekućinom koji obavija vanjsku površinu srca. Najčešće je akutan, odnosno javlja se iznenada i može trajati od nekoliko sedmica do nekoliko mjeseci. 

Iako se stanje obično povlači nakon tri mjeseca, ponekad se simptomi mogu ponavljati godinama. 

U nekim slučajevima dolazi do nakupljanja viška tečnosti između slojeva perikarda, što se naziva perikardijalni izljev. Perikarditis se ne javlja uvijek kao samostalno stanje, odnosno može se pojaviti zajedno s miokarditisom (upalom srčanog mišića) i endokarditisom (upalom srčanih zalistaka). Kada su prisutne sve tri upale, tada govorimo o pankarditisu.

Koje vrste perikarditisa postoje

Prema specifičnosti simptoma i njihovom trajanju, perikarditis svrstavamo u različite kategorije. Svaka kategorija ima svoje karakteristične znakove, a prepoznavanje ovih obrazaca pomaže u postavljanju tačne dijagnoze i određivanju odgovarajućeg liječenja.

Akutni perikarditis 

Akutni perikarditis očinje iznenada i traje do četiri sedmice, s mogućnošću ponovnih epizoda. Bolovi koje doživljavaju pacijenti s akutnim perikarditisom jako podsjećaju na srčani udar. 

Hronični perikarditis

Perikarditis postaje hroničan kada traje duže od šest mjeseci. Postoje dva oblika kroničnog perikarditisa: s izljevom te konstriktivni perikarditis. Kod hroničnog perikarditisa s izljevom, tekućina se postepeno nakuplja između dva sloja perikarda, obično bez ikakvih tegoba ili simptoma. Međutim, ako se tekućina počne brzo nakupljati, može doći do pritiska u grudima i srčane tamponade (detaljno objašnjenje slijedi u nastavku).

Konstriktivni perikarditis 

Hronični konstriktivni perikarditis se razvija polako i traje duže od tri mjeseca. U slučaju konstriktivnog perikarditisa, perikard, tanka membrana koja drži srce na mjestu, postaje tvrđi i deblji od normalnog. 

Ovo ometa sposobnost srca da pumpa krv, što može dovesti do ozbiljnih problema poput zatajenja srca. Iako je obično hroničan (dugotrajan), većina pacijenata se može uspješno liječiti, posebno uz ranu dijagnozu.

Pored navedenih, postoji još nekoliko oblika perikarditisa: 

  • Ponavljajući perikarditis - oblik perikarditisa koji se javlja 4 do 6 sedmica nakon napada akutnog perikarditisa, bez ikakvih simptoma između epizoda. 
  • Neprekidni perikarditis - traje između 4 do 6 sedmica, ali manje od tri mjeseca, sa simptomima koji su prisutni sve vrijeme. 
  • Infektivni perikarditis koji nastaje zbog infekcije virusima, bakterijama, gljivicama ili parazitima.
  • Idiopatski perikarditis - stanje u kojem se perikarditis javlja bez poznatog uzroka.
  • Traumatski perikarditis – se razvija nakon povrede grudnog koša, naprimjer poslije saobraćajne nesreće.
  • Uremijski perikarditis - nastaje zbog zatajenja bubrega.
  • Maligni perikarditis - razvija se zbog rasta raka u tijelu.
Simptomi Perikarditisa

Simptomi perikarditisa

Perikarditis, gotovo uvijek, uzrokuje oštru, probadajuću bol u grudima, koja podsjeća na srčani udar. Međutim, neki pacijenti mogu osjećati tupu bol ili pritisak u prsima.

Bolovi u grudima

Bol pri perikarditisu najčešće se osjeća iza grudne kosti ili na lijevoj strani prsnog koša. Bol se može širiti prema lijevom ramenu i vratu, a može istovremeno zahvatiti oba ramena. Pogoršava se kašljanjem, ležanjem ili dubokim udahom, dok se može ublažiti sjedenjem ili naginjanjem prema naprijed.

