Skip to main content

Endokarditis

Šta je endokarditis?

Infektivni endokarditis (IE) je ozbiljna upala sluznice srčanih zalizaka (endokardija), a ponekad i sluznice srčanih komora. To se događa kada mikroorganizmi, obično bakterije, iz drugih dijelova tijela dospiju u krvotok te se pričvrste i napadaju sluznicu srčanih zalizaka i/ili komora. Infektivni endokarditis također se naziva bakterijski endokarditis (BE), akutni, subakutni (SBE) ili hronični bakterijski endokarditis. Faktori koji povećavaju rizik od endokarditisa uključuju umjetne ili oštećene srčane zaliske, te ostale srčane defekte. Bez brzog i efikasnog liječenja, endokarditis može oštetiti ili u potpunosti uništiti srčane zaliske. Liječenje endokarditisa uključuje primjenu lijekova i hirurške zahvate.

 

Najčešći simptomi endokarditisa

Simptomi endokarditisa razlikuju se i kod nekih pacijenata se mogu razvijati postepeno ili iznenada, sve zavisi od vrste uzročnika infekcije i prisutnosti drugih srčanih problema.

Tipični simptomi endokarditisa uključuju:

  • Bol u zglobovima i mišićima
  • Bol u grudima prilikom disanja
  • Umor, kratkoću daha
  • Simptome koji podsjećaju na gripu (groznica ili drhtavica) 
  • Noćno znojenje
  • Oticanje stopala, nogu ili abdomena
  • Novi ili promijenjeni šum u srcu

Manje uobičajeni simptomi endokarditisa mogu uključivati:

  • Gubitak tjelesne težine bez namjere i bez promjene životnih navika 
  • Krv u urinu
  • Osjetljivost ispod lijevog rebarnog luka (u predjelu slezene)
  • Bezbolne crvene, ljubičaste ili smeđe ravne mrlje na dnu stopala ili dlanova (Janeway lezije)
  • Bolne crvene ili ljubičaste kvrge ili tamnije (hiperpigmentirane) mrlje na vrhovima prstiju ruku ili nogu (Oslerovi čvorovi)
  • Male ljubičaste, crvene ili smeđe okrugle mrlje na koži (petehije), bjeloočnicama ili unutar usta.

 

Šta uzrokuje endokarditis?

Endokarditis obično proizlazi iz infekcije uzrokovane bakterijama, gljivicama ili drugim mikrobima. Ti mikroorganizmi ulaze u krvotok i putuju do srca, gdje se vežu za oštećene srčane zaliske ili tkivo. Normalno, imunološki sistem tijela eliminiše sve štetne bakterije koje prodiru u krvotok. Međutim, određene okolnosti mogu omogućiti bakterijama s kože, iz usne šupljine, grla ili crijeva da dospiju u krvotok i izazovu endokarditis.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Da bi se dijagnosticirao endokarditis, doktor će izvršiti fizički pregled i pacijentu postavljati pitanja o medicinskoj historiji i simptomima. Osim toga, pacijent će biti podvrgnut određenim testovima kako bi se potvrdila ili isključila dijagnoza endokarditisa.

Neki od testova koji se koriste za dijagnostikovanje endokarditisa su:

  • Hemokultura – test koji pomaže u identifikaciji prisustva klica u krvotoku. Rezultati hemokulture pomažu u određivanju odgovarajućih antibiotika ili kombinacija antibiotika za liječenje.
  • Kompletna krvna slika - može ukazati na povećan broj bijelih krvnih zrnaca, što može biti znak infekcije. Takođe se može provjeriti nivo zdravih crvenih krvnih stanica (anemija), što može ukazivati na prisustvo endokarditisa. 
  • Ehokardiografija - metoda koja koristi zvučne talase za stvaranje slika srca u pokretu. Ehokardiografija pokazuje kako srčane komore i zalisci pumpaju krv, kao i strukturu srca. Postoje dvije vrste ehokardiografije koje se mogu koristiti za dijagnostikovanje endokarditisa: standardna ehokardiografija (transtorakalna) koristi uređaj sličan štapu koji se postavlja na grudni koš i emituje zvučne talase u srce kako bi se snimili odrazi te transezofagealna ehokardiografija koja koristi fleksibilnu cijev sa sondom koja se uvodi kroz grlo u jednjak. Ova metoda pruža detaljnije slike srca u poređenju sa standardnom ehokardiografijom.
  • Elektrokardiografija (EKG): Ovaj brzi i bezbolni test mjeri električnu aktivnost srca. Elektrode se postavljaju na grudi, a ponekad i na ruke i noge. Iako se EKG ne koristi specifično za dijagnostikovanje endokarditisa, može pokazati promjene u električnoj aktivnosti srca. 
  • Rendgen grudnog koša – koji pruža informacije o stanju pluća i srca. Ovaj test može pomoći u otkrivanju oticanja srca ili širenju infekcije na pluća.
  • Kompjuterizovana tomografija (CT) ili magnetna rezonanca (MRI) - ako postoji sumnja da se infekcija proširila na druge dijelove tijela poput mozga, grudi ili ostalih dijelova tijela.

