Pretražite
Uvod
Šta je kontrolni kardiološki pregled?
Ko su kandidati za kontrolni kardiološki pregled?
Izvođenje
Rizici
Priprema za kontrolni kardiološki pregled
Oporavak
Uvod
Sprovoditi kontrolni kardiološki pregled pacijenta visokog rizika predstavlja ključni aspekt očuvanja kardiovaskularnog zdravlja kod osoba koje su izložene povećanom riziku od kardiovaskularnih, odnosno srčano-žilnih bolesti. Ovaj pregled obuhvata sveobuhvatan pristup procjeni i praćenju zdravstvenog stanja pacijenata, posebno fokusiran na faktore rizika koji ih čine podložnima srčanim problemima.
Šta je kontrolni kardiološki pregled?
Kontrolni kardiološki pregled pacijenta visokog rizika predstavlja sistemski pristup procjeni i praćenju zdravstvenog stanja osoba koje su izložene povećanom riziku od bolesti srca i krvnih sudova. Kardiološki pacijent s visokim rizikom obilježava prisutnost jednog ili više faktora koji povećavaju vjerojatnost razvoja kardiovaskularnih problema, uključujući bolesti srca, hipertenziju, dijabetes, prekomjernu tjelesnu težinu, pušenje ili nasljednu predispoziciju.
Kontrolni kardiološki pregled pacijenta visokog rizika ima ključnu ulogu u prevenciji, ranom otkrivanju i upravljanju kardiovaskularnih bolesti. Sveobuhvatan pristup, koji obuhvata raznovrsne dijagnostičke testove i sistemsko praćenje, omogućava kardiolozima preciznu procjenu zdravstvenog stanja pacijenata. Naglašava se neizmjeran značaj redovitih kontrola, budući da pravovremena intervencija može značajno smanjiti rizik od ozbiljnih srčanih problema.
Ko su kandidati za kontrolni kardiološki pregled?
Kandidati za kontrolni kardiološki pregled su obično osobe koje već imaju dijagnozu srčano-žilnih bolesti ili iskazuju visoke faktore rizika:
- Osobe s prethodnim srčanim događajima: Pacijenti koji su pretrpjeli srčani udar, anginu pektoris ili drugi ozbiljan srčani incident
- Pacijenti s dijabetesom: Dijabetes povećava rizik od srčano-žilnih bolesti, stoga su redoviti kardiološki pregledi neophodni za praćenje njihovog zdravstvenog stanja
- Osobe s povišenim krvnim pritiskom: Hipertenzija predstavlja značajan faktor rizika za srčane bolesti, pa je redovito praćenje zdravstvenog stanja ključno za pacijente s visokim krvnim pritiskom
- Pacijenti s nasljednim faktorima rizika: Osobe s obiteljskom anamnezom srčanih bolesti imaju povećanu sklonost razvoju kardiovaskularnih problema
- Pušači: Pušenje je snažan faktor rizika za srčane bolesti, pa se pušači često podvrgavaju kardiološkim pregledima radi procjene i kontrole rizika
Osobe s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću: Višak tjelesne mase stavlja dodatan teret na srce i krvne žile, povećavajući rizik od različitih srčanih problema.
Izvođenje
Kontrolni kardiološki pregled pacijenta visokog rizika provodi se kroz niz dijagnostičkih postupaka s ciljem sveobuhvatne procjene srčane funkcije, identifikacije potencijalnih komplikacija te utvrđivanja optimalnog pristupa liječenju:
- Elektrokardiografija (EKG): Ovaj postupak bilježi električnu aktivnost srca putem elektroda postavljenih na koži pacijenta. EKG omogućava kardiolozima procjenu srčanog ritma, identifikaciju eventualnih nepravilnosti te pruža prve informacije o električnoj aktivnosti srčanog mišića.
- Testovi opterećenja: Ergometrija ili stres testovi predstavljaju dinamičke postupke koji ocjenjuju kako srce reagira na fizički napor. Pacijenti se izlažu kontroliranom opterećenju, često putem trake za trčanje ili bicikla, dok se prate promjene u elektrokardiogramu. Ovi testovi pomažu u otkrivanju skrivenih srčanih problema i ocjenjuju fizičku izdržljivost.
- Ehokardiografija: Ova neinvazivna tehnika koristi ultrazvučne valove za stvaranje slika srčane strukture i funkcije. Kroz detaljan pregled, kardiolozima se pruža uvid u eventualne strukturne abnormalnosti, poput problema s zaliscima ili zadebljanja zida srčanog mišića.
- Holter monitor: Pacijenti nose Holter monitor, uređaj koji kontinuirano prati srčani ritam tokom određenog razdoblja, obično 24 sata. Ovaj postupak omogućava kardiolozima da identificiraju eventualne nepravilnosti koje se pojavljuju tokom svakodnevnih aktivnosti, pružajući dodatne informacije o stanju srca.
