Ciroza jetre

Šta je ciroza jetre?

Ciroza je ozbiljno oštećenje jetre koje se može razviti iz različitih razloga, kao što su hepatitis ili dugotrajna zloupotreba alkohola. Svaki put kad jetra pretrpi štetu, bilo od prekomjernog konzumiranja alkohola ili drugih faktora kao što je infekcija, pokušava se regenerisati stvarajući ožiljno tkivo kao dio procesa ozdravljenja. Kako ciroza napreduje, ožiljno tkivo se širi, što otežava jetri obavljanje njenih funkcija. U uznapredovalim fazama, ciroza može predstavljati ozbiljnu prijetnju životu. Na samom početku, tijelo se trudi da nadoknadi smanjenu funkciju jetre, a pacijent možda neće ni primijetiti značajne promjene. Ovo se naziva kompenziranom cirozom. No, s vremenom, kako funkcija jetre sve više opada, pacijenti počinju primjećivati izraženije simptome. Ovo stanje se naziva dekompenziranom cirozom. Nažalost, oštećenje jetre uzrokovano cirozom obično je nepovratno. Međutim, ako se ciroza otkrije rano i počne se liječiti njen osnovni uzrok, daljnje oštećenje jetre može biti ograničeno. 

Najčešći simptomi ciroze jetre

Ciroza često prolazi bez ikakvih znakova sve dok oštećenje jetre ne postane ozbiljno. Kada se simptomi pojave, mogu uključivati:

• Umor.
• Tendenciju ka lakom krvarenju ili pojavi modrica.
• Gubitak apetita, mučninu.
• Oticanje nogu, stopala ili nožnih članaka (edem).
• Gubitak težine.
• Svrbež kože.
• Žutu kožu i beonjače (žutica).
• Taman urin, svijetlu stolica.
• Krv u stolici ili u ispovraćanom sadržaju. 
• Akumulaciju tečnosti u abdomenu, poznatu kao ascites.
• Pojavu krvnih žila nalik paukovoj mreži na koži.
• Crvenilo na dlanovima.
• Blijede nokte, posebno na palcu i kažiprstu.
• Deformaciju prstiju, gdje se vrhovi prstiju šire i postaju zaobljeni.
• Kod žena je moguć prestanak menstruacije koji nije povezan s menopauzom.
• Kod muškaraca je moguće smanjenje seksualnog nagona, promjene na testisima ili rast grudi, poznat kao ginekomastija.
• Pojava konfuzije, pospanosti ili nejasnog govora.

Ciroza i portalna hipertenzija mogu uzrokovati niz ozbiljnih problema, uključujući:

• Opću slabost, umor i konfuziju.
• Smanjeni imunološki odgovor i lošu sposobnost tijela da se izliječi.
• Oticanje zbog curenja tekućine iz vena.
• Probleme sa hormonima i probavom.
• Poteškoće s kognicijom i pokretljivošću.

Također, mogu se javiti ozbiljne, po život opasne komplikacije, uključujući:

• Unutrašnje krvarenje iz gastrointestinalnih varikoziteta.
• Spontane bakterijske infekcije u trbušnoj šupljini.
• Oštećenje bubrega (hepatorenalni sindrom).
• Problemi s disanjem (hepatopulmonalni sindrom).
• Zatajenje ili rak jetre.

Šta uzrokuje cirozu jetre?

Postoje brojne, različite bolesti i stanja koje mogu prouzrokovati oštećenje jetre te dovesti do razvoja ciroze. Neki od ovih uzroka uključuju:

• Prolongiranu zloupotrebu alkohola.
• Infekcije virusima hepatitisa (kao što su hepatitis B, C i D).
• Nealkoholnu masnu bolest jetre, što je stanje karakterizirano nakupljanjem masnoća u jetri.
• Hemohromatozu, poremećaj koji uzrokuje prekomjerno nakupljanje željeza u tijelu.
• Autoimuni hepatitis, koji je bolest jetre izazvana napadom imunološkog sistema na jetru.
• Oštećenje žučnih puteva zbog primarnog bilijarnog holangitisa.
• Fibrozu i ožiljke žučnih puteva zbog primarnog sklerozirajućeg holangitisa.
• Wilsonovu bolest, stanje koje uzrokuje nakupljanje bakra u jetri.
• Cističnu fibrozu.
• Nedostatak alfa-1 antitripsina.
• Kongenitalne poremećaje metabolizma šećera, kao što su galaktozemija ili bolesti glikogenskog skladištenja.
• Alagilleov sindrom, genetski poremećaj koji utiče na probavu.
• Infekcije, uključujući sifilis ili brucelozu.
• Upotrebu lijekova poput metotreksata ili izoniazida.

Zloupotreba alkohola i gojaznost, zajedno s virusnim hepatitisom, predstavljaju najčešće faktore rizika za razvoj ciroze jetre.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Na početku, u ranoj fazi oboljenja od ciroze jetre, pacijenti najčešće ne osjećaju nikakve simptome, stoga se ovo oboljenje obično dijagnosticira putem rutinskih krvnih testova ili pregleda. Dijagnoza ciroze obično zahtijeva kombinaciju laboratorijskih i slikovnih pretraga.