Povišena temperatura

Na početku razvoja bolesti, pacijenti mogu imati povišenu tjelesnu temperaturu te simptome klasične gripe koji uključuju umor, opštu slabost, mučninu, groznicu, znojenje te gubitak apetita. Kako perikarditis napreduje, može doći do oticanja nogu ili stopala.

Suhi kašalj

Osim suhog kašlja koji je karakterističan simptom perikarditisa, pacijenti se mogu suočavati i sa otežanim disanjem i gutanjem, te nekontrolisanim štucanjem.

Zadihanost 

Ubrzani ili nepravilan rad srca (palpitacije), kratkoća daha (zadihanost) u ležećem položaju te oticanje u predjelu abdomena dodatni su znakovi da je rad srca otežan, odnosno da se pacijent suočava sa perikarditisom.

Uzroci perikarditisa

Perikarditis, u gotovo 90 posto slučajeva, nema poznati uzrok, što se naziva idiopatski perikarditis. Postoje mnogi potencijalni uzročnici zbog kojih se perikard može upaliti, a najčešći su:

Virusne infekcije 

U zemljama u razvoju, perikarditis je najčešće uzrokovan bakterijskim infekcijama, posebno tuberkulozom, koja je s ovim stanjem povezana u 20 do 30 posto slučajeva. No, u razvijenim zemljama, virusne infekcije (najčešće gastrointestinalni virusi) su češći uzrok razvoja perikarditisa.

Autoimuni poremećaji

Bolesti poput lupusa, reumatoidnog artritisa i skleroderme mogu rezultirati perikarditisom.

Traume grudnog koša 

Povrede u predjelu grudnog koša, poput onih koje pacijenti dožive u saobraćajnim nesrećama, mogu izazvati traumatski perikarditis.

Perikarditis može nastati i kao nuspojava gljivične ili infekcije parazitima. Dodatni “krivci” za razvoj ovog stanja mogu biti i: 

  • Zatajenje bubrega - može dovesti do uremičnog perikarditisa.
  • Tumori - poput limfoma mogu uzrokovati maligni perikarditis.
  • Genetske bolesti - kao što je porodična mediteranska groznica (FMF) mogu biti uzrok perikarditisa.
  • Lijekovi koji potiskuju imuni sistem (što je rijetko).

Rizik od razvoja perikarditisa može biti povećan nakon određenih događaja ili procedura poput:

  • Srčanog udara
  • Operacije na otvorenom srcu (postperikardiotomski sindrom)
  • Radijacijske terapije
  • Perkutane terapije poput kateterizacije srca ili radiofrekventne ablacije (RFA)

U ovim slučajevima, perikarditis je često rezultat upalnog odgovora organizma na obavljenu proceduru ili stanje. 

Kako razlikovati perikarditis i miokarditis

Kako razlikovati perikarditis i miokarditis

Prema nazivu, jednostavno je zaključiti da su perikarditis i miokarditis stanja koja pogađaju srce, a njihova osnovna razlika je u tome što se javljaju na različitim dijelovima srca. 

Miokarditis zahvaća srčani mišić, dok perikarditis utiče na perikardij (omotač oko srca). 

Najčešći uzročnik oba pomenuta stanja je virus. I perikarditis i miokarditis mogu izazvati bol u grudima, no kod perikarditisa bol u grudima se obično ublažava kada osoba sjedi i nagne se naprijed. Miokarditis je često praćen osjećajem umora i slabosti.

Kako se dijagnosticira perikarditis?

Testovi za precizno dijagnosticiranje perikarditisa ili isključivanje drugih stanja koji dijele simptome s ovim zdravstvenim problemom uključuju:

