Skip to main content

Aritmije

Šta je aritmija?

Normalan rad srca trebao bi biti pravilan i skladan. Bilo koje odstupanje, nepravilnost ili neregularnost srčanog ritma i otkucaja naziva se aritmija. Ona predstavlja poremećaj srčanog ritma, kada električni signali koji koordiniraju otkucaje srca ne funkcioniraju ispravno. To može dovesti do ubrzanog (tahikardija) ili usporenog (bradikardija), odnosno nepravilnog rada srca. Tahikardija se dijagnosticira pacijentima koji imaju više od 100 otkucaja u minuti, a bradikardija ispod šezdeset. Izuzetak su određena stanja poput vježbanja ili spavanja kada je prirodno da se srčani ritam ubrza, odnosno uspori. Za vrijeme aritmije osoba može osjetiti blage trnce ili lupanje srca, ali može živjeti i bez ikakvih simptoma. Aritmije se ne smiju ignorirati jer, bez obzira na oblik u kojem se javljaju, mogu prerasti u životno ugrožavajuće stanje. Postoji nekoliko vrsta aritmija, uključujući atrijalnu fibrilaciju, supraventrikularnu tahikardiju, ventrikularnu fibrilaciju, ventrikularnu tahikardiju i druge. 

Atrijalna fibrilacija - treperenje pretkomora predstavlja poremećaj srčanog ritma koji nastaje u pretkomorama i najčešći je tip aritmije, odnosno neregularnog rada srca. Atrijalna fibrilacija nastaje kao posljedica starosti, hipertenzije, dijabetesa, gojaznosti, kardiovaskularnih bolesti, stresa i mnogih drugih stanja.

Supraventrikularna tahikardija – počinje naglim, neočekivanim napadima lupanja srca, s frekvencijom od 150 do 220 udaraca u minuti. Paroksizmalna supraventrikularna tahikardija najčešće se javlja kod mlađih ljudi i više je neugodna nego što je ozbiljna. Najčešće se dešava tokom i nakon intenzivne fizičke aktivnosti.

Ventrikularna fibrilacija – veoma brz rad srca, najčešće se javlja za vrijeme infarkta miokarda.

Ventrikularna tahikardija - predstavlja nepravilan srčani ritam (aritmiju) koji se javlja u nižim dijelovima srčanog mišića (ventrikulima).

Važno je imati na umu da su sve vrste aritmija potencijalno opasne jer su nepredvidljive.

 

Najčešći simptomi aritmije

Simptomi aritmije su kod mnogih pacijenata asimptomatski i ne stvaraju nikakve zdravstvene probleme pacijentu, a dijagnoza aritmije se uspostavlja slučajno, na ljekarskom ili sistematskom pregledu kada kardiolog mjeri otkucaje srca. Najčešći simptomi aritmije su:

  • Preskakanje otkucaja srca
  • Lupanje srca (palpitacija)
  • Ubrzan (tahikardija) ili usporen (bradikardija) rad srca 
  • Nedostatak zraka, bol u prsima, titranje, kratak dah, neugodan osjećaj
  • Anksioznost, tjeskoba ili panika
  • Umor
  • Nesvjestica ili vrtoglavica
  • Pojačano znojenje
  • Umor i iscrpljenost.

Simptomi aritmije, kao i mnogih drugih bolesti, variraju od stanja pacijenta, od vrste aritmije, te njenog uzroka. Mogu biti blagi, umjereni, a mogu biti i opasni po život pacijenta. Jako je važno potražiti ljekarsku pomoć čim osjetite bilo koji od pobrojanih simptoma. 

Cilj pregleda, osim pronalaska adekvatnog načina liječenja aritmije jeste i provjeriti da li aritmija pacijentu uzrokuje neki dodatni zdravstveni problem. 

 

Šta uzrokuje aritmiju?

