Pretražite
Uvod
Povrede glave su jedan od najčešćih uzroka invaliditeta i smrti kod odraslih. Ozljeda može biti blage poput kvrge, modrice (hematoma) ili posjekotine na glavi, ili može biti umjerene do teške prirode zbog potresa mozga, duboke posjekotine ili otvorene rane, frakture kosti lubanje ili unutrašnjeg krvarenja i oštećenja mozga.
Šta je trauma i povreda glave?
Povreda glave je širok pojam koji opisuje široku lepezu povreda koje se javljaju na vlasištu, lobanji, mozgu i tkivu i krvnim sudovima u glavi. Ozljede glave se također obično nazivaju ozljedama mozga ili traumatskom ozljedom mozga, ovisno o stepenu traume glave.
Povrede glave dramatično rastu – oko 1,7 miliona ljudi svake godine ima traumatsku ozljedu glave.
Traumatska ozljeda mozga obično je rezultat snažnog udarca ili trzaja u glavu ili tijelo. Predmet koji prolazi kroz moždano tkivo, kao što je metak ili razbijen komad lubanje, također može uzrokovati traumatsku ozljedu mozga.
Blaga traumatska ozljeda mozga može privremeno utjecati na Vaše moždane stanice. Ozbiljnije traumatske ozljede mozga mogu rezultirati hematomima, pokidanim tkivima, krvarenjem i drugim fizičkim oštećenjima mozga. Ove ozljede mogu dovesti do dugotrajnih komplikacija ili smrti.
Kada posjetiti ljekara?
Uvijek posjetite svog ljekara ako ste Vi ili Vaše dijete zadobili udarac u glavu koji Vas brine ili uzrokuje promjene u ponašanju. Potražite hitnu medicinsku pomoć ako postoje znakovi ili simptomi traumatske ozljede mozga nakon nedavnog udarca ili druge traumatske ozljede glave.
Izrazi "blaga", "umjerena" i "ozbiljna" koriste se za opisivanje efekta ozljede na funkciju mozga. Blaga ozljeda mozga i dalje je ozbiljna ozljeda koja zahtijeva hitnu pažnju i tačnu dijagnozu.
Traumatska ozljeda mozga može imati širok raspon fizičkih i psihičkih posljedica. Neki znakovi ili simptomi mogu se pojaviti odmah nakon traumatskog događaja, dok se drugi mogu pojaviti danima ili sedmicama kasnije.
Vaša glava ima više krvnih žila nego bilo koji drugi dio Vašeg tijela, tako da krvarenje na površini mozga ili unutar mozga predstavlja ozbiljnu zabrinutost kod povreda glave. Međutim, ne uzrokuju sve povrede glave krvarenje.
Važno je biti svjestan drugih simptoma na koje treba obratiti pažnju. Mnogi simptomi ozbiljne ozljede mozga neće se pojaviti odmah. Uvijek trebate pratiti svoje simptome nekoliko dana nakon što ste ozlijedili glavu.
Uobičajeni simptomi lakših ozljeda glave uključuju:
· glavobolju
· vrtoglavicu
· senzaciju okretanja (vertigo)
· blaga konfuzija
· mučnina
· privremeno zujanje u ušima.
Simptomi teške ozljede glave uključuju mnoge simptome lakših ozljeda glave. Oni također mogu uključivati:
· gubitak svijesti
· napadi
· povraćanje
· problemi sa ravnotežom ili koordinacijom
· ozbiljna dezorijentacija
· nemogućnost fokusiranja očiju
· abnormalni pokreti očiju
· gubitak kontrole mišića
· uporna ili pogoršavajuća glavobolja
· gubitak pamćenja
· promjene raspoloženja
· curenje bistre tečnosti iz uha ili nosa.
Povrede glave ne treba shvatati olako. Odmah se obratite svom ljekaru ako mislite da imate simptome ozbiljne povrede glave.