Ljekar može naručiti različite testove za procjenu zdravlja jetre, uključujući:

• Laboratorijske testove - koji uključuju analize krvi kako bi se provjerili pokazatelji oštećenja jetre, kao što su visoki nivoi bilirubina ili specifičnih enzima jetre. Također će se provjeriti funkcija bubrega i krvni sastav. Testiranje na hepatitis viruse također je uobičajeno. Mjeri se i INR (međunarodni normalizirani omjer) kako bi se procijenila sposobnost krvi da se zgruša.
• Slikovni testovi - neinvazivni slikovni testovi, poput prolazne elastografije ili magnetne rezonance elastografije (MRE), mogu se preporučiti kako bi se ocijenila elastičnost ili ukrućenost jetre. Također se mogu koristiti drugi slikovni testovi poput MRI-ja, CT-a i ultrazvuka.
• Biopsija - iako nije uvijek neophodna za dijagnozu, može se izvesti biopsija jetre kako bi se procijenila ozbiljnost oštećenja i identificirao osnovni uzrok zbog kojeg je bolest nastala.

Nakon dijagnosticiranja ciroze, ljekari će pacijentu preporučiti redovne kontrole kako bi pravilno pratili napredovanje bolesti i eventualne komplikacije, kao što su varikoziteti jednjaka ili rak jetre. U posljednje vrijeme pojavljuju se brojni, napredni i neinvazivni testovi koji služe za praćenje stanja jetre.

Ciroza predstavlja stanje s trajnim oštećenjem jetre koje nije reverzibilno. Jetra, iako sposobna za samoizlječenje u mnogim slučajevima, u slučaju ciroze ne može potpuno obnoviti oštećene ćelije. Ipak, postoji mogućnost usporavanja ili zaustavljanja daljeg napredovanja ciroze, ovisno o uzroku bolesti, načinu liječenja i odgovoru pacijenta na terapiju. Tretman ciroze jetre obuhvata sljedeće aspekte:

• Liječenje osnovnog uzroka ciroze (ako je moguće), kako bi se usporila ili smanjila šteta na jetri.
• Primjena općih mjera u prehrani i načinu života za smanjenje opterećenja jetre.
• Liječenje ili praćenje komplikacija koje se mogu javiti uslijed ciroze.
• U krajnjem slučaju, mogućnost transplantacije jetre.

Što se tiče liječenja uzroka ciroze, primjerice, antivirusni lijekovi mogu biti efikasni u liječenju određenih tipova bolesti jetre, poput hepatitisa C. Međutim, za hepatitis B, ovi lijekovi obično virus samo drže pod kontrolom, ali ga ne liječe u potpunosti. U slučaju autoimunih bolesti, kortikosteroidi i imunosupresivi mogu pomoći u upravljanju simptomima, no nisu uvijek efikasni.

Ako je ciroza uzrokovana toksinima, kao što su alkohol ili otrovi, eliminacija tih štetnih supstanci iz upotrebe je ključna. Ponekad će ljudima biti potrebno i liječenje zbog zloupotrebe supstanci.

Dijeta i način života igraju značajnu ulogu u očuvanju zdravlja jetre. Eliminacija alkohola, lijekova koji oštećuju jetru te upravljanje metaboličkim faktorima poput šećera u krvi, holesterola i tjelesne mase može pomoći u usporavanju progresije bolesti. Preporučuje se zdrava ishrana, dostizanje i održavanje zdrave tjelesne težine, te, po potrebi, dodaci prehrani kako bi se ispravili eventualni nedostaci u ishrani.

Kada se ciroza dijagnosticira, ljekar će pažljivo pratiti moguće komplikacije i, u slučaju njihove pojave, predložiti neki od sljedećih tretmana:

• Postupak za zatvaranje krvnih žila koje krvare.
• Transfuzija krvi radi nadoknade gubitka krvnih ćelija.
• Dijaliza za održavanje funkcije bubrega.
• Terapija kisikom za poboljšanje respiratornih problema.
• Paracenteza, uz primjenu antibiotika, za ascites (nakupljanje tečnosti u abdomenu).
• Laksativi za ublažavanje gastrointestinalnih problema i uklanjanje toksina.

Također, ciroza povećava rizik od razvoja raka jetre, najčešće hepatocelularnog karcinoma. Iako svi pacijenti s cirozom neće razviti rak jetre, većina onih koji ga razviju već ima cirozu. Pacijetima koji uz cirozu razviju i karcinom jetre, ljekar će preporučiti različite opcije za liječenje, uključujući zračenje, hemoterapiju i, u nekim slučajevima, transplantaciju jetre kao najbolji pristup.

Transplantacija jetre se preporučuje kada se smatra da će se zdravstveno stanje pacijenta pogoršati. To se obično primjenjuje kod aktivnog zatajenja jetre, raka jetre ili neodgovarajućeg odgovora na druge terapije koje se koriste za liječenje jetre. 