Aritmije mogu uzrokovati različiti faktori, no također se mogu pojaviti bez ikakvog poznatog uzroka. Poduža je lista potencijalnih uzročnika nepravilnog srčanog ritma, a najčešći su:

  • Kardiovaskularne bolesti poput: visokog krvnog pritiska, koronarnih bolesti srca, srčanog udara (koji je u toku ili se radi o procesu oporavka od infarkta), kardiomiopatije (promjena u srčanom mišiću), srčanih zalizaka i ostalih srčanih mana
  • Neravnoteža elektrolita u krvi, kao što su niski nivoi magnezija, natrija ili kalija
  • Poremećaji hormona, kao što su bolesti štitnjače ili povećan nivo hormona nadbubrežne žlijezde
  • Stres i anksioznost 
  • Upotreba droga i lijekova: neki lijekovi, kao što su beta blokatori, lijekovi protiv alergije ili gripe te antiaritmici, mogu uzrokovati aritmije. Također, upotreba droga poput kokaina, amfetamina i drugih stimulansa može dovesti do srčanih aritmija.
  • Nasljedni faktori
  • Posljedica reumatske groznice (poststreptokokno stanje nastalo kao komplikacija neliječene streptokokne upale grla)
  • Ostali mogući uzroci aritmija uključuju zloupotrebu alkohola, konzumiranje duhanskih proizvoda, pretilost, bolesti pluća, dijabetes, infekcije srčanog tkiva, opstruktivna apneja tokom spavanja, COVID 19 te ostale bolesti i kompleksna zdravstvena stanja.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Kada se sumnja na srčanu aritmiju, kardiolog obično počinje sa temeljitim fizičkim pregledom na kojem osluškuje rad srca i provjerava njegov ritam te se raspituje o simptomima i historiji vaše bolesti. Dodatno, mogu se provesti testovi kako bi se potvrdio nepravilan rad srca te u organizmu potražila stanja koja su potencijalni uzročnici aritmije, poput bolesti srca, dijabetesa ili bolesti štitnjače.

Dijagnoza aritmije obično uključuje sljedeće korake:

Elektrokardiogram (EKG) - EKG je neinvazivni test koji snima električnu aktivnost srca. U ovom postupku elektrode se pričvršćuju na prsa, a ponekad i na ruke i noge, kako bi se otkrila električna aktivnost srca, broj otkucaja kao i potencijalne abnormalnosti srca.

Holter monitor - Holter monitor je prijenosni EKG uređaj koji snima srčani ritam tokom 24 ili 48 sati. Ovo može biti korisno za otkrivanje aritmija koje se javljaju rijetko ili nepredvidivo.

Event monitor - Event monitor je sličan Holter monitoru, ali se koristi samo kada osjetite simptome aritmije. Kada osjeti simptome, neophodno je da pacijent pritisne dugme na uređaju, kako bi se zabilježio srčani ritam za vrijeme simptoma.

Elektrofiziološko ispitivanje (EPS) - ovo je invazivni test koji se obično koristi samo kada je potrebno utvrditi uzrok aritmije, a tokom kojeg se, kroz krvne žile, uvedu elektrode u srce, koje mjeri njegove električne signale i provjerava reakcije na različite podražaje.

Ultrazvuk se koristi kako bi se provjerilo generalno stanje, odnosno isključile strukturalne bolesti srca. Nakon dijagnosticiranja aritmije, kardiolog će odrediti odgovarajući tretman, zavisno od vrste aritmije, dobi, zdravstvenog stanja i drugih faktora. Za neke oblike aritmije liječenje nije potrebno, dovoljno je samo izmijeniti životne navike – više se kretati i jesti zdravije namirnice, dok se za ostala stanja određuje terapija koju je potrebno redovno uzimati i ne preskakati da bi se spriječio nastanak komplikacija. Lijekovi i metode koji se koriste zavise od toga da li srce ima ubrzan ili usporen rad, a mogu varirati od lijekova sa oralnom primjenom, ugradnje pacemakera (električnog uređaja koji stimulira pravilan rad srca), ablacije (medicinskog postupka u kojem se koristi energija poput topline, hladnoće ili radijskih valova za otklanjanje oštećenog tkiva u srcu koje uzrokuje aritmiju) te koronarna premosnica, odnosno bajpas čija je funkcija poboljšanje protoka krvi u srcu.

 

Može li se aritmija spriječiti?