Konkretno, uvijek trebate potražiti hitnu medicinsku pomoć ako osjetite nešto od sljedećeg:
· gubitak svijesti
· konfuzija
· dezorijentacija.
U slučaju potencijalno ozbiljne povrede glave uvijek trebate pozvati hitnu medicinsku pomoć. Pokret ponekad može pogoršati povredu glave. Osoblje hitne medicinske pomoći obučeno je da pažljivo pomjera povrijeđene ljude bez nanošenja veće štete.
Hitni pregledi traume i povrede glave
Ljekari koriste različite testove i mjere za dijagnosticiranje traumatske ozljede mozga. Često se zajedno koriste više mjera za dijagnozu ozljede mozga i za iscrtavanje puta za liječenje i oporavak. Neki od ovih testova opisani su u sljedećim odjeljcima. Osim "neuroprovjera” – niza brzih pitanja i zadataka koji pomažu zdravstvenim radnicima da procijene koliko dobro mozak i tijelo pacijenta s ozljedom mozga rade. Neki dubinski testovi pomažu u otkrivanju nivoa ozljeda ili oštećenja kod pacijenata s TBI.
Potpuni opseg problema možda neće biti potpuno shvaćen odmah nakon ozljede, ali se može otkriti sveobuhvatnom medicinskom procjenom i dijagnostičkim testiranjem. Dijagnoza povrede glave postavlja se fizikalnim pregledom i dijagnostičkim testovima. Tokom pregleda ljekar dobija kompletnu anamnezu pacijenta i porodice i pita kako je došlo do povrede. Trauma glave može uzrokovati neurološke probleme i može zahtijevati dalje medicinsko praćenje.
Kada osoba kod koje se sumnja na tešku ozljedu glave stigne do bolnice, ljekari i sestre obavljaju fizikalni pregled kako bi utvrdili je li ozljeda ozbiljna. Prvo provjeravaju vitalne znakove, uključujući srčani ritam, krvni pritisak i disanje.
Ljekari zatim provjeravaju sljedeće:
· Da li je osoba orijentirana i sposobna slijediti naredbe
· Da li je ili koliko stimulacije (kao što je govor, vikanje ili stisak prsta) potrebno je kako bi osoba otvorila oči
· Da li osoba ima osnovnu funkciju mozga provjerom širine zjenice i njihovom reakcijom na svjetlost, sposobnošću kretnji ruku i nogu, govorom, koordinacijom i refleksima.
Kada su ljekari sigurni da osoba nije u neposrednoj opasnosti, učini se potpuni neurološki pregled. Ovaj pregled može pomoći ljekarima da odrede ozbiljnost i mjesto ozljede.
Dijagnostički testovi za povredu glave mogu uključivati:
Glazgov koma skalu - najčešće korišteni alat za procjenu nivoa svijesti nakon TBI. Standardizirani test od 15 tačaka mjeri sposobnost osobe da otvori oči i odgovori na govorna pitanja ili fizičke poticaje za kretanje.
Sposobnosti se boduju od tri do 15 na Glasgow skali kome. Veći rezultati znače manje teške povrede.
GCS pruža zdravstvenim radnicima način da mjere funkcioniranje osobe u tri ključna područja:
· Sposobnost govora, naprimjer da li osoba govori normalno, govori na način koji nema smisla ili uopće ne može govoriti
· Sposobnost otvaranja očiju, uključujući i to da li osoba otvara oči samo kada se to pita
· Sposobnost kretanja, u rasponu od lakog i namjernog pomicanja ruku do nepomicanja čak ni kao odgovor na bol.
Rendgenski snimak - dijagnostički test koji koristi za proizvodnju slika unutrašnjih tkiva, kostiju i organa.
