Rani prenatalni pregledi

Šta je rani prenatalni pregled?

Prenatalni pregledi su pregledi koji se rade tokom trudnoće kako bi se provjerilo zdravlje žene i njene bebe. Oni mogu otkriti stanja koja bebu mogu izložiti riziku od problema poput prijevremenog poroda ako se ne liječe. Pregledi također mogu pomoći pružateljima zdravstvenih usluga da pronađu stvari poput urođene mane ili hromosomske abnormalnosti. Neki prenatalni testovi su testovi koji mogu otkriti samo mogućnost problema. Ostali prenatalni testovi su dijagnostički testovi koji mogu tačno utvrditi ima li fetus određeni problem.

Dvije su glavne vrste prenatalnog testiranja:

·        Skrining testovi – Prenatalni skrining testovi mogu utvrditi postoji li veća ili manja vjerovatnost da će Vaša beba imati određene urođene mane. Ti testovi uključuju krvne pretrage, specifičnu vrstu ultrazvuka i prenatalni DNK pregled bez stanica. Ovi testovi se obično nude tokom prvog ili drugog tromjesečja. Oni ne mogu postaviti konačnu dijagnozu. Ako rezultati ukazuju na povećan rizik od genetskog poremećaja, Vaš ljekar će razgovarati o mogućnostima dijagnostičkog testa za potvrdu dijagnoze.

·        Dijagnostički testovi - Ako skrining test ukazuje na mogući problem - ili vas vaša dob, porodična historija ili medicinska historija izlažu povećanom riziku da imate dijete s genetskim problemom - možete razmisliti o invazivnom prenatalnom dijagnostičkom testu. Dijagnostički test je jedini način da budete sigurni u dijagnozu. 

Izvođenje

Skrining testovi u prvom tromjesečju mogu uključivati:

·        Ultrazvučni pregled fetalne nuhalne translucencije - Ovaj test koristi ultrazvuk za pregled stražnjeg dijela bebinog vrata. Provjerava ima li povećane tekućine ili zadebljanja kože.

·        Krvne pretrage - Krvni testovi mjere dvije tvari koje se nalaze u krvi svih trudnica: Protein-A plazme povezan s trudnoćom - ovaj protein proizvodi posteljica u ranoj trudnoći. Abnormalne razine mogu značiti povećani rizik za defekt hromosoma. Ljudski horionski gonadotropin (hCG) - ovaj hormon proizvodi posteljica u ranoj trudnoći. Abnormalne razine mogu značiti povećani rizik za defekt hromosoma.

·        Skrining DNK fetusa bez stanica - Time se testira DNK bebe koja se nalazi u vašoj krvi. Provjeravaju se određeni abnormalni hromosomi. Također može se provjeriti ima li nedostataka u fetalnim spolnim hromozomima (X ili Y). Bestanični skrining fetalne DNK ne pronalazi strukturne urođene defekte, kao što je spina bifida ili defekti trbušne stijenke.

·        Ultrazvuk - Ovaj siguran i bezbolan test koristi zvučne valove za izradu slika koje pokazuju oblik i položaj bebe. Može se učiniti rano u prvom tromjesečju trudnoće. Žene s visokorizičnim trudnoćama mogu imati višestruke ultrazvuke tokom prvog tromjesečja.

Najčešći dijagnostički testovi:

·        Uzimanje uzorka horionskih resica (CVS) - test obično traje 30 do 45 minuta. Postoje dvije vrste CVS-a: testiranje kroz trbuh (naziva se transabdominalni CVS). Drugi CVS testira se kroz cerviks (naziva se transcervikalni CVS). Cerviks je otvor maternice koji se nalazi na vrhu vagine. Zdravstveni radnik sa stručnošću u izvođenju CVS-a uzima maleni komadić tkiva iz placente, koja ima stanice Vaše bebe, kako bi provjerio postoje li problemi. Posteljica raste s Vašom bebom u Vašoj maternici. Ona daje Vašoj bebi hranu i kisik kroz pupčanu vrpcu. Ovaj test provjerava stanice iz placente kako bi se vidjelo imaju li hromozomske abnormalnosti (kao što je Downov sindrom). Može se raditi od 10. do 13. sedmice i može sa sigurnošću reći hoće li se beba roditi s određenim hromozomskim poremećajem.

·        Amniocenteza - hirurško uvođenje šuplje igle kroz trbušnu stijenku u maternicu trudne žene i aspiracija tekućine iz amnionske vrećice za analizu. Ispitivanje same amnionske tekućine, kao i fetalnih stanica pronađenih u tekućini, može otkriti stvari poput fetalnog spola (značajan faktor u nasljednim bolestima koje su spolno povezane), hromozomske abnormalnosti i druge vrste potencijalnih problema. Zahvat, koji se obično izvodi u 15. do 17. sedmici trudnoće, relativno je bezbolan i može se izvesti u lokalnoj anesteziji.

Priprema za rani prenatalni pregled

Za ovaj pa i svaki naredni prenatalni pregled trebate ponijeti Vašu medicinsku dokumentaciju i historiju bolesti, naravno ako imate. Za krvne pretrage Vam se preporučuje da ne unosite ništa u organizam osim vode u intervalu od 8 do 12 sati prije vađenja krvi. Naravno, ovo se odnosi ako krvne pretrage uključuju određene segmente koji mogu biti značajno promijenjeni na unos hrane kao što je mjerenje šećera u krvi ili masnoće. Naše ljubazno osoblje će Vam objasniti detaljnije o kojoj pretrazi se radi te kakva je priprema.

Ultrazvučni pregled ne iziskuje pripremu. Ljekar od Vaš može tražiti da dođete punog mjehura jer je lakše obaviti pregled.

Amniocenteza - prethodno možete jesti i piti kao i obično. U nekim slučajevima može Vam se savjetovati da izbjegavate odlazak na WC nekoliko sati prije testa, jer ga je ponekad lakše izvesti kada Vam je mjehur pun. Vaš ljekar ili babica reći će Vam o tome prije nego što dođete na pregled.

Uzimanje uzorka horionskih resica - od Vas se može tražiti da popijete čašu tekućine oko sat vremena prije testa kako bi Vam mjehur bio umjereno pun. Umjereno pun mjehur olakšava izvođenje testa.