S obzirom na kompleksnost ovog područja ljudskog tijela, nije iznenađujuće što postoji obilje hirurških postupaka koji se mogu svrstati u područje abdominalne hirurgije. Ono što je zajedničko svim tim operacijama je uklanjanje masa ili formacija putem rezova koji se izvode na stomaku, odnosno abdomenu. To može obuhvatiti zahvate na želucu, jetri, žučnoj kesi, slezeni, gušterači, crijevima, slijepom crijevu, bubrezima te mnoštvu drugih organa.
Razlozi za podvrgavanje abdominalnoj operaciji mogu varirati od liječenja bolesti poput tumora do uklanjanja žučnih kamenaca, popravke kile, resekcije crijeva, operacije žučne kese, transplantacije organa, operacija na stomaku, bubrezima ili pankreasu, a mogu uključivati i različite rekonstruktivne procedure.
Kada je potrebno otići na pregled?
Neugoda u predjelu abdomena kod velikog broja ljudi može biti uobičajna pojava, a povremeni probavni problemi obično ne trebaju izazvati veliku zabrinutost. Ipak, važno je imati na umu da određeni gastrointestinalni simptomi zahtijevaju detaljan pregled stručnjaka, odnosno gastroenterologa.
Među najučestalijim simptomima koji mogu ukazivati na ozbiljne zdravstvene probleme i nakon kojih je potrebno otići na ljekarski pregled su: višednevna dijareja, prisustvo krvi u stolici, intenzivni grčevi nakon jela, problemi s gutanjem, neobjašnjiv gubitak težine (posebno uz bol u abdomenu), hronični ili dugotrajni zatvor (u nekim slučajevima praćen bolom), nagla, jaka bol u abdomenu, česte, jake ili pogoršane epizode žgaravice, nadutost u predjelu abdomena te osjećaj sitosti nakon minimalnog unosa hrane.
Kako izgleda pregled abdomena?
Pregled kod abdominalnog hirurga je ključan za utvrđivanje zdravstvenih problema u abdominalnoj regiji i za praćenje postojećih zdravstvenih stanja. Proces pregleda uključuje anamnezu (pri čemu ljekar postavlja pitanja o medicinskoj historiji, simptomima, hroničnim oboljenjima i porodičnoj anamnezi), fizički pregled (detaljan pregled stomaka za procjenu otoka, osjetljivosti i drugih nepravilnosti), laboratorijske nalaze (krvne analize, urinarne testove ili druge procedure koje pružaju dodatne informacije o zdravstvenom stanju), te slikovne testove poput rendgenskih snimaka, ultrazvuka, CT ili MRI koji pružaju detaljan uvid u strukturu unutrašnjih organa.
Dijagnostika abdominalnih bolesti obuhvata i niz procedura, uključujući radiološke preglede, ultrazvuk, endoskopiju, biopsiju, funkcionalne testove i genetsko testiranje. Samo uz pažljiv pristup i saradnju ljekara različitih specijalnosti moguće je tačno dijagnosticirati abdominalne bolesti.
Kontrolna lista prije operacije
Prije nego što se podvrgnete operaciji abdomena, ključno je pripremiti se, kako fizički, tako i psihički. Ovaj korak uključuje razumijevanje samog postupka kojem ćete biti podvrgnuti, njegovih rizika i koristi, te svega onoga što možete očekivati za vrijeme oporavka.
Na pregledu će vas hirurg uputiti u sve ono što vas očekuje i važno je da tada navedete sve lijekove i suplemente koje eventualno koristite jer će neke možda trebati prilagoditi ili prestati koristiti prije operacije. Priprema za abdominalnu operaciju zahtijeva temeljitu fizičku pripremu kako bi se olakšao brži oporavak i smanjila bol.
Postoji nekoliko generalnih mjera koje je preporučljivo poduzeti neposredno prije operacije, a one podrazumijevaju da:
- Propisane lijekove uzimate samo s gutljajem vode i izbjegavate lijekove poput aspirina i ibuprofena.
- Na prijem u bolnicu dođete bez šminke i lakova za nokte.
- Ponesete svoje lične dokumente i važeće recepte.
- Dan prije operacije izbjegavate cjelovite žitarice, voće, povrće i mahunarke te smanjite unos mliječnih proizvoda na dvije porcije. Mjesecima prije operacije izbjegavajte nezdravu hranu poput prerađenih grickalica i kolačića te razgovarajte s ljekarom o vitaminskim dodacima koje uzimate. Također, birajte namirnice koje se lakše probavljaju (kuhano povrće, riža, riba, piletina, jogurt, banane...)
- Prestanete konzumirati duhanske proizvode najmanje šest sedmica prije operacije jer to može smanjiti rizik od komplikacija tokom operacije.
- Regulišete nivo šećera u krvi prije operacije jer to može olakšati oporavak rana.
- Redovno vježbate – u rutinu uvedete brze šetnje ili lagane vježbe, što može poboljšati zdravlje srca i pluća te ubrzati oporavak.
- Reducirate konzumaciju alkohola jer to može smanjiti rizik od raznih komplikacija.
Hirurški proces - što možete očekivati?
Operacije abdomena se mogu izvoditi pomoću jedne od dvije osnovne hirurške metode – laparotomija - zahtijeva veliki kirurški rez kroz trbušni zid do prepona ili laparoskopija, gdje se napravi nekoliko manjih rezova, pa se koristi kamera za navigaciju unutar trbušne šupljine, što rezultira manjim rezom, minimalnim gubitkom krvi i bržim oporavkom.
Izbor između ove dvije metode ovisi o specifičnoj proceduri i cjelokupnom zdravstvenom stanju pacijenta. Operativni postupak varira ovisno o hirurškoj tehnici i zdravstvenom stanju pacijenta, ali se može podijeliti na tri osnovna dijela: anestezija, rezovi i hirurški proces.
Prije početka operacije, pacijentu se daje anestezija kako bi se osiguralo da ne trpi bolove i da mu zahvat prođe bezbolno. Trajanje operacije također može varirati ovisno o složenosti zahvata (prosjek je od dva do šest sati).
Post-operacija - Put do oporavka
Oporavak od abdominalne operacije može potrajati i potrebno se naoružati strpljenjem. Neposredno nakon operacije, pacijenti se, prije nego što se prebace u bolničku sobu, prate u sobi za oporavak. Kontrolisanje bolova je ključni dio post-operativne njege, a preporučljivo je da se lijekovi za ublažavanje bolova koriste po potrebi.
Dužina boravka u bolnici može varirati ovisno o zahvatu i cjelokupnom zdravstvenom stanju pacijenta. Nakon otpusta, važno je pratiti sve upute za postoperativnu njegu, koje mogu uključivati njegu rane, ograničenja, odnosno korekcije ishrane te postepeni povratak normalnim aktivnostima.
Ključna komponenta procesa oporavka uključuje odlaske na redovne preglede kod vašeg hirurga kako biste pratili vaš napredak i, u samom startu, riješili sve potencijalne probleme ili komplikacije.
Zaključak
Abdominalna hirurgija, kao i svaka veća medicinska procedura, može izgledati zastrašujuće. Međutim, s jasnim razumijevanjem onoga što proces podrazumijeva, od pripreme do oporavka, pacijenti mogu optimistično i s povjerenjem krenuti u ovu proceduru.
Uvijek imajte na umu da je povjerenje i otvorena komunikacija sa zdravstvenim timom veoma važna, stoga bez ustručavanja postavljajte pitanja i preuzimajte aktivnu ulogu u svom oporavku, ali i u očuvanju cjelokupnog zdravlja organizma.