Kompjuterizirana tomografija (koja se naziva i CT ili CAT skeniranje) - procedura dijagnostičkog snimanja koja koristi kombinaciju rendgenskih zraka i kompjuterske tehnologije za proizvodnju horizontalnih ili aksijalnih slika (koje se često nazivaju kriške) tijela. CT skeniranje pokazuje detaljne slike bilo kojeg dijela tijela, uključujući kosti, mišiće, masnoću i organe. CT skeneri su detaljniji od općih rendgenskih snimaka.
Elektroencefalogram (EEG) - Postupak koji bilježi kontinuiranu, električnu aktivnost mozga pomoću elektroda pričvršćenih na vlasište.
Magnetna rezonanca (MRI) - Dijagnostička procedura koja koristi kombinaciju velikih magneta, radiofrekvencija i kompjutera za proizvodnju detaljnih slika organa i struktura unutar tijela.
Monitor intrakranijalnog pritiska - Oticanje tkiva od traumatske ozljede mozga može povećati pritisak unutar lubanje i uzrokovati dodatna oštećenja mozga. Doktori mogu ubaciti sondu kroz lobanju kako bi pratili ovaj pritisak.
Najčešća pitanja
Da li se moramo prethodno zakazati na pregled/dijagnostiku/lab testove?
Da biste dobili odgovarajuću medicinsku njegu, preporučujemo prethodno zakazivanje za sve vrste pregleda, te dijagnostičkih procedura.
Razumijemo da hitna medicinska stanja mogu nastupiti neočekivano, te zbog toga smo omogućili našim pacijentima da se bez prethodne najave mogu javiti u naš Odjel urgentnog zbrinjavanja. Odjel urgentnoga zbrinjavanja pruža usluge 24 sata na dan, 7 dana u sedmici, te osigurava brzu i stručnu pomoć s ciljem prepoznavanja, praćenja i početnog tretmana liječenja pacijenata u slučajevima po život opasnih povreda i bolesti
Kada i kako se možemo zakazati na termin za pregled kod ljekara?
Imamo nekoliko praktičnih opcija koje vam omogućavaju da rezervišete svoj termin prema vašim preferencama:
- Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
- Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja.
- Za zakazivanje iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
- Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
- Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
- Putem naše web stranice www.asabolnica.ba
2 načina:
- Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled.
- Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka.
- Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica
- Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Koja je procedura za otkazivanje ili pomjeranje zakazanog termina?
Razumijemo da se životne okolnosti mogu promijeniti, te smo fleksibilni kada je u pitanju otkazivanje ili pomijeranje zakazanih termina.
Evo nekoliko načina kako to možete učiniti:
- Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
- Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja.
- Za poziv iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
- Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
- Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
- Putem naše web stranice www.asabolnica.ba
2 načina:
- Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled.
- Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka.
- Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica
- Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Da li se mogu liječiti na zdravstvenu knjižicu?
Naša bolnica još uvijek nije u mogućnosti pružati usluge preko zdravstvene knjižice. Međutim, želimo vam saopštiti da predano radimo na tome da obezbijedimo pristup zdravstvenim uslugama ASA Bolnice za pacijente sa obaveznim zdravstvenim osiguranjem.
Trenutno smo u procesu pregovora sa Zavodima zdravstvenog osiguranja kako bismo postigli sporazum koji će vam omogućiti da iskoristite određene usluge naše bolnice. Kada postignemo zvanični dogovor, ASA Bolnica će obavijestiti širu javnost i naše pacijente o novim mogućnostima.
Kantonalni zdravstveni fondovi u BiH u različitom opsegu pokrivaju troškove dijagnostike i liječenja u privatvnim zdravstvenim ustanovama u skladu sa internim pravilima i procedurama. Molimo vas da se informišete u svom Zavodu zdravstvenog osiguranja da li će vaš tretman biti refundiran i u kojoj mjeri.
Imate li parking?
Da, naša bolnica ima parking prostor, smješten na -2. etaži bolničkog objekta. Raduje nas obavijestiti vas da je parking besplatan za sve naše pacijente, te se može koristiti za vrijeme Vašeg boravka u ASA Bolnici.
