Procjena kardiovaskularnih rizika

Šta su kardiovaskularni rizici?

Vodeći faktori rizika za srčane bolesti i moždani udar su visoki krvni pritisak, holesterol, visoke gustine lipoproteina niske gustine (LDL), dijabetes, pušenje i izloženost pasivnom pušenju, gojaznost, nezdrava ishrana i fizička neaktivnost.

Visok krvni pritisak je vodeći uzrok srčanih bolesti i moždanog udara jer oštećuje zidove arterija, čineći ih podložnijim nakupljanju plaka, koji sužava arterije koje vode do srca i mozga. Oko 7 od 10 ljudi koji imaju prvi srčani udar i 8 od 10 ljudi koji imaju prvi moždani udar imaju visok krvni pritisak.

Previše natrijuma može dovesti do visokog krvnog pritiska. Stručnjaci vjeruju da je učinak natrija jači kod određene populacije, što ih čini osjetljivijima na sol i sklonijima srčanim bolestima povezanim s krvnim pritiskom. Procjenjuje se da našem tijelu treba samo 186 miligrama natrija dnevno kako bi pravilno funkcioniralo. Međutim, bilo bi gotovo nemoguće pojesti ovako malo, a i dalje zadovoljiti svoje potrebe za energijom i dobiti preporučeni unos drugih važnih hranjivih sastojaka.

Visok LDL holesterol može znatno uvećati rizik od srčanih bolesti. To je zato što se višak holesterola može nakupiti u zidovima arterija i ograničiti dotok krvi u srce, mozak, bubrege, druge organe i ekstremitete. Ljudi mogu poboljšati svoj krvni pritisak i nivo holesterola jedući zdravu ishranu sa niskim sadržajem natrijuma, biti fizički aktivni, održavajući zdravu težinu i uzimajući lijekove prema preporuci.

U poređenju sa osobama sa normalnom telesnom težinom, osobe sa prekomjernom težinom ili gojaznošću imaju povećan rizik od srčanih bolesti i moždanog udara i njihovih faktora rizika, uključujući visok krvni pritisak, visok LDL holesterol, nizak HDL holesterol, visoke trigliceride i dijabetes.

Zdrava ishrana može smanjiti šanse osobe da dobije srčane bolesti. Zdrava ishrana stavlja naglasak na voće i povrće, integralne žitarice, nemasne mliječne proizvode i nemasne proteine i ograničava zasićene i trans masti, dodane šećere i natrij.

Fizička neaktivnost takođe može dovesti do srčanih bolesti - čak i kod ljudi koji nemaju druge faktore rizika. Može povećati mogućnost drugih faktora rizika, uključujući gojaznost, visok krvni pritisak, visok holesterol i dijabetes tipa 2.

Kalkulator kardiovaskularnog rizika

Kalkulator srčanog rizika je alat za skrining. Vi i Vaš zdravstveni radnik možete ga koristiti da odredite rizik od buduće kardiovaskularne bolesti. Informacije Vam mogu pomoći da preduzmete korake da smanjite rizik. Promjene u načinu života ili lijekovi mogu pomoći u sprječavanju srčanih problema opasnih po život.

Kalkulator srčanog rizika koristi vaše lične zdravstvene podatke kako bi procijenio Vaš budući rizik od kardiovaskularnih bolesti (srčane bolesti). Može pomoći u određivanju vjerovatnoće:

·    Ateroskleroze

·    Bolesti koronarnih arterija.

·    Srčanog udara

·    Otkazivanje srca

·    Moždanog udara

Ljekar koristi rezultate iz kalkulatora srčanog rizika za:

·    Procjenu trenutnog zdravlja srca.

·    Procjenu rizika od razvoja problema poput visokog krvnog pritiska i visokog holesterola. Ovi problemi doprinose srčanim oboljenjima.

·    Pomoć Vama da preduzmete korake kako biste spriječili probleme koji utiču na zdravlje Vašeg srca.

·    Odabir odgovarajućeg tretmana kako biste smanjili rizik od srčanih problema.

·    Praćenje efikasnosti tretmana.

Postoje različite metode za procjenu faktora rizika od srčanih bolesti. Općenito, procjena rizika od srčanih bolesti može uzeti u obzir Vaše:

·    Starost, pol i rasa.

·    Krvni pritisak i upotreba lijekova za liječenje visokog krvnog pritiska.

·    Nivo masnoća u krvi i upotreba statina za liječenje visokog holesterola.

·    Status dijabetesa.

·    Porodična anamneza srčanog udara ili srčanih bolesti, posebno prije 60 godine.

·    Historija terapije aspirinom za smanjenje rizika od srčanih problema.

·    Historija pušenja (bivši ili sadašnji pušač ili nikad pušio/la).