Liječenje endokarditisa uključuje primjenu antibiotika, a ponekad je potrebna i operacija za popravak ili zamjenu oštećenih srčanih zaliska. Kada je endokarditis uzrokovan bakterijskom infekcijom, primjenjuju se visoke doze intravenoznih antibiotika. Ova terapija se najčešće provodi u bolnici, a pacijent se pomno prati kako bi se utvrdilo da li je liječenje efikasno. Nakon što se simptomi infekcije povuku i temperatura normalizuje, pacijent može biti otpušten iz bolnice. Neki pacijenti mogu nastaviti primati intravenozne antibiotike uz kućnu njegu te redovne posjete ambulanti. Trajanje antibiotske terapije zavisi od vrste infekcije i može trajati nekoliko sedmica. U slučaju endokarditisa uzrokovanog gljivičnom infekcijom, koriste se antifungalni lijekovi. Za neke pacijente, mogu biti potrebni oralni antifungalni lijekovi kako bi se spriječio povratak infekcije. Operacija srčanog zaliska može biti neophodna ako postoji uporna infekcija endokarditisa ili ako je potrebna zamjena oštećenog zaliska. U slučaju endokarditisa uzrokovanog gljivičnom infekcijom, također se može preporučiti operacija. Odluka o popravku ili zamjeni srčanog zaliska ovisi o individualnom stanju pacijenta. Zamjena srčanog zaliska može uključivati ugradnju mehaničkog zaliska ili biološkog zaliska izrađenog od životinjskog ili ljudskog srčanog tkiva.

 

Može li se endokarditis spriječiti?

Praktikovanjem dobre oralne higijene možete reducirati rizik od pojave endokarditisa. Dobra oralna higijena podrazumijeva svakodnevno, temeljito pranje zuba, čišćenje zuba koncem,  ispiranje usne šupljine posebnom tekućinom te redovne odlaske na stomatološke preglede. Ukoliko nosite zubnu protezu, pobrinite se da vam ona stoji pravilno i vodite računa o njenoj čistoći. Ako ste izloženi visokom riziku od endokarditisa, određeni stomatološki i medicinski postupci mogu omogućiti bakterijama da prodru u krvotok i tada stomatolozi i kardiolozi preporučuju uzimanje antibiotika sat vremena prije stomatoloških zahvata.

Ljudi koji se suočavaju sa nekim od sljedećih stanja mogu biti pod visokim rizikom od endokarditisa:

  • Imaju pozitivnu anamnezu endokarditisa
  • Imaju mehaničke srčane zaliske
  • Bili su podvrgnuti transplantaciji srca (u određenim slučajevima)
  • Imaju određene vrste urođenih srčanih bolesti
  • Imali su operaciju urođene srčane bolesti u posljednjih šest mjeseci
  • Duži vremenski period nose kateter

Ako imate dijagnosticiran endokarditis ili bilo koju vrstu urođene srčane bolesti, preporučljivo je razgovarati sa stomatologom i drugim zdravstvenim stručnjacima o rizicima te provjeriti da li su vam potrebni preventivni antibiotici prije stomatoloških zahvata.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Za potpuno izlječenje infekcije endokarditisa neophodno je koristiti antibiotike koje je propisao kardiolog. Dužina terapije varira i može trajati od dvije do osam sedmica. Uz pomoć adekvatnog i upornog liječenja, većina ljudi uspješno preživi endokarditis. Međutim, rizik od fatalnog ishoda endokarditisa zavisi od faktora poput dobi, postojanja umjetnog srčanog zaliska, dužine trajanja infekcije, vrste mikroorganizma koji je uzrokovao infekciju, težine oštećenja srčanog zaliska i slično. Ukoliko se ne liječi, endokarditis je smrtonosan. 

 

Važno je znati da…

  1. Endokarditis je upala unutrašnje obloge srčanih šupljina (endokarda) i srčanih zalizaka. Može biti uzrokovana infekcijom bakterijama, gljivicama ili drugim mikroorganizmima.
  2. Endokarditis je relativno rijedak, ali ozbiljan medicinski problem. Obično pogađa ljude s oslabljenim imunološkim sistemom, srčanim manama ili onima koji su podvrgnuti srčanim zahvatima.
  3. Najčešći simptomi endokarditisa uključuju povišenu tjelesnu temperaturu, umor, gubitak težine, bol u zglobovima i mišićima, promjene u ritmu srca i kardiološke šumove.
  4. Dijagnoza endokarditisa uključuje detaljnu medicinsku historiju, fizički pregled, laboratorijske testove krvi, EKG, rendgenske snimke prsnog koša i ehokardiografiju.
  5. Liječenje endokarditisa uključuje intravenoznu primjenu antibiotika tokom nekoliko sedmica ili čak mjeseci, ovisno o težini infekcije. Ponekad je potrebna i hirurška intervencija za popravak ili zamjenu zaraženog srčanog zaliska.
  6. Prevencija endokarditisa je važna za osobe s povećanim rizikom. Ljudi s određenim srčanim manama ili umjetnim srčanim zaliscima mogu dobiti preporuke za primjenu antibiotika prije dentalnih zahvata ili hirurških postupaka kako bi se smanjio rizik od infekcije srčanog tkiva.
  7. Komplikacije endokarditisa mogu uključivati srčane probleme poput srčanog zastoja, srčanog zatajenja ili poremećaja srčanog ritma. Također može doći do oštećenja srčanih zalizaka, stvaranja apscesa, infekcija drugih organa ili moždanog udara.
  8. Endokarditis može biti izazvan i intravenoznom upotrebom droga, posebno kod osoba koje koriste prljave igle ili ne steriliziraju opremu. Ova vrsta endokarditisa često se javlja kod mladih ovisnika o drogama.