Skip to main content
Šta je miokarditis

Kako liječiti miokarditis i šta ga uzrokuje

U nastavku teksta saznat ćete šta je miokarditis, koliko je ovo stanje opasno za zdravlje srca te kako se možete izliječiti ako vam saopšte ovu dijagnozu.

Jeste li ikada čuli za miokarditis? Prema nazivu, jednostavno je zaključiti da se radi o stanju koje utiče na srce, a iako ovo oboljenje nije toliko poznato, korisno je znati o čemu se radi. 

U nastavku teksta saznat ćete šta je miokarditis, koliko je ovo stanje opasno za zdravlje srca te kako se možete izliječiti ako vam saopšte ovu dijagnozu.

Šta je miokarditis?

Miokarditis je zapaljenje srčanog mišića (miokarda) koje može ometati srce u obavljanju svoje funkcije pumpanja krvi. 

Ovo stanje, često izazvano infekcijama, autoimunim poremećajima, konzumacijom opojnih droga ili čak određenih lijekova, može nastati neprimijetno i biti prisutno bez ikakvih simptoma. 

U nekim situacijama može dovesti do oslabljenja srčanog mišića i otežanog procesa pumpanja srca. Miokarditis se može javiti brzo ili napredovati postepeno tokom dužeg vremenskog perioda. 

Važno je napomenuti da miokarditis utiče na specifične dijelove srca, što ga razlikuje od drugih oblika upale srca. Na primjer, perikarditis utiče na vanjsku ovojnicu srca, dok endokarditis označava infekciju ili upalu srčanih zalistaka.

Miokarditis se može pojaviti u nekoliko različitih oblika, a kao rjeđe vrste ovog stanja navode se:

  • Limfocitni miokarditis
  • Miokarditis divovskih ćelija
  • Fulminantni miokarditis
  • Eozinofilni miokarditis

Najčešći simptomi miokarditisa

Većina ljudi s miokarditisom nema nikakve ili ima izuzetno blage simptome. Zapamtili smo da sve simptome koji ukazuju na nepravilan rad srca nikada ne smijemo zanemarivati te da odmah trebamo potražiti pomoć kardiologa, a znamo li kako da prepoznamo miokarditis? 

Evo nekoliko simptoma na koje treba obratiti posebnu pažnju:

  • Bol u grudima – koja može biti oštra, ubodna ili tupog karaktera.
  • Umor - osjećaj neuobičajene iscrpljenosti, čak i nakon odmora.
  • Dispneja - teškoće u disanju, posebno nakon fizičke aktivnosti.
  • Nepravilni otkucaji srca (aritmija) - osjećaj kao da srce preskače ili ubrzava.
  • Oticanje - najčešće na nogama, zglobovima i stopalima.
  • Kratkoća daha - u mirovanju ili tokom aktivnosti.
  • Simptomi slični gripi - poput glavobolje, bolova u tijelu, bolova u zglobovima, groznice ili grlobolje. 

Kada djeca razviju miokarditis, simptomi mogu uključivati teškoće s disanjem, bol u prsima, nesvjestice, povišenu tjelesnu temperaturu, ubrzano disanje te nepravilne srčane ritmove (aritmije).

Kod nekih pacijenata simptomi miokarditisa podsjećaju na srčani udar, a ponekad zaista može doći do srčanog udara jer se u srcu mogu formirati krvni ugrušci koji mogu izazvati infarkt ili moždani udar. 

Šta uzrokuje miokarditis

Šta uzrokuje miokarditis?

Uzrok miokarditisa najčešće je idiopatski, odnosno ostaje nepoznat. Osim idiopatskog, postoje još imunosni te infektivni miokarditis. 

Kada je riječ o infektivnom miokarditisu, tada se, kao najčešći poznati uzročnici navode:

  • Virusne infekcije - od uobičajenih, poput gripe, do ozbiljnijih, poput COVID-19.
  • Bakterijske infekcije – iako rjeđe, ali i bakterije poput stafilokoka mogu biti uzrok.
  • Paraziti – među njima su Trypanosoma cruzi i Toxoplasma. Neke od ovih parazita prenose insekti te mogu izazvati stanje poznato kao Chagasova bolest.
  • Humani herpes virus šest.
  • Adenovirus.
  • Coxsackie virus.
  • Parvovirus B19. 
  • Gljivice (rijetko).

