Lynch sindrom

Šta je Lynch sindrom?

Lynchov sindrom, također poznat kao hereditarni nepolipozni kolorektalni karcinom (HNPCC), je nasljedno genetsko stanje koje povećava sklonost pojedinca ka razvoju određenih vrsta karcinoma, posebno raka debelog crijeva i rektuma, ali i drugih organa kao što su maternica, jajnici, želudac, tanko crijevo, urinarni trakt te žučni mjehur. Termin HNPCC se koristi za opisivanje porodica sa čestim dijagnozama raka debelog crijeva. Međutim, naziv dijagnoze Lynchov sindrom se koristi kada se identificira gen prisutan u porodici koji je povezan s pojavom raka. Ovo stanje uzrokuje mutaciju u određenim genima koji se odnose na popravak oštećenja DNK u ćelijama tijela. 

Osobe s Lynchovim sindromom imaju veći rizik od razvoja raka u relativno ranim godinama života i često se suočavaju s više slučajeva raka unutar svojih porodica nego što bi se očekivalo. Stanje se prenosi s roditelja na potomstvo autosomno dominantnim nasljeđivanjem, što znači da postoji 50 posto šanse da dijete naslijedi mutirani gen od roditelja s ovim sindromom.

Dijagnoza Lynchovog sindroma obično uključuje genetsko testiranje kako bi se otkrile mutacije specifičnih gena povezanih s ovim stanjem. Osobe koje su identificirane kao nosioci mutiranog gena trebaju pažljivo praćenje kao i rano otkrivanje raka, što omogućava brzu intervenciju i bolje šanse za liječenje. Osim toga, preporučuju se preventivne mjere kao što su redovni pregledi, kolonoskopije i druge preventivne procedure kako bi se smanjio rizik od razvoja raka kod osoba s Lynchovim sindromom.

Najčešći simptomi Lynch sindroma

Osobe koje pate od Lynchovog sindroma mogu iskusiti:

• Pojavu raka debelog crijeva prije navršene 50. godine života.
• Razvoj karcinoma endometrija (rak unutrašnje sluznice maternice) prije 50. godine života.
• Prethodne dijagnoze jedne ili više vrsta raka.
• Porodičnu anamnezu karcinoma prije 50. godine života.
• Porodičnu anamnezu drugih karcinoma povezanih s Lynchovim sindromom, uključujući rakove: želuca, jajnika, gušterače, bubrega, mokraćnog mjehura, uretera, mozga, tankog crijeva, žučne kese, žučnih kanala te rak kože.

Šta uzrokuje Lynch sindrom?

Lynch sindrom proizlazi iz genetskog nasljeđivanja od roditelja do djece. Geni predstavljaju segmente DNK, koji su poput kompleta instrukcija za sve hemijske procese u tijelu.

Dok ćelije rastu i stvaraju nove ćelije tokom svog životnog ciklusa, kreiraju kopije svoje DNK. Ponekad se, u ovim kopijama, mogu pojaviti greške. Tijelo posjeduje skup gena zaduženih za otkrivanje i popravljanje ovih grešaka, koji se nazivaju genima za popravku neusklađenosti.

Kod osoba sa Lynch sindromom, geni za popravku neusklađenosti ne funkcionišu ispravno. Ako se dogodi greška u DNK, ona možda neće biti ispravljena što može rezultirati ćelijama koje nekontrolisano rastu i postaju kancerogene. Lynch sindrom se prenosi u porodicama putem autosomno dominantnog nasljeđivanja. To znači da, ako jedan od roditelja ima gene povezane sa Lynch sindromom, svako dijete ima 50 posto šanse da također naslijedi te gene. Koji roditelj nosi gen ne igra ulogu kada je u pitanju rizik od nasljeđivanja.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Ukoliko jedan od roditelja ima dijagnosticiran Lynchov sindrom, ljekar će, za vrijeme ženine trudnoće, predložiti prenatalne skrining testove i genetsko testiranje kako bi se uspostavila dijagnoza prije rođenja djeteta. Ovi genetski testovi se mogu koristiti i nakon rođenja. Genetsko testiranje obuhvata uzimanje uzorka krvi ili brisa unutrašnjosti usne šupljine. Ovo testiranje pomaže identificirati prisutnost mutacija u genima poput MLH1, MSH2, MSH6, PMS2 ili EPCAM unutar porodice. U slučaju otkrivanja genetskih mutacija, ljekar će potvrditi dijagnozu Lynchovog sindroma.

Pacijentima s Lynchovim sindromom, ljekar će savjetovati redovne testove za praćenje rizika od raka. 

