Šta je angina pektoris?
Angina, poznata i kao angina pektoris, je vrsta neugode u grudnom košu koja se javlja zbog smanjenog protoka krvi u srce. U tom slučaju srce, kako bi pokušalo nadoknaditi nedostatak kiseonika, može početi jače raditi, što može rezultirati probadajućim bolom, pritiskom, osjećajem težine i slično.
Važno je napomenuti da angina sama po sebi nije bolest, već simptom koji ukazuje na srčane probleme. To je jedan od najčešćih simptoma koronarne arterijske bolesti.
Angina se može pojaviti u nekoliko različitih oblika (ovisno o uzroku i tome hoće li se simptomi olakšati mirovanjem ili lijekovima). Tako razlikujemo stabilnu i nestabilnu (koje će biti detaljnije pojašnjenje u nastavku teksta), te varijantnu, mikrovaskularnu i refraktornu anginu.
Varijantna angina, poznata i kao Prinzmetalova angina, angina inversa ili vazospastična angina uzrokovana je grčem u srčanim arterijama.
Bol se obično javlja u stanju mirovanja (najčešće u noći) i može se proširiti na glavu, rame ili ruke. Bolne epizode traju između pet i petnaest minuta, a često se olakšavaju lijekovima.
Refraktornu anginu karakteriše česta pojava neugode uprkos terapiji lijekovima i promjenama načina života.
Nedavno je otkrivena i vrsta angine koja se češće javlja kod žena, a osim bolova u prsima, može prouzrokovati i umor, slabost, probleme sa spavanjem ili otežano disanje. Prije se nazivala srčani sindrom X. Uzrokuje je mikrovaskularna bolest koja utiče na najmanje ogranke koronarne arterije, iako nema vidljivih blokada u koronarnim arterijama.
Stabilna i nestabilna angina
Stabilna angina je najčešća vrsta angine i obično se javlja za vrijeme fizičkih aktivnosti, poput hodanja ili drugih napora. Bol obično nestaje kada tijelu pružite odmor ili primjenom odgovarajućih lijekova.
Stabilna angina pektoris se javlja kada srčanom mišiću treba više kiseonika nego što ga dobiva, najčešće zbog bolesti srca. Ovo stanje može nastati kada je hladno ili tokom fizičke aktivnosti. Iako su bolovi privremeni, stabilna angina može dovesti do ozbiljnijih problema poput akutnog koronarnog sindroma.
Ova vrsta angine pektoris najčešće se manifestuje nekim od sljedećih simptoma:
- Bol u grudima koji se doživljava kao pritisak ili osjećaj probavnih smetnji.
- Bol koji se širi u lijevo rame ili ruku.
- Kratkoću daha.
- Vrtoglavicu.
- Mučninu.
- Iscrpljenost.
Uzroci stabilne angine najčešće uključuju koronarnu arterijsku bolest koja ograničava dotok krvi do srčanog mišića tokom napora ili stresa. Ostali uzročnici mogu biti:
- Srčana insuficijencija.
- Problemi sa srčanim zaliscima.
- Poremećaji srčanog ritma.
- Hipertireoza.
- Anemija.
Nestabilna angina pektoris ili, kako se još često naziva, predinfaktno stanje je izuzetno nepredvidiva i može se pojaviti u mirovanju ili čak pogoršati smanjenjem napora. Ako se bol ne smiri odmaranjem ili korištenjem propisanih lijekova, potrebna je hitna medicinska pomoć.
Klinička slika nestabilne angine pektoris, te NSTEMI I STEMI infarkta miokarda dakle akutnog koronarnog sindroma razlikuje se između muškaraca i žena. Kod muškaraca se radi uglavnom o "rupturi plaka"i tzv. "holiwoodskom tipivnom infarktu miokarda" sa izrazitim simptomima, dok se kod žena većim dijelom radi o "eroziji plaka" i simptomi mogu biti blaži (mučnina , slabost, bol u želucu itd), te je bitno javiti se pravovremeno i prepoznati ig. U dijagnostici danas imaju ulogu i napredne ehokardiografske metode kao sto je GLS global longitudinal strain.
Nestabilna angina se javlja kada srčani mišić ne dobiva dovoljno krvi bogate kisikom. Ovo stanje je uzrokovano začepljenjem uslijed pojave plaka ili krvnog ugruška u jednoj ili više koronarnih arterija. Kad krvni ugrušak blokira koronarnu arteriju, srčani mišić ne može primiti potrebnu količinu krvi, što može dovesti do trajnog oštećenja srčanog mišića ili srčanog udara.
