Tokom simpozija, poseban naglasak stavljen je na oblasti radiologije, endokrinologije, kao i na napredne ehokardiografske metode koje se koriste u dijagnostici koronarne bolesti srca. Također, raspravljano je o inovativnim hirurškim tretmanima koji se primjenjuju za liječenje ovih oboljenja.
Specijalista interne medicine, kardiolog u ASA bolnici, doktorica Šejla Šehović kazala je da ljekari porodične medicine zapravo predstavljaju okosnicu zdravstvenog sistema, jer su u izravnom kontaktu sa pacijentima i svakodnevno su izloženi izazovima koje nosi moderna medicina, a posebno kardiovaskularna medicina.
- Želimo biti njihovi partneri i pružiti im nove metode, prevenstveno neiznvazivne, jeftinije metode, koje ne iziskuju mnogo vremena, ali su ujedno visokotehnološke i mogu vrlo brzo postaviti diagnozu i doprinjeti prevenciji napretka kardiovaskularnih oboljenja. U današnjoj visokospecializiranoj medicini, mi želimo zajedno sa ljekarima porodične medicine staviti pacijenta u centar - kazala je Šehović.
Kako je istaknuto, najvažniji faktor rizika za kardiovaskularne bolesti je hipertenzija – povišen krvni pritisak. Brojna istraživanja pokazuju da dobra kontrola krvnog pritiska kod osoba sa hipertenzijom dovodi do ogromne prevencije u nastanku moždanog udara, zatajenja srca i koronarne bolesti srca.
U FBiH dominiraju oboljenja cirkulatornog sistema s udjelom 53,8 posto svih uzroka. Pet vodećih uzroka smrti od bolesti srca i krvnih sudova u FBiH su: moždani udar, akutni infarkt miokarda, srčani zastoj, kardiomiopatija i esencijalna hipetenzija.
Specijalista porodične medicine, doktorica Amra Turanović iz JU Dom zdravlja Busovača napominje da je današnjim simpozijom ASA bolnica istaknula značaj primarne zdravstvene zaštite, odnosno porodične medicine.
- Mi smo prva linija i kontakt s pacijentima, zbog čega smatram da se mnogo toga može učiniti na unaprjeđenju primarne zdravstvene zaštite. Kolegama savjetujem da mnogo pažnje posvete prevenciji nastanka kardiovaskularnih oboljenja, ali nažalost prevencija je sve manje zastupljenja, broj pacijenata se povećava, a zdravstvenog kadra nedostaje – kazala je Turanović.
Smatra da ljudi dobrom organizacijom svog vremena mogu učiniti mnogo toga na prevenciji od kardiovaskularnih obooljenja, koja su na svjetkom nivou u porastu.
- Moramo posvetiti više pažnje preventivnoj medicini koja je dobrim dijelom zapostavljena. Prema svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), godišnje od kardiovaskularnih bolesti umre oko 17,5 miliona ljudi što čini gotovo trećinu ukupne smrtnosti. Procjenjuje se da će do 2030. godine stopa smrtnosti porasti na 23 miliona ljudi. U Evropi godišnje od KVB umre oko četiri miliona ljudi – navela je Turanović.
Dodala je da pacijente treba educirati o zdravom načinu života, ishrani, benefitima fizičke aktivnosti, reduciranju tjelesne težine, kao i da izbjegavaju konzumiranje alkohola i pušenje, jer sve je veći broj mladih ljudi koji obolijevaju od kardiovaskularnih oboljenja.
(https://fena.ba)
