Skip to main content
ginekologija

Miomi (dobroćudni tumori u maternici)

Pretražite

Uvod

Miomi su najčešći benigni tumori maternice. Javljaju se u oko 20-25% žena reproduktivne dobi. Obično se otkrivaju u doba pune spolne zrelosti i aktivnosti ili nešto kasnije, u drugoj polovini ovog doba između 35. i 55. godine života. Veoma su rijetki prije 25. godine, a samo izuzetno se mogu naći u vrijeme puberteta ili ranije. Kada se jave obično rastu i napreduju sve do menopauze, a zatim dolazi do njihove spontane regresije i atrofije. Razlog javljanja i razvijanja u generativnom periodu je njihova osjetljivost na estrogen koji se luči u ovom razdoblju. Miomi obično ne daju simptome dok ne narastu dovoljno kada vrše pritisak na okolne strukture (bešiku, rektum) te se uklanjaju operativnim putem.

Šta su miomi?

Miomi su benigni tumori maternice građeni od glatkih mišića i vezivnog tkiva. To su čvrsti, mesnati tumori sastavljeni iz gusto zbijenih mišićnih vlakana i vezivnih vlakana. Odnos ove dvije komponente nije uvijek jednak: ponekad je više mišićnog, a ponekad više vezivnog tkiva zbog čega ih neki nazivaju fibromiomima. Miomi predstavljaju 95% svih benignih tumora maternice. Rijetko nastaju pojedinačno, najčešće se javljaju u multiploj formi (istovremeno po dva ili više). Njihov broj može biti veoma velik, ponekad dostigne nekoliko desetina, ali to se dešava rijetko. Pojedinačni miomi obično su krupniji, a ako ih je više, onda se pored krupnijih mogu naći i veoma mali, čak kao zrno prosa ili graška. Miomi mogu da se jave na bilo kojem dijelu maternice, ali se najčešće javljaju na tijelu i istmusu (mjesto spajanja vrata i tijela maternice). Prema tome u kakvom su odnosu sa zidom maternice razlikuju se:

Intramuralni miomi - zadržavaju se u zidu maternice

Subserozni miomi - razvijaju se ispod serozne ovojnice maternice koju odižu i rastu prema duplji male zdjelice

Submukozni miomi - nastaju neposredno ispod sluznice maternice koju odižu i rastu prema materičnoj šupljini.

Mnogi miomi počinju svoj razvoj kao intramuralni, pa tokom rasta postaju subserozni ili submukozni, zavisno od pravaca u kojima se kasnije razvijaju. Subserozni i submukozni miomi mogu se vremenom odvojiti od zida maternice i s njim ostati vezani širom ili užom peteljkom kroz koju prolaze krvni sudovi koji ih ishranjuju. Ukoliko dođe do uvrtanja mioma na peteljci i zatvaranja krvnih sudova, može nastati njihova nekroza, podražaj peritoneuma (potrbušnice) i početna infekcija što zahtijeva hitnu operativnu intervenciju. Submukozni miomi na peteljci djeluju na maternicu kao strano tijelo, izazivaju njene povremene kontrakcije, zbog čega se peteljka izdužuje, a sam tumor širi kanal grlića maternice, postepeno prolazi kroz njega i ulazi u vaginu (tzv. “miom koji se rađa“). Ovakvi tumori lako krvare, podložni su infekciji i treba ih što prije operativno odstraniti. Vremenom u miomima mogu nastati degenerativne promjene poput cistične, masne degeneracije, kalcifikacije, nekroze i razmekšavanja. Ovakvi tumori podložniji su infekciji koju prati povišena temperatura sa groznicom. Iznimno rijetko u miomima može doći do maligne alteracije u smislu nastajanja zloćudnih tumora.

