Infarkt miokarda ili srčani udar
Šta je infarkt miokarda?
Srčani udar, također poznat kao infarkt miokarda, nastaje kada protok krvi, kisika i hranjivih materija u srce postane znatno smanjen ili blokiran. Uzrok blokade se je najčešće nakupljanje masti, holesterola i drugih tvari u koronarnim arterijama srca, što stvara masne naslage poznatije kao plakovi. Nastanak plakova u koronarnim arterijama naziva se ateroskleroza. Ponekad, plakovi mogu pući i stvoriti ugrušak koji blokira dotok krvi u srce. Nedostatak krvi može oštetiti ili uništiti dio srčanog mišića zbog čega dolazi do srčanog udara. Kod srčanog udara, brza intervencija je ključna za preživljavanje. Zapamtite simptome koje ćemo navesti u narednom dijelu teksta i obavezno, ako ih ikada doživite, odmah potražite ljekarsku pomoć, bez gubljenja vremena. Hitna, stručna pomoć je neophodna kako bi se spriječila smrt.
Najčešći simptomi srčanog udara
Simptomi srčanog udara mogu varirati od osobe do osobe. Neki ljudi mogu imati blage simptome, dok se ostali suočavaju sa težim simptomima. U nekim slučajevima, ljudi koji preživljavaju infarkt neće osjetiti nikakve teškoće ili zabrinjavajuće promjene u organizmu. Uobičajeni simptomi srčanog udara uključuju jaku bol u prsima koja se manifestuje kao pritisak u pomenutom predjelu, stezanje ili oštar bol. Osim toga, bol ili neprijatan osjećaj se mogu širiti na ruku, leđa, vrat, čeljust, zube ili na gornji dio stomaka i upravo zbog toga se simptomi srčanog udara često miješaju sa simptomima žgaravice ili drugih probavnih smetnji. Ostali simptomi uključuju lupanje srca, hladan znoj, probleme sa spavanjem (insomniju), umor, iznenadnu vrtoglavicu, anksioznost, mučninu te kratkoću daha. Ako osjetite bilo koji od ovih simptoma, odmah potražite medicinsku pomoć.
Iako se veliki broj srčanih udara dešava iznenada, mnogi pacijenti imaju znakove upozorenja i simptome satima, danima ili sedmicama prije srčanog udara. Bol u prsima ili pritisak (angina) te aritmije (nepravilan rad srca) prvi su znakovi da je smanjen dotok krvi u srce i neophodno je čim prije potražiti liječničku pomoć.
Šta uzrokuje infarkt miokarda?
Bolest koronarnih arterija, odnosno ateroskleroza je glavni uzrok srčanih udara, pri kojoj se jedna ili više srčanih arterija blokira plakovima koji sadrže holesterol. Ovakvo suženje arterija smanjuje protok krvi, kisika i ostalih hranjivih materija u srce, a to nije jedini problem koji plak može uzrokovati. U srcu se, od dijelova plaka, mogu formirati i krvni ugrušci zbog čega također dolazi do srčanih udara. Postoje različite vrste srčanog udara, a jedan od načina da se klasificiraju je na osnovu elektrokardiograma (EKG-a) koji pokazuje specifične promjene na srcu (ST elevacija), a koje zahtijevaju hitno liječenje. No, ne moraju svi srčani udari biti rezultat začepljenih arterija, do nekih dolazi zbog spazma koronarnih arterija, određenih infekcija ili spontanom disekcijom koronarne arterije. Važno je identificirati uzrok srčanog udara kako bi se propisalo adekvatno liječenje i spriječio svaki potencijalni rizik za oštećenje srca.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Srčani udar se dijaganosticira u bolničkim uslovima pomoću niza testova i pregleda i to nakon što je pacijent doživio simptome. Pacijent koji je iskusio simptome srčanog udara bit će podvrgnut detaljnom fizičkom pregledu, uključujući provjeru pulsa, mjerenje nivoa kisika u krvi, krvnog pritiska, te preslušavanje plućnih i srčanih zvukova. Ukoliko je stanje pacijenta stabilno, doktor će mu postaviti nekoliko pitanja o historiji bolesti, simptomima i drugim potencijalnim oboljenjima, a ukoliko pacijent ima pratnju, pitanja će postaviti i njima.
Među najpouzdanijim metodama za dijagnosticiranje srčanog udara su krvni testovi koji traže srčani troponin u krvi. Radi se o hemijskom markeru koji se javlja kada srčani mišić doživi oštećenje tokom infarkta miokarda. Elektrokardiogram (EKG) je jedan od prvih testova koji se obično provode, a koristi se za mjerenje električne aktivnosti srca. Ostali testovi koji se mogu koristiti za dijagnosticiranje srčanog udara uključuju ehokardiogram, angiogram, kompjuteriziranu tomografiju srca (CT), MRI srca i slično. Svaki od ovih testova koristi različite tehnike kako bi se utvrdila jačina i vrsta srčanog udara te stanje srca i pomoću njih se određuje način liječenja.
Liječenje infarkta miokarda uključuje, osim brzog djelovanja, lijekove za smanjenje boli i upale, kao i za sprečavanje stvaranja krvnih ugrušaka u arterijama srca. Nakon što pacijent stigne u bolnicu, doktor će mu dati niz lijekova, kao što su aspirin, nitroglicerin, beta-blokatori i antitrombotici kako bi se olakšalo stanje i spriječio daljnji razvoj srčanog udara.