Ako ste već imali bolove u prsima, ali su sada nepredvidivi i pogoršavaju se, to može biti znak nestabilne angine. Na početku su se bolovi javljali samo pri fizičkom naporu, dok sada mogu biti izazvani blagom fizičkom aktivnošću ili se pojavljuju bez upozorenja dok se odmarate, opuštate ili spavate.
Bez brzog liječenja, nestabilna angina značajno povećava rizik od srčanog udara. Mnogi ljudi dožive nestabilnu anginu, iscrpljenost ili otežano disanje nekoliko dana ili čak sedmica prije srčanog udara. U rijetkim slučajevima nestabilne angine srce može prestati kucati što može biti fatalno.
Simptomi nestabilne angine uključuju:
- Iznenadnu ili oštru bol u prsima.
- Bol u prsima koja se može širiti prema ruci, čeljusti ili leđima.
- Bol u prsima koja se javlja čak i bez fizičkog napora, a koja ne prestaje ni nakon odmora ili uzimanja lijeka.
- Kratkoću daha.
- Znojenje.
- Anksioznost.
- Vrtoglavicu.
- Mučninu i povraćanje.
Epizode nestabilne angine mogu trajati 15 minuta ili duže. Bolest koronarnih arterija glavni je uzrok nestabilne angine. Ateroskleroza, nakupljanje holesterola i masti unutar arterija, može dovesti do ove bolesti koja utiče na arterije koje opskrbljuju srčani mišić krvlju.
U suženim koronarnim arterijama može se stvoriti krvni ugrušak, što dodatno smanjuje protok krvi i uzrokuje nestabilnu anginu.
Angina pektoris simptomi
Većina ljudi koji pate od angine opisuje ovo stanje kao bol, osjećaj stezanja ili pritisak u prsima, dok neki navode da ih angina podsjeća na žgaravicu. Neugoda obično započinje iza grudne kosti, ali ponekad može biti teško odrediti izvor boli.
Bol ili neugoda koju osjećate u grudima može se proširiti na druge dijelove gornjeg dijela tijela, uključujući vrat, vilicu, ramena, ruke, leđa ili stomak.
Nedostatak kiseonika u srcu može izazvati i druge simptome, poznate kao "ekvivalenti angine", koji se ne osjećaju nužno u grudima (jer se mogu proširiti na ruke, vrat, vilicu, rame ili leđa), a uključuju:
- Osjećaj pečenja.
- Pritisak.
- Stezanje.
Ostali simptomi angine uključuju:
- Vrtoglavicu.
- Umor.
- Mučninu.
- Kratkoću daha.
- Znojenje.
Ozbiljnost, trajanje i vrsta angine mogu varirati. Novi ili različiti simptomi mogu ukazivati na nestabilnu anginu pektoris ili srčani udar.
Šta izaziva anginu pektoris?
Angina nastaje zbog smanjenog dotoka krvi u srčani mišić, što uzrokuje nedostatak kiseonika potrebnog za njegovo funkcionisanje, stanje poznato kao ishemija.
Najčešći krivac za ovaj smanjeni protok krvi je koronarna arterijska bolest (KAB). Koronarne arterije, koje opskrbljuju srce krvlju, mogu postati sužene zbog nakupljanja masnih naslaga poznatih kao plakovi, što rezultira aterosklerozom.
Plakovi u arterijama mogu pući ili stvoriti krvni ugrušak, što brzo može blokirati ili suziti protok krvi kroz već suženu arteriju. Ovo iznenadno ograničenje protoka krvi može ozbiljno smanjiti snabdijevanje srčanog mišića kiseonikom.
Srčani mišić može funkcionisati normalno kada je potreba za kiseonikom niska, kao što je tokom odmora. Međutim, u situacijama povećane potražnje za kiseonikom, kao što je tokom fizičke aktivnosti, mogu se manifestovati simptomi angine pektoris.
Pored toga, rizičnim faktorima za nastanak angine pektoris smatraju se: pretilost, dijabetes, visok krvni pritisak, pozitivna porodična anamneza srčanih oboljenja, pretilost, emocionalni stres, nedostatak fizičke aktivnosti, hladnoća…
Dijagnoza angine pektrois
Kada se jave bolovi u grudima, a ljekari posumnjaju na anginu pektoris, za dijagnozu se najčešće koriste:
- Elektrokardiogram (EKG) - brz i bezbolan test mjeri električnu aktivnost srca pomoću ljepljivih elektroda postavljenih na prsa, a ponekad i na ruke i noge. Žice povezuju elektrode s računarom koje prikazuje rezultate testa. EKG može otkriti je li srce prebrzo ili presporo te da li je došlo do srčanog udara.