Biohemijski testovi krvi: Uzimanje uzoraka krvi ima ključnu ulogu u procjeni rizika od srčano-žilnih bolesti. Mjerenjem razine holesterola, šećera i drugih markera, kardiolozima se pruža informativni temelj za utvrđivanje potencijalnih faktora rizika.
Rizici
Iako kontrolni kardiološki pregled pruža značajne informacije o pacijentovom zdravstvenom stanju, važno je naglasiti da nije potpuno bez rizika. Neki od potencijalnih rizika i nuspojava uključuju:
- Nuspojave testova: Neke dijagnostičke procedure, poput stres testova, mogu izazvati privremene simptome, uključujući vrtoglavicu, umor ili bolove u prsima.
- Reakcije na kontrastna sredstva: Primjena kontrastnih sredstava za poboljšanje rezultata dijagnostičkih testova može uzrokovati alergijske reakcije ili izazvati probleme s bubrezima kod određenih pacijenata.
Priprema za kontrolni kardiološki pregled
Priprema za kontrolni kardiološki pregled uključuje saradnju pacijenta na nekoliko važnih razina:
- Anamneza: Detaljna historija bolesti, simptoma i životnih navika pacijenta pruža kardiolozima temeljne informacije o zdravstvenom stanju.
- Određivanje lijekova: Pacijenti su dužni obavijestiti svog kardiologa o svim lijekovima koje redovito uzimaju kako bi se izbjegle moguće interakcije sa testovima ili kontrastnim sredstvima.
Natašte prije određenih testova: Za određene pretrage, poput biohemijskih testova krvi, pacijenti bi trebali slijediti smjernice o ne uzimanju hrane i alkohola u određenom vremenskom razdoblju prije pregleda.
Oporavak
Oporavak nakon kontrolnog kardiološkog pregleda varira ovisno o vrsti testova kojima je pacijent podvrgnut. Za većinu pacijenata nema dugotrajnog oporavka, te se oni mogu vratiti svojim redovitim aktivnostima odmah nakon pregleda. Ipak, pacijenti koji su podvrgnuti stres testovima ili drugim fizičkim naporima možda će trebati određeni period odmora nakon završetka postupka.
Najčešća pitanja
Da li se moramo prethodno zakazati na pregled/dijagnostiku/lab testove?
Da biste dobili odgovarajuću medicinsku njegu, preporučujemo prethodno zakazivanje za sve vrste pregleda, te dijagnostičkih procedura.
Razumijemo da hitna medicinska stanja mogu nastupiti neočekivano, te zbog toga smo omogućili našim pacijentima da se bez prethodne najave mogu javiti u naš Odjel urgentnog zbrinjavanja. Odjel urgentnoga zbrinjavanja pruža usluge 24 sata na dan, 7 dana u sedmici, te osigurava brzu i stručnu pomoć s ciljem prepoznavanja, praćenja i početnog tretmana liječenja pacijenata u slučajevima po život opasnih povreda i bolesti
Kada i kako se možemo zakazati na termin za pregled kod ljekara?
Imamo nekoliko praktičnih opcija koje vam omogućavaju da rezervišete svoj termin prema vašim preferencama:
- Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
- Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja.
- Za zakazivanje iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
- Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
- Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
- Putem naše web stranice www.asabolnica.ba
2 načina:
- Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled.
- Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka.
- Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica
- Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Koja je procedura za otkazivanje ili pomjeranje zakazanog termina?
Razumijemo da se životne okolnosti mogu promijeniti, te smo fleksibilni kada je u pitanju otkazivanje ili pomijeranje zakazanih termina.
Evo nekoliko načina kako to možete učiniti:
- Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
- Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja.
- Za poziv iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
- Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
- Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
- Putem naše web stranice www.asabolnica.ba
2 načina:
- Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled.
- Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka.
- Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica
- Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Da li se mogu liječiti na zdravstvenu knjižicu?
Naša bolnica još uvijek nije u mogućnosti pružati usluge preko zdravstvene knjižice. Međutim, želimo vam saopštiti da predano radimo na tome da obezbijedimo pristup zdravstvenim uslugama ASA Bolnice za pacijente sa obaveznim zdravstvenim osiguranjem.
Trenutno smo u procesu pregovora sa Zavodima zdravstvenog osiguranja kako bismo postigli sporazum koji će vam omogućiti da iskoristite određene usluge naše bolnice. Kada postignemo zvanični dogovor, ASA Bolnica će obavijestiti širu javnost i naše pacijente o novim mogućnostima.
Kantonalni zdravstveni fondovi u BiH u različitom opsegu pokrivaju troškove dijagnostike i liječenja u privatvnim zdravstvenim ustanovama u skladu sa internim pravilima i procedurama. Molimo vas da se informišete u svom Zavodu zdravstvenog osiguranja da li će vaš tretman biti refundiran i u kojoj mjeri.
Imate li parking?
Da, naša bolnica ima parking prostor, smješten na -2. etaži bolničkog objekta. Raduje nas obavijestiti vas da je parking besplatan za sve naše pacijente, te se može koristiti za vrijeme Vašeg boravka u ASA Bolnici.
