Međutim, kako se te tehnike zapravo razlikuju i na koji način ljekari donose odluku koju metodu će koristiti? Odgovore na ova, ali i mnoga druga pitanja potražite u nastavku teksta.
Na samom početku, objasnit ćemo na koji način funkcionišu CT skeniranje i magnetna rezonanca.
CT skeniranje - Prikaz tijela
CT skeniranje, ili kompjuterizovana tomografija, koristi rendgenske zrake za stvaranje detaljnih slika tijela. Funkcioniše kao naprednija verzija tradicionalnih rendgenskih snimaka, pružajući 3D prikaz koji se može rekonstruisati na različite načine kako bi se ljekarima omogućio cjelovit uvid u unutrašnje stanje tijela. CT skeniranjem moguće je generisati sliku gotovo kompletnog tijela, od vrata do bedara, u samo nekoliko sekundi.
Ova tehnika je izuzetno korisna za dijagnosticiranje i praćenje faza karcinoma, kao i za provjeru povratka bolesti te praćenje efikasnosti liječenja. CT često predstavlja prvi izbor u procjeni faza raka jer se pokazao izuzetno efikasnim u istraživanju cijelog tijela kako bi se pronašla područja gdje je došlo do metastaza, poput pluća, jetre ili kostiju. Osim raka, CT skeniranje često se koristi za detekciju fraktura kostiju, unutrašnjeg krvarenja ili krvnih ugrušaka, povreda kičme i mozga te drugih medicinskih stanja.
MRI - Detaljna analiza mekih tkiva
MRI, ili magnetska rezonanca, koristi snažno magnetsko polje, radio valove i računarsku tehnologiju za generisanje slika. Ova tehnika je posebno korisna za prikazivanje mekih tkiva poput mozga, mišića i organa s visokom razlučivošću. Ono u čemu je magnetna rezonanca zaista izvanredna je otkrivanje određenih bolesti koje CT skeniranje ne može identificirati.
Neki oblici karcinoma, poput raka prostate, raka maternice i određenih oblika karcinoma jetre, često su nejasni ili izuzetno teško uočljivi na CT skeniranju. Metastaze u kostima i mozgu također se bolje prikazuju putem magnetne rezonance. Ova tehnika također nalazi primjenu u različitim svrhama koje nisu povezane s rakom, uključujući povrede mekih tkiva ili zglobova, te bolesti ili povrede unutrašnjih organa poput mozga, srca i probavnih organa.
Koje su osnovne razlike ovih slikovnih analiza?
Iako i CT i MRI omogućavaju slikovne analize tijela, to čine na različite načine, a oba uređaja su prilagođena različitim potrebama. CT skeniranje je brzo i učinkovito, idealno za hitne situacije gdje je brzina ključna. Posebno je korisno za otkrivanje povreda kostiju, preglede pluća i grudnog koša te potvrdu prisustva maligniteta.
S druge strane, MRI pruža detaljniju sliku, čineći ga boljim izborom za analizu mekih tkiva. Često se koristi za skeniranje mozga, kičme i otkrivanje kompleksnijih bolesti.
Koje su mane korištenja ovih uređaja?
Baš kao i u svim ostalim aspektima života, i MRI i CT imaju svoje prednosti i nedostatke. Mogućnosti i prednosti smo detaljno opisali u prethodnom dijelu, a sada je vrijeme da otvoreno pojasnimo moguće izazove s kojima se pacijenti mogu suočiti prilikom korištenja ovih uređaja.
Budući da CT koristi ionizirajuće zračenje, postoji potencijalna šteta za DNK i ova smatra se da ovaj oblik slikovne analize blago povećava rizik od razvoja raka. MRI, s druge strane, ne koristi ionizirajuće zračenje, pa ne postoji povećani rizik od raka. Međutim, postupak MRI-a zahtijeva više vremena za završetak pregleda u odnosu na CT.
Za vrijeme ovog snimanja, pacijent mora mirno ležati u zatvorenom prostoru tokom (prosječno) 20 do 40 minuta, što može biti problematično za pacijente s klaustrofobijom (strahom od zatvorenog prostora). Osim toga, postupak je bučan, zbog čega se često koriste zaštitni slušni štitnici.
Kako za CT, tako i za MRI vrlo često je potrebna injekcija kontrastnog sredstva prije ili tokom postupka kako bi se radiologu olakšalo jasnije vizualiziranje organa i tkiva u tijelu, što može prouzrokovati nuspojave u vidu mučnine, povraćanja, glavobolje, te bolova na mjestu ubrizgavanja kontrastnog sredstva.
Kako ljekari donose odluku koju metodu će koristiti?
Odabir između CT skeniranja i magnetne rezonance često ovisi o specifičnom problemu koji ljekar želi riješiti. Ako je potreban brz pregled ili su u fokusu pregleda kosti, CT skeniranje će vjerovatno biti prvi izbor. S druge strane, ako je potreban detaljan pregled mekih tkiva, vjerojatno će se koristiti MRI.
Postoje i brojni drugi faktori koji se mogu uzimati u razmatranje prilikom donošenja ovakve odluke. Na primjer, MRI je skuplji, a sam pregled traje duže od CT skeniranja, pa ako situacija nije hitna, a cijena igra ulogu, vjerovatno će se koristiti CT skeniranje. Također, važna je i sigurnost pacijenata; budući da CT skeniranje koristi rendgenske zrake, izlaže pacijenta zračenju, dok sa MRI to nije slučaj.
Za vizualizaciju dijelova tijela koji nisu koštani, poput mekih tkiva, ljekari većinom prednost daju magnetnoj rezonanci. MRI je također sigurniji jer ne koristi štetno jonizirajuće zračenje poput rendgenskih zraka, a pruža i jasnije slike mozga, kičmene moždine, živaca, mišića, ligamenata i tetiva u poređenju s konvencionalnim rendgenskim slikama i CT skeniranjem.
Ipak, nisu svi pacijenti kandidati za MRI. Magnetno polje MRI-a može pomjeriti metalne implantate ili uticati na rad medicinskih uređaja poput pejsmejkera i inzulinskih pumpi. U tim slučajevima, CT skeniranje se nameće kao sljedeća najbolja opcija.
Različite prednosti
CT i MRI predstavljaju moćne alate u medicinskom slikanju koji se primjenjuju u različitim situacijama. Razumijevanje njihovih razlika pomaže pacijentima da budu bolje informisani te da se osjećaju sigurnije ukoliko budu u prilici da se podvrgnu ovim postupcima.