Može li se ciroza jetre spriječiti?

Rizik od ciroze jetre može se svesti na minimum praćenjem ovih smjernica za očuvanje zdravlja jetre:

• Izbjegavajte alkohol ako imate dijagnosticiranu cirozu jetre. U slučaju bolesti jetre, konzumiranje alkohola treba biti u potpunosti eliminisano.
• Uvedite zdravu ishranu u svoj život. Neka vaša ishrana bude bogata voćem i povrćem, integralnim žitaricama te nemasnim izvorima proteina. Smanjite unos masne i pržene hrane.
• Pazite na svoju tjelesnu težinu. Gojaznost može štetiti vašoj jetri, pa je važno da održavate zdravu tjelesnu težinu. Ako ste prekomjerno gojazni, posavjetujte se s ljekarom o planu za mršavljenje.
• Smanjite rizik od hepatitisa. Hepatitis B i C mogu povećati rizik od ciroze. Izbjegavajte rizično ponašanje poput dijeljenja igala i prakticiranja nezaštićenog seksa. Razmislite o vakcinaciji protiv hepatitisa i posavjetujte se sa svojim ljekarom o ovim preventivnim mjerama.

Ako osjećate zabrinutost u vezi rizika od ciroze jetre, obratite se svom ljekaru kako biste razgovarali o koracima koje možete preduzeti za smanjenje tog rizika.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Nakon što razvijete cirozu jetre, vaša jetra se neće u potpunosti oporaviti. Međutim, to ne znači nužno da će se stanje pogoršati. Ako imate kompenziranu cirozu, što znači da nemate mnogo simptoma ili komplikacija, možete održavati takvo stanje godinama. Ako uspijete kontrolisati ili smanjiti upalu koja uzrokuje cirozu, možda ćete uspjeti spriječiti njeno napredovanje u dekompenziranu fazu. No, važno je da se nastavite brinuti o svojoj jetri tokom cijelog života. Očekivano trajanje života s cirozom jetre znatno varira i ovisi o mnogo faktora, uključujući:

• Stadij ili oblik ciroze (kompenzirana ili dekompenzirana).
• Prisustvo komplikacija.
• Dostupnost i učinkovitost liječenja.
• Generalno zdravlje organizma i prisustvo drugih bolesti.

U početnim fazama kompenzirane ciroze, očekivano trajanje života može biti više od 15 godina. Međutim, kada se razvije portalna hipertenzija (nenormalno visok krvni pritisak u portalnoj, odnosno velikoj veni koja nosi krv iz crijeva u jetru), to smanjuje očekivani životni vijek, posebno zbog rizika od unutarašnjeg krvarenja. Dekompenzirana ciroza obično ima prosječan životni vijek od sedam godina, ali teške i neizlječive bolesti te druge komplikacije mogu značajno skratiti taj vremenski okvir, pri čemu neki ljudi žive manje od dvije godine.

Važno je znati da… 

1. Ciroza jetre je stanje u kojem se zdravo tkivo jetre postepeno zamjenjuje ožiljcima i oštećenim tkivom. To je dugotrajan proces koji može trajati godinama.
2. Najčešći uzroci ciroze jetre su dugotrajna zloupotreba alkohola i hronična infekcija hepatitisom B ili C. Ovi faktori mogu, tokom vremena, trajno oštetiti jetru. 
3. Jetra ima nevjerojatnu sposobnost regeneracije. Čak i kada se ošteti, zdrave ćelije jetre mogu se povećati kako bi kompenzirale gubitak funkcije.
4. U ranim fazama ciroze, pacijenti često nemaju simptome. Simptomi se obično pojavljuju tek kad je jetra značajno oštećena.
5. Kada se pojave, simptomi ciroze mogu uključivati umor, gubitak apetita, mučninu, povraćanje, bol u predjelu abdomena, oticanje nogu i ascites (nakupljanje tekućine u abdomenu).
6. Ciroza jetre povećava rizik od ozbiljnih komplikacija kao što su unutrašnje krvarenje, jetrena encefalopatija i rak jetre.
7. Za neke pacijente s naprednom cirozom jetre, transplantacija jetre može biti jedini spas. Ovaj postupak može znatno produžiti život i poboljšati kvalitet života.
8. Cirozu jetre možete spriječiti ili usporiti zdravim načinom života. To uključuje ograničavanje unosa alkohola, cijepljenje protiv hepatitisa, siguran seks i izbjegavanje intravenskih droga.
9. Ciroza jetre je globalni problem i prisutna je širom svijeta. Njeno širenje može biti povezano s različitim faktorima, uključujući kulturološke navike i ekonomske uslove.
10. Iako alkoholičari i osobe s hepatitisom imaju veći rizik od razvoja ciroze jetre, ova bolest može uticati na bilo koga. Važno je obratiti pažnju na simptome i rizične faktore kako biste što prije dobili dijagnozu i započeli liječenje.