Potencijalni “krivci” za razvoj imunosnog miokarditisa mogu biti:

  • Chagasova bolest.
  • Reumatska groznica.
  • Autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa ili lupusa.
  • Stvari kojima ste izloženi, kao što su zračenje, udisanje toksičnih čestica ili teški metali.
  • Određeni lijekovi, posebno oni koji se koriste u hemoterapiji, također mogu biti okidači.

Kako se dijagnostificira miokarditis?

Iako uspostavljanje dijagnoze miokarditisa nije uvijek jednostavno, ključno je za sprečavanje dugotrajnog oštećenja srca. I zbog toga se ljekari oslanjaju na više razičitih alata za detekciju ovog oboljenja. 

Na samom početku pregleda, kardiolog će saslušati pacijenta, postaviti nekoliko pitanja o simptomima sa kojima se pacijent suočava, a potom izvršiti pregled i auskultaciju srca pomoću stetoskopa. 

U potvrđivanju dijagnoze i procjeni težine stanja mogu biti korisni testovi krvi i slikovni testovi. Krvnim testovima se analiziraju markeri srčanog udara, upale i infekcije. 

Testovi enzima srca mogu otkriti proteine povezane s oštećenjem srčanog mišića, dok testovi na antitijela mogu ukazati na prethodnu infekciju povezanu s miokarditisom.

EKG (elektrokardiogram) miokarditisa 

Elektrokardiogram (EKG) - brzi i bezbolni test koji mjeri električnu aktivnost srca i prikazuje srčane ritmove. 

Analizom signala na EKG-u mogu se identificirati nepravilni ritmovi srca (aritmije). Ovaj test ponekad može biti dostupan i putem uređaja iz kućne upotrebe poput pametnih satova. 

Rendgen grudnog koša 

Rendgenski snimak grudnog koša prikazuje veličinu i oblik srca i pluća te može otkriti prisutnost tekućine u srcu ili oko njega, što može biti povezano sa zatajenjem srca. 

Osim toga, RTG grudnog koša može ukazati i na promjene u veličini i obliku srca, što ukazuje na prisutnost upale. 

Osim rendgena, za uspostavljanje dijagnoze miokarditisa, može se koristiti i MRI, odnosno magnetna rezonanca koja koristi magnetna polja i radiovalove za detaljno prikazivanje strukture i funkcije srca te može identificirati znakove upale srčanog mišića.

Ultrazvuk srca (ehokardiografija) 

Ehokardiografija, poznatija kao ultrazvuk je dijagnostički postupak koji koristi zvučne valove za stvaranje pokretnih slika srca u akciji kako bi se dobile informacije o strukturi i funkciji različitih dijelova ovog važnog organa. 

Ultrazvuk, između ostalog, kardiologu omogućava procjenu veličine srca, njegove snage, stanja srčanih ovojnica, zalistaka i valvula te protoka krvi. 

U slučaju miokarditisa preporučuju se napredne ehokardiografske metode kao što je global longitudinalstrain/ speckle tracking kojim se otkriva subklinička disfunkcija lijeve komore i ima bolju sezitivnost i specifičnost GLS mapiranjem u otkrivanju miokarditisa u odnosu na konvencionalni UZ srca. Također ima puno bolju korelaciju sa MRI srca.

Kateterizacija srca 

Kateterizacijom srca se kroz krvnu žilu u ruci ili preponi, provodi tanka cijev (kateter) do arterije u srcu radi boljeg prikaza koronarnih arterija putem rendgenskih snimaka. 

Tokom ovog postupka može se uzeti i uzorak tkiva srčanog mišića za laboratorijsku analizu radi otkrivanja upale ili infekcije.

Kako se liječi miokarditis

Kako se liječi miokarditis?

Blagi slučajevi miokarditisa mogu se povući sami ili uz primjenu odgovarajućih lijekova koje propisuje kardiolog. Liječenje miokarditisa usmjereno je na tretiranje uzroka i simptoma, uključujući i zatajenje srca. 

Za blage slučajeve miokarditisa, može biti potrebno samo mirovanje i primjena određenih lijekova. 