Testiranje usmjereno na otkrivanje čestih karcinoma povezanih s Lynchovim sindromom uključuje:

• Kolonoskopiju – proceduru koja omogućava pregled unutrašnjih dijelova debelog crijeva i rektuma uz pomoć kamere. Kolonoskopija se preporučuje svake godine, maksimalno svake druge. 
• Transvaginalni ultrazvuk - koristeći sondu koja se umetne u vaginalni kanal, transvaginalni ultrazvuk prikazuje jajnike i maternicu. Preporučuje se zakazivanje ovog ultrazvuka svake godine. 
• Analiza urina - uzorak urina pomaže ljekaru u praćenju tumora bubrega i drugih mogućih komplikacija vezanih za Lynchov sindrom. Preporučuje se analiza urina minimalno jednom godišnje.
• Biopsija tumora - ako se na temelju rasta tkiva (tumora) na tijelu sumnja na rak, ljekar može uraditi biopsiju, uzimajući mali uzorak tumora radi analize ćelija u laboratoriju.
• Endoskopija gornjeg dijela probavnog trakta ili kapsularna endoskopija - upotrebom kamere na endoskopu ili mikroskopske kamere koja se unosi kao tableta, ljekar traži znakove raka u želucu i tankom crijevu. Endoskopija se preporučuje svakih tri do pet godina.

Liječenje Lynchovog sindroma fokusira se na identifikaciju raka i njegovo odstranjivanje iz tijela (hirurškim putem). S obzirom na to da Lynchov sindrom može uticati na različite organe i dijelove tijela, u liječenje će možda biti uključeno nekoliko različitih stručnjaka poput gastroenterologa, hirurga, onkologa koji se bave ženskim reproduktivnim organima, urologa, dermatologa, ginekologa, ljekara opšte prakse, genetičara, genetskih savjetnika i onkologa. Važno je naglasiti da čak i nakon hirurškog uklanjanja raka, moguće je da će se karcinom vratiti. 

Određeni pacijenti s dijagnozom Lynchovog sindroma mogu se odlučiti za histerektomiju (operativno uklanjanje maternice), ooforektomiju (operativno uklanjanje oba jajnika) ili kolektomiju (operativno uklanjanje dijela debelog crijeva) jer su pod povećanim rizikom od razvoja raka u navedenim dijelovima tijela.

Može li se Lynch sindrom spriječiti?

Lynchov sindrom je nasljedna genetska bolest i nije moguće spriječiti njegovo prenošenje. Međutim, osobe koje su pogođene ovim sindromom trebaju se redovno podvrgavati cjeloživotnom procesu testiranja na rak, počevši od odrasle dobi, kako bi se osiguralo rano otkrivanje karcinoma.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Trenutno ne postoji lijek za potpuno izlječenje Lynchovog sindroma. Ključna strategija je rano otkrivanje i uklanjanje raka prije nego što se proširi na druge dijelove tijela. Redovni pregledi, uključujući kolonoskopiju, od velike su važnosti za osobe s Lynchovim sindromom kako bi se pravovremeno intervenisalo te spriječile komplikacije.

Osobe s Lynchovim sindromom su sklonije razvoju adenoma ili polipa u debelom crijevu ili rektumu. Ako ovi polipi nisu identificirani i uklonjeni, mogu se razviti u rak. Redovni kolonoskopski pregledi su ključni kako bi se ovi polipi detektirali i uklonili na vrijeme.

Važno je znati da… 

1. Lynch sindrom je uzrokovan nasljednom mutacijom u genima odgovornim za popravak DNK. Glavni geni povezani s Lynch sindromom su MSH2, MLH1, MSH6 i PMS2. Ove mutacije ometaju sposobnost tijela da ispravlja greške u DNK, povećavajući rizik od karcinoma.
2. Osobe s Lynch sindromom imaju značajno povećan rizik od razvoja kolorektalnog raka, kao i drugih vrsta raka kao što su rak želuca, jajnika, tankog crijeva, gušterače i urinarnog trakta.
3. Lynch sindrom često uzrokuje da se rak razvije u relativno mladoj dobi. Osobe s ovim sindromom mogu razviti rak kolona i rektuma u tridesetima ili četrdesetima.
4. Lynch sindrom se nasljeđuje autosomno dominantno, što znači da osoba s mutacijom ima 50 posto vjerojatnosti da prenese mutirani gen na svoje potomstvo.
5. Postoji genetski test koji može identificirati prisutnost mutacija povezanih s Lynch sindromom. Ovaj test omogućava osobama s porodičnom anamnezom raka da saznaju ima li genetsku predispoziciju za ovaj sindrom.
6. Identifikacija Lynch sindroma kod jedne osobe može rezultirati preporukama za testiranje i praćenje članova porodice, kako bi se otkrili i liječili rani stadiji raka.
7. Osobe s Lynch sindromom trebaju često provoditi kolonoskopiju i druge preglede radi ranog otkrivanja raka. Redovnim praćenjem i preventivnim mjerama, rizik i težina raka mogu biti značajno smanjeni.
8. Ljudi s pozitivnom porodičnom anamnezom raka, posebno kolorektalnog, trebali bi razmotriti konsultacije s genetskim savjetnikom kako bi saznali o rizicima, testiranju i praćenju povezanom s Lynch sindromom.
9. Lynch sindrom često uzrokuje nestabilnost mikrosatelita, ponavljajućih dijelova DNK. Ova nestabilnost može se koristiti za testiranje na ovaj sindrom.
10. Edukacija o Lynch sindromu i nasljednim rizicima može pomoći porodicama da bolje razumiju svoje zdravstvene rizike i preduzmu mjere za prevenciju i ranu detekciju raka.