U težim slučajevima, može biti potrebna hirurška intervencija, poput angioplastike ili ugradnje stenta (postupak uključuje umetanje cjevčice u blokiranu koronarnu arteriju kako bi se poboljšao protok krvi) ili bypass operacije (postupak se izvodi ukoliko su koronarne arterije potpuno blokirane, a služi da se uspostavi protok krvi u srce).
Terapija trombolizom se primjenjuje da bi se rastvorio krvni ugrušak koji uzrokuje blokadu.
Nakon liječenja srčanog udara, pacijent će morati promijeniti svoje životne navike kako bi spriječio sve buduće srčane probleme i poboljšao zdravlje srca. To uključuje redovnu fizičku aktivnost, zdravu prehranu i izbjegavanje nezdrave hrane, te alkohola i cigareta.
Može li se infarkt spriječiti?
Srce igra ključnu ulogu u funkcionisanju našeg tijela i nikada nije previše rano da se posvetimo pažnju njegovom zdravlju i funkciji. Rizik od infarkta miokarda, čak i ako imamo genetske predispozicije za ovo stanje, može se smanjiti zdravim načinom života, poput redovne tjelovježbe, uravnotežene prehrane, izbjegavanja duhanskih proizvoda i ograničavanja konzumacije alkohola. Ukoliko imamo neko drugo oboljenje, neophodno je da vodimo računa o pravilnom uzimanju lijekova te da provjeravamo sopstveno zdravstveno stanje kako bi spriječili srčani udar, ali i nastanak ozbiljnih oboljenja.
Preporučljivo je naučiti pružiti prvu pomoć, jer nikada ne znate kada nekome možete spasiti život. Ukoliko primijetite da neko ima simptome srčanog udara, odmah pozovite hitnu pomoć. Ako je pacijent izgubio svijest, ne diše i srce mu ne radi, nemojte gubite vrijeme i odmah s postupkom reanimacije. Najprije mu oslobodite disajne puteve te pristupite masiranju srca (što energičnije pritišćite prsa stotinu do stotinu i dvadeset puta u minuti i radite to sve dok ne dođe pomoć). Izbjegavajte davati umjetno disanje ako niste prošli obuku za pravilno pružanje prve pomoći. Uspjeh oživljavanja zavisi i o od činjenice da li ste stigli početi sa reanimacijom u prve četiri minute od gubljenja svijesti, odnosno prestanka rada srca.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Oporavak od srčanog udara nakon izlaska iz bolnice zavisi od težine srčanog udara, vremenu početka liječenja, korištenim metodama i opštem zdravstvenom stanju pacijenta. Bolničko liječenje traje obično od tri do pet dana, nakon čega doktor pravi plan oporavka koji uključuje lijekove, odmor te obavezne redovne preglede. Uz sve navedeno, pacijent će dobiti adekvatne savjete za promjenu životnih navika kako bi se smanjio rizik od ponovnog srčanog udara. Većina ljudi može se vratiti na posao ili nastaviti s uobičajenim aktivnostima između dvije sedmice i tri mjeseca nakon srčanog udara. Rehabilitacija koja uključuje lijekove, umjerenu fizičku aktivnost i zdravije namirnice pomaže ljudima da postepeno i sigurno vrate tjelesnu aktivnost i kondiciju na nivo na kojem su bili prije srčanog udara.
Važno je znati da…
- Stručni naziv za srčani mišić je miokard.
- Trećina svih smrtnih slučajeva u svijetu uzrokovana je kardiovaskularnim bolestima, dok u Evropi one predstavljaju gotovo polovinu svih uzroka smrti.
- Simptomi infarkta miokarda uključuju bol u prsima, koja može obuhvatiti i lijevu ruku, vrat, čeljust, kratkoću daha, vrtoglavicu i mučninu.
- Ljudi s visokim krvnim pritiskom, povišenim nivoima holesterola i dijabetesom imaju povećani rizik od infarkta miokarda.
- Žene su sklonije razvijanju atipičnih simptoma infarkta miokarda, kao što su umor, mučnina, bol u leđima i vratu, što može otežati dijagnozu.
- Kako bi se spriječio ili ponovio srčani udar važno je tjelesnu težinu držati pod konotrolom, odnosno preporučljivo je da indeks tjelesne mase bude do 25, a opseg struka do 94 cm za muškarce i 80 cm za žene.
- Brza medicinska pomoć ključna je za uspješno liječenje infarkta miokarda i smanjenje rizika od srčanog zastoja ili smrti.
- Nakon infarkta miokarda, važno je promijeniti način života kako bi se smanjio rizik od svih budućih srčanih problema. To može uključivati redovno vježbanje, biranje isključivo zdrave prehrane, kontrolu krvnog pritiska i holesterola, izbjegavanje duhanskih proizvoda i ograničavanje konzumacije alkohola.
- U nekim slučajevima, infarkt miokarda može biti smrtonosan. Međutim, većina ljudi koji prežive srčani udar može živjeti sasvim normalno, naravno uz pravilno liječenje i poboljšanje životnih navika.
- Mnogi ljudi koji su preživjeli srčani udar su oprezni u vezi s aktivnostima zbog straha od ponovnog srčanog udara. Međutim, neki ljudi se boje da budu previše aktivni, stoga izbjegavaju i intimne odnose. Važno je napomenuti da umjerena aktivnost poput seksualnog odnosa neće izazvati srčani udar. Ipak, da bi se bili sigurni i osjećali se opušteno, preporučuje se razgovor sa vašim kardiologom koji je u potpunosti upućen u stanje vašeg srca i bit će u stanju dati najadekvatniji savjet u vezi sa optimalnom količinom vaše fizičke aktivnosti.