Skip to main content

Prolazni ishemijski napad (PINA)

Šta je prolazni ishemijski napad?

Prolazni ishemijski napad (PINA) često se opisuje kao "kratkotrajni prekid dotoka krvi u mozak" jer uzrokuje privremeni nedostatak opskrbe krvlju u određenom dijelu mozga, što rezultira prolaznim simptomima sličnim onima koji se bilježe kod pacijenata s moždanim udarom. Ishemija, ili nedovoljna opskrba krvlju, može prouzrokovati disfunkciju moždanih ćelija koje počinju odumirati.

PINA je hitno medicinsko stanje koje dijeli slične znakove s ishemijskim moždanim udarom. Ključna razlika je u tome što se simptomi prolaznog ishemijskog napada obično povuku unutar 24 sata, dok simptomi moždanog udara obično traju duže.

Iako traje kraće, važno je naglasiti da ovo stanje zahtijeva brzu medicinsku intervenciju, jednako kao i moždani udar. Naime, iako simptomi PINA nestaju, ne može se unaprijed predvidjeti koliko će dugo trajati, pa je važna svaka minuta kako bi se spriječile potencijalne komplikacije. Stoga je bitno potražiti ljekarsku pomoć čim se pojave prvi znakovi, kao što su problemi s ravnotežom, promjene vida, trnjenje lica ili ruku te poteškoće s govorom.

 

Najčešći simptomi prolaznog ishemijskog napada

Znakovi prolaznog ishemijskog napada gotovo su identični znakovima ishemijskog moždanog udara. 

Simptomi ishemijskog moždanog udara mogu uključivati jedan ili više od sljedećih znakova:

  • Slabost ili paraliza na jednoj strani tijela (hemiplegija).
  • Probleme s govorom ili gubitak sposobnosti govora (afazija).
  • Nejasan ili iskrivljen govor (dizartrija).
  • Gubitak kontrole mišića na jednoj strani lica ili opuštenost lica.
  • Iznenadni gubitak, djelimičan ili potpun, jednog ili više čula (vid, sluh, miris, okus i dodir).
  • Zamagljen ili dvostruki vid (diplopija).
  • Gubitak koordinacije ili nespretnost (ataksija).
  • Vrtoglavica ili osjećaj omamljenosti.
  • Mučnina i povraćanje.
  • Ukočenost vrata.
  • Emocionalna nestabilnost, promjene raspoloženja, zbunjenost ili uznemirenost.
  • Gubitak pamćenja (amnezija).
  • Glavobolje (obično iznenadne i jake).
  • Gubitak svijesti ili nesvjestica.

 

Šta uzrokuje prolazni ishemijski napad?

Prolazni ishemijski napad (PINA) ima isti uzrok kao ishemijski moždani udar, koji je najčešći tip moždanog udara. Ishemijski moždani udar nastaje kada se protok krvi u dijelu mozga zaustavi zbog ugruška. U slučaju prolaznog ishemijskog napada, blokada je privremena i obično ne uzrokuje trajna oštećenja. Glavni izvor PINA često je nakupljanje masnih naslaga, poznatih kao plakovi (ateroskleroza), u arterijama ili njihovim granama koje opskrbljuju mozak kisikom i hranjivim tvarima. Plakovi mogu ograničiti protok krvi ili dovesti do stvaranja ugruška. 

Također, krvni ugrušci koji se formiraju u drugim dijelovima tijela, najčešće u srcu, mogu putovati do arterija koje opskrbljuju mozak te izazvati prolazni ishemijski napad. 

Postoje faktori rizika za prolazni ishemijski napad, kao i za moždani udar, na koje niko ne može uticati, kao što su genetska predispozicija, dob, spol (muškarci su u većoj mjeri izloženi riziku) i prethodni PINA. Ipak, svijest o rizičnim faktorima može potaknuti pojedinca da promijeni svoj način života kako bi smanjio druge rizike. Na primjer, bolest srpastih ćelija povećava rizik od moždanog udara, ali s odgovarajućim liječenjem taj se rizik može smanjiti. Prepoznavanje ovih faktora je ključno te je važno djelovati u smjeru prevencije i očuvanja zdravlja mozga.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Ljekar neurolog može postaviti dijagnozu prolaznog ishemijskog napada na osnovu: 

  • Medicinske anamneze - postavljanjem pitanja o zdravstvenoj prošlosti i simptomima koje ste doživjeli.
  • Fizičkog i neurološkog pregleda - detaljnim pregledom tijela i neuroloških funkcija kako bi se saznalo više o simptomima koje ste imali, posebno ako su još uvijek prisutni u trenutku pregleda.
  • Snimanja mozga - kompjuterizovana tomografija (CT) može brzo pokazati postoji li krvarenje u mozgu, što je važno kako bi se što prije započelo liječenje. Magnetna rezonanca (MRI) pokazuje da li je došlo do moždanog udara ili PINA. Ako postoje vidljivi znakovi oštećenja mozga (čak i ako su simptomi već nestali), to ukazuje na moždani udar, a ne na prolazni ishemijski napad.
  • Dodatnih testova – u zavisnosti od simptoma te na osnovu sumnja ljekara, mogu se koristiti i drugi testovi kako bi se isključili ostali zdravstveni problemi koji mogu uzrokovati prolazni ishemijski napad. 

Nakon što ljekar dijagnosticira prolazni ishemijski napad i otkrije uzrok, potrebno je započeti liječenje čiji je osnovni cilj rješavanje problema i sprečavanje moždanog udara. Liječenje prolaznog ishemijskog napada može uključivati upotrebu određenih lijekova (kako bi se smanjila sklonost zgrušavanju krvi) ili, u nekim slučajevima, operaciju te postupak poznat kao balon angioplastika.