Simptomi

Najveći broj mioma u početku svog razvoja ne pokazuje nikakve simptome. Simptomi se obično javljaju tek kada miom dostigne izvjesnu veličinu i počne vršiti pritisak na susjedne organe, prvenstveno na mokraćnu bešiku, mokraćnu cijev i rektum. Najčešći simptomi su:

  • Krvarenje iz maternice koje nije povezano sa menstruacijom
  • Menstruacija praćena jakim bolovima i tegobama
  • Bol pri spolnom odnosu
  • Jaka bol u maloj zdjelici (može biti posljedica nekroze, ubrzanog rasta ili uvrtanja mioma na peteljci)
  • Osjećaj punoće u donjem dijelu trbuha
  • Bol u krstima
  • Simptomi od strane mokraćnog sistema-učestalo mokrenje, tegobe pri mokrenju
  • Konstipacija ili opstrukcija crijeva
  • Neplodnost i spontani pobačaji
  • Anemija (obično je posljedica produženih i obilnih krvarenja).

Komplikacije mioma

  • Maligna transformacija
  • Degenerativne promjene: nekroza, masna i cistična degeneracija, kalcifikacija
  • Edem (otok) i krvarenje
  • Infekcija
  • Simptomi akutnog abdomena kod nekrotičnih i inficiranih mioma
  • Neplodnost.

Dijagnosticiranje

Rutinski ginekološki pregled. Ljekar može napipati na maternici ili pored nje pojedinačne ili mnogobrojne čvrste čvorove različite veličine. Ponekad je cjelokupna maternica obuhvaćena miomatoznim tkivom i uvećana u cjelini.

Ultrazvučni pregled. Pruža precizne i tačne podatke o veličini, položaju i eventualnim tkivnim promjenama postojećeg mioma.

Histerosalpingografija. Rendgenski postupak u kojem se koristi kontrastno sredstvo za pregled unutrašnjosti maternice.

Histeroskopija. Pregled unutrašnjosti maternice pomoću histeroskopa-tanke cijevi sa osvjetljenjem. Može biti dio dijagnostičkog postupka, ali i postupka liječenja (odstranjivanje submukoznih lezija)

MRI. Dijagnostička metoda koja kombinira magnetno polje sa radiovalovima za izradu višedimenzionalnih slika. Omogućava detaljan prikaz i identifikaciju veličine, broja, smještaja mioma.

Miomi i trudnoća

Ukoliko su miomi jedini uzrok neplodnosti, nakon njihovog uklanjanja kod 40% žena dolazi do trudnoće. U drugom i trećem trimestru trudnoće miomi mogu naglo narasti. Mogu izazvati spontane pobačaje i prijevremene porođaje. Tokom porođaja mogu uzrokovati inerciju maternice (slabe, kratkotrajne i rijetke kontrakcije) anomalije položaja i stava djeteta ili opstrukciju porođajnog kanala.

Liječenje mioma

Liječenje mioma ovisi o dobi, želji za trudnoćom, sadašnjoj trudnoći, općem zdravlju pacijentice, simptomima, te veličini i smještaju mioma. Može biti medikamentozno i hirurško.

Medikamentozno liječenje podrazumijeva primjenu određenih hormonskih pripravaka kao što su:

  • Analozi gonadotropin oslobađajućeg hormona (anGnRH). Rezervirani su za manje miome koji ne daju ozbiljne simptome.
  • Gestagenski preparati. Koriste se kod pacijentica sa velikim miomima kod kojih se želi sačuvati fertilna sposobnost i kod postojanja kontraindikacija za operativno liječenje. Mogu se davati u preoperativnom periodu prije miomektomije (uklanjanja mioma). Liječenje ovim preparatima ima ograničen i privremen učinak.

U kontroli bola mogu se koristiti analgetici poput NSAID.

Hirurško liječenje.