  • Krvne testove – da bi se provjerilo postoje li znakovi srčanog udara, upale i infekcije.
  • Elektrokardiogram (EKG) - brz i bezbolan test koji bilježi električne signale u srcu i pomaže u procjeni srčanog ritma i aktivnosti.
  • Rendgenski snimak grudnog koša – omogućava vizualizaciju srca radi otkrivanja promjena u veličini i obliku.
  • Ehokardiogram - koristi zvučne valove za kreiranje slika srca i procjenu njegove funkcije, kao i za otkrivanje nakupljanja tekućine oko srca.
  • Kompjuterizirana tomografija srca (CT) - koristi rendgenske zrake za detaljne slike srca i grudnog koša. Može se koristiti za prepoznavanje zadebljanja srčanih zidova, što može ukazivati na konstriktivni perikarditis.
  • Magnetna rezonanca srca (MRI) - upotrebljava magnetna polja i radio valove za detaljne slike srčanog tkiva. MRI srca može otkriti zadebljanje, upalu ili druge promjene u perikardu i okolnom tkivu.
  • Kateterizacija srca – metoda koja se koristi za mjerenje pritisaka unutar srca i njegovih komora, što može pružiti važne informacije o efikasnosti srčanog rada. Ovaj test može biti koristan u potvrđivanju dijagnoze konstriktivnog perikarditisa. Srčana kateterizacija, poznata i kao koronarna angiografija, je invazivna procedura za snimanje koja kardiolozima pomaže da detaljno analiziraju funkcije srca. 

Lijekovi za perikarditis

Za liječenje i ublažavanje simptoma perikarditisa, kardiolozi najčešće preporučuju, kortikosteroide te antiinflamatorne lijekove koji se mogu kupiti bez recepta.

Kortikosteroidi 

Jaki lijekovi protiv upale kao što je prednizon mogu se koristiti ako drugi lijekovi ne daju rezultate ili ako se simptomi perikarditisa često vraćaju.

Ako je perikarditis uzrokovan bakterijskom infekcijom, liječenje može uključivati antibiotike. Ponekad je potrebno dreniranje nakupljene tečnosti između slojeva perikarda kako bi se olakšali simptomi i ubrzao oporavak.

Antiinflamatorni lijekovi 

Za ublažavanje bolova u perikarditisu često se koriste sredstva protiv bolova koja se mogu nabaviti bez recepta, kao što su aspirin i ibuprofen. Važno je razgovarati sa svojim kardiologom prije nego što počnete uzimati bilo koji lijek koji se može nabaviti bez recepta. Preporučuje se pridržavati se uputstava za doziranje. Ponekad se koriste i sredstva protiv bolova koja zahtijevaju recept.

Operacije

Nažalost, lijekovi nisu uvijek učinkoviti za sve pacijente, jer se perikarditis može iskomplikovati. Jedna od komplikacija je tamponada srca, odnosno nakupljanje tekućine oko srca, što obično zahtijeva operaciju ili drugi postupak za drenažu. 

Tamponada srca 

Ovo stanje nastaje kada se u perikardu nakupi dovoljno tekućine, povećavajući pritisak i ometajući normalno punjenje srca. To, kod pacijenata, dovodi do hipotenzije, oslabljenih srčanih tonova i proširenih vratnih vena. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke slike, fizičkog pregleda (pacijenti su blijedi, zadihani, dezorijentisani i oznojeni) i ehokardiografije. 

Liječenje uključuje hitnu perikardiocentezu (procedura koja uključuje korištenje sterilne igle ili malog katetera za uklanjanje viška tekućine iz perikarda) ili perikardiektomiju.

Perikardiektomija 

Ova procedura podrazumijeva uklanjanje dijela ili kompletnog perikarda. Operacija se može izvesti ako vrećica koja obavija srce postane preuska, najčešće zbog posljedica konstriktivnog perikarditisa.

Brzo liječenje akutnog perikarditisa može smanjiti rizik od ponovne pojave ovog stanja. Važno je strogo pratiti upute ljekara o lijekovima, izmjenama životnih navika te terminu za povratak fizičkim aktivnostima i vježbanju jer intenzivna tjelovježba može pogoršati aktivni perikarditis.

U slučaju pravovremenog tretmana perikarditisa, većina pacijenata se potpuno oporavi. Redovno korištenje propisanih lijekova i odlazak na zakazane preglede ključni su koraci za sprečavanje ponovnog nastanka perikarditisa. Dobro istražite simptome perikarditisa kako biste mogli brzo reagovati u slučaju ponovnog pojavljivanja. I uvijek osluškujte svoje srce!