Kao opcije liječenja prolaznog ishemijskog napada najčešće se koriste:

  • Lijekovi protiv trombocita - poput aspirina i klopidogrela, jer smanjuju ljepljivost trombocita, sprečavajući stvaranje ugrušaka. Ponekad se kombinuju radi smanjenja budućeg rizika od moždanog udara.
  • Antikoagulansi – kao što su heparin, varfarin i oralni antikoagulanasi, jer utiču na proteine u zgrušavanju krvi.
  • Aggrenox - kombinacija niske doze aspirina i dipiridamola protiv trombocita.

Operativne opcije uključuju karotidnu endarterektomiju za uklanjanje suženih arterija i karotidnu angioplastiku s postavljanjem stenta za održavanje otvorenosti arterije.

Izbor terapije ovisi o uzroku nastanka prolaznog ishemijskog napada, ozbiljnosti i individualnim faktorima. 

 

Može li se prolazni ishemijski napad spriječiti?

Da biste spriječili prolazni ishemijski napad, važno je biti svjestan faktora rizika i usvojiti zdrave životne navike. 

Uz redovne medicinske preglede, praktikovanje sljedećih koraka može pomoći u smanjenju rizika od prolaznog ishemijskog napada:

  • Prestanak pušenja smanjuje rizik od PINA i moždanog udara.
  • Smanjenje unosa zasićenih masti i kontrola holesterola može umanjiti nakupljanje plakova u arterijama.
  • Konzumacija voća i povrća, odnosno namirnica bogatih hranjivim tvarima kao što su kalij, folna kiselina i antioksidansi, mogu štititi od PINA i moždanog udara.
  • Smanjen unos natrijuma – ukoliko imate visok krvni pritisak, izbjegavanje soli i slane hrane može pomoći u smanjenju pritiska. Izbjegavanje suvišnog natrijuma može koristiti osobama koje su osjetljive na so.
  • Redovna tjelesna aktivnost može pomoći u snižavanju krvnog pritiska bez upotrebe lijekova.
  • Ograničen unos alkohola - ako konzumirate alkohol, pijte ga umjereno, prateći preporučene količine (najviše jedno piće dnevno za žene i dva pića dnevno za muškarce).
  • Održavanje zdrave težine - gubitak viška tjelesne težine i redovna tjelovježba može poboljšati krvni pritisak i sniziti nivo holesterola.
  • Izbjegavanje nedozvoljenih opojnih sredstava - upotreba droga kao što je kokain povezana je s povećanim rizikom od PINA i moždanog udara.
  • Kontrolisanje dijabetesa – pridržavanjem preporučene dijete, redovnom tjelovježbom, održavanjem zdrave težine i, po potrebi, uzimanjem propisanih lijekova.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Vrijeme trajanja prolaznog ishemijskog napada može varirati, no prema definiciji, PINA traje manje od 24 sata. Većina ovakvih napada, međutim, često traje samo nekoliko minuta.

Izgledi za doživljavanje prolaznog ishemijskog napada uveliko zavise od uzroka i reakcije na napad. U slučaju nedostatka tretmana raste rizik od moždanog udara u narednih 90 dana, posebno u prvih nekoliko dana nakon simptoma prolaznog ishemijskog napada. Šanse za sprečavanje komplikacija se povećavaju kada pacijenti hitno potraže medicinsku pomoć. Neurolozi mogu potvrditi dijagnozu prolaznog ishemijskog napada te identificirati uzrok ili faktore koji su doprinijeli tom stanju. Na taj način moguće je adekvatno liječiti temeljni problem i poduzeti mjere za prevenciju potencijalnih komplikacija u budućnosti.

 

Važno je znati da… 

  1. Prolazni ishemijski napad je sličan moždanom udaru, ali simptomi traju samo nekoliko minuta do sati, a zatim se povlače. Ipak, simptome ovog napada ne treba zanemariti jer može biti upozorenje za mogući ozbiljniji moždani udar.
  2. PINA se događa kada je dotok krvi do određenog dijela mozga privremeno smanjen ili blokiran. To može biti uzrokovano trombom (krvnim ugruškom) ili embolijom (odvojenim komadićem krvnog ugruška koji se prenosi krvlju).
  3. Simptomi PINA mogu uključivati ​​gubitak osjetljivosti ili slabost u licu, ruci ili nozi na jednoj strani tijela, iznenadne probleme s govorom, zamagljen vid ili probleme sa sluhom. Simptomi traju obično manje od 24 sata.
  4. PINA je važno prepoznati i odmah potražiti medicinsku pomoć jer može biti upozorenje za mogući kasniji moždani udar.
  5. Nakon PINA, rizik od moždanog udara povećava se u sljedećim danima i sedmicama, posebno ako pacijent ne prati savjete ljekara o liječenju i ne mijenja navike koje povećavaju faktore rizika.
  6. Brza i precizna dijagnoza PINA je važna kako bi se isključio mogući moždani udar i započelo odgovarajuće liječenje.
  7. Liječenje PINA može uključivati ​​antikoagulanse, antiagregacione lijekove, statine i druge lijekove kako bi se spriječio mogući moždani udar.
  8. Redovno praćenje krvnog pritiska, kontrola šećera u krvi, održavanje zdrave težine, fizička aktivnost i izbjegavanje pušenja mogu značajno smanjiti rizik od PINA i moždanog udara.
  9. Kod većine ljudi, PINA ne ostavlja trajna oštećenja, ali važno je odmah potražiti medicinsku pomoć kako bi se rizik od moždanog udara smanjio na najmanju moguću mjeru.
  10. Rizik od PINA-a povećava se s godinama, posebno kod ljudi starijih od 60 godina.