Indikacije za hirurško liječenje su:

  • Obilna krvarenja sa posljedičnom anemijom i bez odgovora na hormonsko liječenje
  • Hronična bol ili napetost u donjem dijelu trbuha
  • Akutna bol kao posljedica uvrtanja mioma
  • Simptomi od strane mokraćnog mjehura
  • Nagli rast mioma u reproduktivnoj dobi
  • Miom kao jedini mogući uzrok neplodnosti
  • Povećanje maternice sa kompresijom ostalih organa u maloj zdjelici
    Operacija može biti  poštedna ili radikalna.

Poštedni pristup podrazumijeva miolizu-koagulaciju mioma, miomektomiju-hirurško uklanjanje mioma i koagulaciju krvnih žila maternice (laparoscopic bipolar coagulation of uterine vessels-LBCUV), a ove metode mogu se obavljati histeroskopski, laparoskopski, laparotomijom ili kombinacijom tehnika.

Radikalna operacija podrazumijeva histerektomiju, kada se operativno uklanja maternica, a može biti abdominalna ili vaginalna histerektomija.

Najčešća pitanja

Da li se moramo prethodno zakazati na pregled/dijagnostiku/lab testove?

Da biste dobili odgovarajuću medicinsku njegu, preporučujemo prethodno zakazivanje za sve vrste pregleda, te dijagnostičkih procedura.

Razumijemo da hitna medicinska stanja mogu nastupiti neočekivano, te zbog toga smo omogućili našim pacijentima da se bez prethodne najave mogu javiti u naš Odjel urgentnog zbrinjavanja. Odjel urgentnoga zbrinjavanja pruža usluge 24 sata na dan, 7 dana u sedmici, te osigurava brzu i stručnu pomoć s ciljem prepoznavanja, praćenja i početnog tretmana liječenja pacijenata u slučajevima po život opasnih povreda  i bolesti

Kada i kako se možemo zakazati na termin za pregled kod ljekara?

Imamo nekoliko praktičnih opcija koje vam omogućavaju da rezervišete svoj termin prema vašim preferencama:

  • Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
    • Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja.
  • Za zakazivanje iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
  • Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
    • Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
  • Putem naše web stranice www.asabolnica.ba

2 načina: 

  • Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled. 
  • Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka. 
  • Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica 
    • Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Koja je procedura za otkazivanje ili pomjeranje zakazanog termina?

Razumijemo da se životne okolnosti mogu promijeniti, te smo fleksibilni kada je u pitanju otkazivanje ili pomijeranje zakazanih termina. 

Evo nekoliko načina kako to možete učiniti:

  • Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
    • Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja. 
  • Za poziv iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
  • Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
    • Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
  • Putem naše web stranice www.asabolnica.ba

2 načina: 

  • Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled. 
  • Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka. 
  • Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica 
    • Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Da li se mogu liječiti na zdravstvenu knjižicu? 

Naša bolnica još uvijek nije u mogućnosti pružati usluge preko zdravstvene knjižice. Međutim, želimo vam saopštiti da predano radimo na tome da obezbijedimo pristup zdravstvenim uslugama ASA Bolnice za pacijente sa obaveznim zdravstvenim osiguranjem.

Trenutno smo u procesu pregovora sa Zavodima zdravstvenog osiguranja kako bismo postigli sporazum koji će vam omogućiti da iskoristite određene usluge naše bolnice. Kada postignemo zvanični dogovor, ASA Bolnica će obavijestiti širu javnost i naše pacijente o novim mogućnostima.

Kantonalni zdravstveni fondovi u BiH u različitom opsegu pokrivaju troškove dijagnostike i liječenja u privatvnim zdravstvenim ustanovama u skladu sa internim pravilima i procedurama. Molimo vas da se informišete u svom Zavodu zdravstvenog osiguranja da li će vaš tretman biti refundiran i u kojoj mjeri.

Imate li parking? 

Da, naša bolnica ima parking prostor, smješten na -2. etaži bolničkog objekta. Raduje nas obavijestiti vas da je parking besplatan za sve naše pacijente, te se može koristiti za vrijeme Vašeg boravka u ASA Bolnici.

Miomi (dobroćudni tumori u maternici)

Prihvaćam uslove korištenja