- Koronarni angiogram - rendgenski test koji omogućava pregled unutrašnjosti krvnih žila srca i dio je postupaka poznatih kao kateterizacija srca.
- Ehokardiogram - koristi zvučne valove za stvaranje slika srca u pokretu, prikazujući kako krv teče kroz srce. Ehokardiogram se može napraviti i tokom testa opterećenja.
- ERGO/SEHO test – koji se izvodi na ležećem ergobiciklu je neinvazivna dijagnostička metoda za otkrivanje koronarne bolesti. Praksa je pokazala da je ovaj test korisniji, validniji i učinkovitiji u odnosu na klasičan test opterećenja.
Koliko je opasna angina pektoris?
I angina i srčani udar su rezultat koronarne arterijske bolesti (KAB), ali njihove posljedice se razlikuju. Za razliku od srčanog udara (koji uzrokuje produženo smanjenje protoka krvi, što oštećuje srčani mišić), angina ne uzrokuje trajno oštećenje srca, već signalizira privremeno smanjenje protoka krvi u srcu.
Još jedna bitna razlika je u tome što postoje lijekovi i metode koji mogu zaustaviti simptome angine. Kod stabilne angine, odmor ili primjena lijekova poput nitroglicerina obično dovode do brzog nestanka simptoma.
Međutim, kod srčanog udara, odmor ili lijekovi neće olakšati simptome. Stabilna angina obično ne zahtijeva hitnu pomoć osim ako se simptomi iznenada ne pogoršaju ili ne nestanu nakon odmora ili primjene lijekova.
S druge strane, srčani udar je hitno stanje koje zahtijeva trenutnu medicinsku intervenciju. Morate znati da ne postoji ništa što samostalno možete poduzeti kako biste poboljšali simptome srčanog udara.
Kako se liječi angina?
Opcije liječenja angine uključuju promjene načina života, što uključuje prestanak pušenja, kontrolisanje stresa, smanjenje kozumacije alkoholnih napitaka, te uvođenje zdravih navika poput zdrave ishrane, redovne tjelovježbe i osiguravanje dovoljne količine kvalitetnog sna svom tijelu.
Važno je kontrolisati i ostala medicinska stanja (ukoliko su prethodno dijagnosticirana). Za ozbiljnije oblike angine pektoris obavezno je korištenje lijekova, dok se u nekim slučajevima pribjegava angioplastici i stentiranju te ugradnji koronarne premosnice.
Ciljevi liječenja su smanjenje broja epizoda angine, ublažavanje simptoma i smanjenje rizika od srčanog udara i smrti. Hitno liječenje je potrebno za nestabilnu anginu ili neuobičajenu bol u prsima. Pri liječenju angine pektoris koriste se antishemijski lijekovi čija je osnovna funkcija da smanje miokardnu potrošnju kiseonika i tu spadaju:
Nitrati
Ovi lijekovi se često koriste za liječenje angine jer opuštaju i šire krvne žile, omogućavajući većem protoku krvi da dođe do srca. Najčešći oblik nitrata za liječenje angine je nitroglicerin (Nitrostat). Nitroglicerin se obično stavlja pod jezik.
Kardiolog može preporučiti uzimanje nitrata prije aktivnosti koje obično izazivaju anginu, poput vježbanja. Neki ljudi trebaju uzimati nitrate dugoročno, u preventivne svrhe.
Antitrombocitni lijekovi
Antitrombocitni lijekovi smanjuju ljepljivost krvi i sprečavaju stvaranje krvnih ugrušaka, čime se minimizira rizik od začepljenja arterija koje mogu uzrokovati srčane i moždane udare. Ovi lijekovi uključuju aspirin, klopidogrel i dipiridamol.
Kalcijumski antagonisti
Blokatori kalcijumovih kanala su lijekovi koji se koriste za povećanje protoka krvi i kiseonika do srca. Ljekari ih često propisuju za liječenje visokog krvnog pritiska i različitih srčanih oboljenja.
Kalcijum je ključan za kontrakcije mišića u tijelu, ulazeći u mišićne ćelije kroz jonske kanale, male pore na površini ćelije, što je neophodno za normalno funkcionisanje organizma.
Postoje dve glavne vrste blokatora kalcijumovih kanala: dihidropiridini i nedihidropiridini.
Dihidropiridini ciljaju specifične kalcijumove kanale, šireći krvne sudove i snižavajući krvni pritisak. Nedihidropiridini takođe proširuju krvne sudove, ali imaju dodatni efekat na srce, pomažući u kontroli brzine otkucaja srca.
Angina pektoris nije samo bol u prsima - to je ozbiljno upozorenje koje vam šalje vaše srce. Pažljivo ga slušajte!