Lijekovi koji se koriste za liječenje miokarditisa uključuju:

  • Kortikosteroide - ovi lijekovi potiskuju imunološki odgovor i mogu se koristiti za liječenje rijetkih oblika virusnog miokarditisa, kao što su miokarditis divovskih ćelija i eozinofilni miokarditis.
  • Lijekovi za srce - u slučaju teškog miokarditisa koji uzrokuje zatajenje srca mogu se koristiti diuretic, beta blokatori, inhibitori enzima koji konvertiraju angiotenzin (ACE) ili blokatori receptora angiotenzina II (ARB).
  • Liječenje hroničnih stanja, poput lupusa, je neophodno kako bi se smanjila upala srčanog mišića.

Neki pacijenti s miokarditisom mogu koristiti lijekove samo određeno vrijeme, dok se drugi mogu suočiti s dugotrajnim oštećenjem srca koje zahtijeva doživotno uzimanje lijekova. Redovni medicinski pregledi nakon dijagnoze miokarditisa važni su za praćenje mogućih komplikacija.

U slučaju teškog miokarditisa, može biti potrebno kompleksnije liječenje, uključujući intravensku primjenu lijekova ili hirurške zahvate kao što su implantacija ventrikularnog pomoćnog uređaja, intra-aortna balon pumpa, ekstrakorporalna membranska oksigenacija (ECMO) ili čak transplantacija srca. 

Važan aspekt oporavka od miokarditisa je odmor i smanjenje opterećenja na srce. Ako ste imali ili trenutno imate miokarditis, važno je posavjetovati se sa svojim ljekarom kako biste odredili sigurnu vrstu i nivo fizičke aktivnosti koja vam neće naškoditi.

Napredne terapije

Zamislite da možete filtrirati neželjene tvari iz svoje krvi. Baš to je osnovna ideja plazmafereze, postupka koji uključuje izdvajanje krvi iz tijela, uklanjanje štetnih antitijela i potom vraćanje očišćene krvi nazad u organizam. 

Takodje možete koristiti terapiju imunoglobina.

Imunoglobulini su, u našem imunološkom sistemu, poput superheroja. To su posebni proteini koji se bore protiv infekcija i umiruju upale. Kada se koriste kao terapija, pomažu u smirivanju preaktivnog imunološkog odgovora koji izaziva miokarditis. Imunoglobuline možemo smatrati mirotvorcima u cirkulaciji vaše krvi.

Kada se koriste u kombinaciji, plazmafereza i imunoglobulini mogu biti izuzetno snažan tim. Plazmafereza uklanja štetna antitijela koja napadaju srce, dok imunoglobulini uspostavljaju ravnotežu i suprotstavljaju se preostalim prijetnjama. To je kombinacija koja može značajno olakšati simptome miokarditisa i poboljšati šanse za efikasan oporavak.

Promjena navika

Osim odmora i suzdržavanja od intenzivnih fizičkih aktivnosti, za oporavak od miokarditisa, ključno je praktikovanje zdravog načina života, smanjenje unosa soli u organizam i izbjegavanje loših navika poput prekomjerne konzumacije alkohola i proizvoda od duhana. 

Nekim pacijentima je preporučljivo i ograničavanje unosa tekućine, a optimalne količine najbolje će odrediti vaš ljekar.  

S obzirom da miokarditis može nastati i kao posljedica virusnih infekcija, važno je voditi računa o higijeni što podrazumijeva: 

  • Održavanje udaljenosti od oboljelih – izbjegavajte kontakt s osobama s gripom ili drugim respiratornim oboljenjima dok se ne oporave. Ako imate simptome virusne infekcije, izbjegavajte bliske kontakte s drugima.
  • Redovno perite ruke – jer je to jedan od najefikasnijih načina da izbjegnete obolijevanje i širenje bolesti.
  • Izbjegavajte rizično ponašanje - za smanjenje rizika od infekcije miokarditisa uzrokovanog HIV-om, prakticirajte siguran seks i izbjegavajte upotrebu ilegalnih droga.

Miokarditis je ozbiljno stanje koje zahtijeva brzu reakciju stručnjaka i odgovarajući tretman. Razumijevanjem uzroka, prepoznavanjem simptoma te otkrivanjem opcija za dijagnozu i liječenje, možete poduzeti proaktivne mjere za očuvanje zdravlja srca. 

U slučaju sumnje na miokarditis, važno je odmah potražiti savjet kardiologa, jer je vaše srce previše važno da biste ga zanemarili ili ignorisali poruke koje vam šalje.