Koronarografija je invazivna dijagnostička metoda pomoću koje se prikazuju koronarne arterije – krvne žile na srcu koje opskrbljuju srčani mišić krvlju. Procedura se najčešće provodi kada postoji sumnja na slabu opskrbljenost srčanog mišića krvlju, odnosno kada postoji prepreka dotoka krvi zbog suženja ili začepljenja krvnog suda što daje simptome angine pektoris i infarkta miokarda. Na osnovu nalaza se donosi odluka o tome da li se dalji tretman zasniva samo na upotrebi lijekova, da li je potrebna ugradnja stenta u krvnu žilu srca ili je pak potrebna bajpas operacija (aortokoronarnog premoštenja). Koronarografija se radi i u sklopu preoperativne pripreme kod drugih oboljenja srca koji zahtijevaju operativni ili invazivni tretman.
Kako se izvodi?
Koronarografija se izvodi u angiosali odnosno sali za keteterizaciju srca, poštujući mjere sterilnosti i invazivnog i neinvazivnog nadzora statusa pacijenta. Pacijent je svjestan a pristupna mjesta su zapešće (gdje se punktira radijalna arterija) ili prepona (kada se puktira femoralna arterija) koji se tretiraju lokalnim anestetikom. U arteriju se uvodi cjevčica – kateter kojim se kroz arterijski sistem dolazi do aorte i ciljnih arterija na srcu te ubrizgava jodno kontrasno sredstvo i na taj način se boji arterija. Obojena arterija se snima rentegen-aparatom iz različitih pozicija. Kompletan zahvat sa pripremom traje oko 30 minuta ukoliko nema poteškoća a može potrajati duže (kod otežanog vaskularnog pristupa, spazma arterija gornjih ekstrtemiteta, te kod anomalija i oboljenja arterijskog sistema). Nije znak komplikacije procedure.
Komplikacije procedure
- krvni podlivi na ubodnom mjestu, postepeno nestaju kroz par sedmica,
- disekcija pristupne arterije ili koronarne arterije,
- pseudoaneurizme koje mogu zahtijevati i hirurški tretman
- retroperitonealno krvarenje,
- alergijske reakcije na kontrastno sredstvo,
- kontrastna nefropatija (bubrežna bolest izazvana kontrastnim sredstvom),
- cerebralni vaskularni incident (moždani udar),
- poremećaji srčanog ritma koji mogu zahtijevati hitni elektrošok
- infarkt miokarda,
- smrtni ishod.
Krvni podlivi se češće javljaju kod femoralnog pristupa. Komplikacije su rijetke i navedene zbog pravne obavijesti i opšte informisanosti.
Priprema kod kuće
Ukoliko koristite antikoagulantne lijekove (lijekove protiv zgrušavanja krvi – Martefarin, Varfarin, Sintrom, Markumar i sl.), u dogovoru sa Vašim ljekarom isti prestajete piti 3 dana prije dolaska u bolnicu ali je potrebno zamijeniti lijek drugim lijekom (niskomolekularnim heparinom, npr. enoxaparin).
Ukoliko korisitite Xarelto ili Eliquis, posljednja tableta se uzima 24h prije planirane koronarografije i nije potrebna zamjenska terapija. Važno je da ni u kojem slučaju svojevoljno ne prekidate uzimanje antikoagulantne terapije.
Ako već uzimate Clopidogrel od 75 mg (Plavix, Zyllt,Clodil) nipošto ga ne isključujete iz terapije jer ako se postoji neodložna potreba za perkutanom intervencijom bolje je što ste lijek uzimali redovno i bez prekida.
Ako bolujete od dijabetesa, posavjetujte se sa ljekarom o uzimanju inzulina i oralnih antidijabetika.
Savjetuje se ne jesti ništa barem 6 h prije procedure a svoju redovnu terapiju možete uzeti u uobičajeno vrijeme sa vodom ili čajem.
Sa sobom ponesite nalaze kardiologa, UZ srca, ergotesta, otpusno pismo (ukoliko ste ranije bili hospitalizirani) te laboratorijske nalaze: KKS, kalij,urea, kreatinin, AST, ALT, INR, krvna grupa, Rhfaktor I TSH.
Nakon procedure
Na prisupnom mjestu na ruci se postavlja kompresivna narukvica koja se postepeno otpušta tokom narednih 6 sati i zatim skida. Kretanje pacijenta je u prvim satima ograničeno zbog mogućih ranih reakcija poput naglog pada pritiska ili pulsa. Pristupno mjesto na preponi se komprimira kompresivnim gazama i pješčanim jastučićima te pacijent leži u krevetu naredih 8-10 sati, po potrebi duže.
Ukoliko na ubodnom mjestu nakon koronarografije osjetite toplinu, vlaženje, ili primjetite krvarenje, obavijestite ljekara i/ili medicinsku sestru/tehničara, kao i kod pojave bilo kakvih drugih tegoba poput boli u prsima, nedostatka zraka, nesvjestice, glavobolje, zujanja u ušima, boli u trbuhu, boli u rukama/nogama.
Uputstva za pacijente kojima je ubodno mjesto bilo na ruci:
- Normalno je da osjetite blago trnjenje ili nelagodu u ruci u naredna 3 dana. Ako se pojavi jaka bol, kontaktirajte Vašeg doktora!
- Možete se tuširati 24 sata nakon koronarografije. Nemojte opterećivati ruku narednih 5 dana (oslanjati se na nju kada ustajete ili dizati nešto teško).
- Automobil možete voziti 1 dan nakon otpusta iz bolnice.
Uputstva za pacijente kojima je ubodno mjesto bilo na nozi:
- Oko ubodnog mjesta normalno je da postoji hematom/modrica.
- Ako morate kihnuti, nakašljati se, nasmijati se ili obavljati nuždu, blago pritisnite mjesto uboda u naredna 2 dana.
- Možete se tuširati 1. dan nakon koronarografije,
- Automobil možete voziti nakon 1 dan.
Otpust
Poslije koronarografije pacijenti su spremni za otpust kući sljedeći dan. Medicinske sestre i ljekar će u viziti na odjelu pregledati ubodno mjesto. Ako je ono uredno, bit ćete otpušteni kući. Prije otpusta primit ćete nalaz i Otpusno pismo sa preporukom za dalji tretman. Zavoj na ubodnom mjestu ostavite još sljedeća 24 sata. Na ubodno mjesto nije preporučljivo stavljati kreme, losione. Tokom sljedećih 10-14 dana izbjegavajte fizičke napore poput vožnje biciklom, zatim bazene, saune i teretane.
Kontaktirajte ljekara u slučaju:
- velike tvrde izrasline ispod kože u zoni ubodne rane koja je bolno osjetljiva na dodir i ograničava kretnje,
- promjenu boje, utrnulost ili hladnoću ekstremiteta,
- ukoliko imate groznicu,
- krvarenje na ubodnom mjestu,
- bol u prsima koja se ne povlači na propisanu terapiju.