Kako biste spriječili srčana oboljenja, pa i aritmije, ključno je održavati zdrav i aktivan način života koji podrazumijeva: redovnu tjelovježbu, konzumiranje uravnotežene i zdrave prehrane bez soli i zasićenih masti, održavanje optimalne tjelesne težine, izbjegavanje pušenja i izloženosti dimu, te ograničavanje konzumacije alkohola i pića s kofeinom. Stres i ljutnja također mogu imati negativan utjecaj na srce, stoga treba maksimalno izbjegavati situacije koje izazivaju navedena stanja. Ako imate hronične bolesti koje zahtijevaju terapiju, važno je uzimati lijekove redovno i isključivo prema preporuci ljekara, uključujući i one koje možete nabaviti bez recepta. Osnov za zdravo srce je i redovno kontroliranje krvnog pritiska i nivoa holesterola i šećera u krvi.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Prognoze za aritmije u velikoj mjeri zavise od vrste aritmije, težine simptoma, kao i općeg zdravstvenog stanja osobe. Većina aritmija nije opasna po život i primjenom odgovarajućeg liječenja može se držati pod kontrolom. U slučaju ozbiljnijih aritmija može doći do komplikacija poput srčanog ili moždanog udara. Važno je zapamtiti da redovni kardiološki pregledi, praćenje aritmija i unaprjeđenje životnih navika mogu pomoći u otkrivanju i liječenju ovog stanja prije nego što dođe do komplikacija.

 

Kako sami sebi možete izmjeriti puls?

Postoji nekoliko različitih načina za mjerenje pulsa, a osim pulsimetra (samostalnih uređaja za mjerenje pulsa), pametnih telefona ili narukvica, puls možete izmjeriti i sami, tradicionalnim metodama koje ćemo opisati u nastavku: 

  • Mjerenje na zglobu - stavite dva prsta (kažiprst i srednji prst) na unutrašnju stranu ručnog zgloba. Osjetit ćete pulsiranje arterije, pa počnite brojati otkucaje srca u 15 sekundi. Dobiveni broj pomnožite sa četiri i to je broj otkucaja vašeg srca u minuti.  
  • Mjerenje na vratu - stavite dva prsta (kažiprst i srednji prst) na bočnu stranu vrata, ispod donje čeljusti. Osjetit ćete pulsiranje arterije, pa postupite kao što je opisano u mjerenju na ručnom zglobu. 

Puls bi se uvijek trebao mjeriti u mirnom stanju, odnosno u sjedećem ili u ležećem položaju. Broj otkucaja srca može varirati zavisno od dobi, spola, tjelesne aktivnosti i generalnog zdravstvenog stanja osobe. 

No ukoliko primijetite nepravilnosti u svom pulsu ili ako vam se čini da je broj otkucaja srca previsok ili prenizak, odmah se, bez odlaganja obratite svom ljekaru.

 

Važno je znati da…

  1. Aritmije se javljaju kod oko 2 posto ljudi u općoj populaciji, a taj broj se povećava starenjem. 
  2. Kod otprilike 10 posto pacijenata sa aritmijom, posebno kod starijih osoba, nema vidljivog uzroka aritmija.
  3. Atrijalna fibrilacija je najčešća vrsta aritmije i javlja se kod oko 33 miliona ljudi u svijetu.
  4. Mnoge aritmije su nasljedne i mogu se prenijeti s generacije na generaciju.
  5. Kofein, alkohol, duhan i stres mogu izazvati aritmije kod nekih ljudi.
  6. Neki lijekovi, kao što su antidepresivi i antibiotici, mogu uzrokovati aritmiju kao nuspojavu.
  7. U nekim slučajevima, aritmija se može liječiti implantacijom srčanog pejsmejkera ili defibrilatora.
  8. Mnogi poznati ljudi su živjeli s aritmijom, uključujući bivšeg američkog predsjednika Georgea H.W. Busha i glumicu Elizabeth Taylor.
  9. Tehnologija praćenja srčanog ritma putem pametnih satova i drugih uređaja omogućava ljudima da prate svoje srčane ritmove i otkriju nepravilnosti koje bi mogle ukazivati na aritmiju.