Pretražite
Uvod
Što je neuroendokrini tumor?
Tko su kandidati za dijagnostiku neuroendokrinih tumora?
Izvođenje
Rizici
Priprema za dijagnostiku neuroendokrinih tumora
Oporavak
Uvod
Neuroendokrini tumori (NET) su rijetki tip tumora koji se mogu formirati u različitim organima tijela, ali su najčešće prisutni u plućima, tankom crijevu, gušterači i želucu. Neuroendokrini tumori proizvode hormone i često su karakterizirani sposobnošću sekrecije biološki aktivnih tvari, što može rezultirati različitim simptomima i kliničkim manifestacijama.
Što je neuroendokrini tumor?
Neuroendokrini tumori potiču iz stanica koje imaju karakteristike i funkcije kako živčanog, tako i endokrinog sustava. Ovi tumori mogu biti funkcionalni, što znači da proizvode hormone, ili nefunkcionalni, bez izraženih hormonskih simptoma. NET-ovi se mogu pojaviti u različitim dijelovima tijela, uključujući pluća, gušteraču, želudac, tanko crijevo, debelo crijevo i druge organe. Svaka lokalizacija može rezultirati različitim simptomima i kliničkim ishodima. Funkcionalni neuroendokrini tumori često proizvode hormone koji mogu uzrokovati specifične simptome. Na primjer, karcinoidni tumori, podtip NET-ova, mogu izazvati crvenilo lica (crvenilo), prolazne niske tlakove i druge simptome. Uzroci neuroendokrinih tumora nisu potpuno razumljivi, ali neki genetski i okolišni čimbenici mogu povećati rizik od njihova razvoja. Dijagnoza neuroendokrinih tumora zahtijeva niz dijagnostičkih postupaka, uključujući biopsiju, slikovne pretrage (CT, MRI), testove krvi za hormone i tumorske markere te endoskopske preglede. Simptomi NET-ova ovise o organu u kojem se tumor nalazi, njegovoj veličini i funkcionalnom statusu. Simptomi mogu uključivati probavne smetnje, bol, promjene u tjelesnoj težini, poremećaje rada srca i druge manifestacije.
Tko su kandidati za dijagnostiku neuroendokrinih tumora?
Dijagnostika neuroendokrinih tumora (NET) uključuje niz laboratorijskih i radioloških postupaka kako bi se postavila tačna dijagnoza, odredio stupanj bolesti te planirao odgovarajući tretman. Kandidati za laboratorijsku i radiološku dijagnostiku uključuju osobe koje iskazuju određene simptome ili imaju rizik od razvoja NET-ova:
- Pacijenti s hormonskim simptomima
Osobe koje pokazuju povezane simptome s hormonskom sekrecijom, kao što su crvenilo lica (crvenilo), prolazni niski tlak, dijareja, bol u trbuhu ili drugi specifični simptomi, trebali bi biti kandidati za laboratorijske pretrage kako bi se utvrdila prisutnost hormona u krvi.
- Pacijenti s promjenama u laboratorijskim parametrima
Pacijenti čiji se rutinski laboratorijski testovi, poput testova funkcije jetre ili testova krvi, pokazuju izmijenjenim rezultatima mogu biti kandidati za dodatne pretrage kako bi se isključila mogućnost neuroendokrinog tumora.
- Osobe s tipičnim simptomima organskog sustava
Ovisno o lokalizaciji tumora, pacijenti s tipičnim simptomima povezanima s organima u kojima se najčešće javljaju NET-ovi (npr. probavni simptomi, respiratorni simptomi) mogu biti upućeni na radiološke preglede.
- Pacijenti s rizikom od NET-ova
Osobe koje imaju poznate genetske predispozicije ili su u porodici imale slučajeve neuroendokrinih tumora mogu se smatrati kandidatima za preventivnu dijagnostiku kako bi se rano otkrili mogući tumori.
- Pacijenti s neobjašnjivim gubitkom težine
Neuroendokrini tumori, posebno oni u vjerojatnom sustavu, ponekad se povezuju s gubitkom težine. Pacijenti koji izgube težinu bez očitog razloga mogu se smatrati kandidatima za dijagnostiku NET-ova.
- Pacijenti s otkrivenim masama ili promjenama tijekom pregleda
Osobe koje imaju otkrivene mase ili promjene tokom fizičkog pregleda ili slikovnih pretraga, poput ultrazvuka, CT-a ili MRI-a, mogu se uputiti na dodatne dijagnostičke pretrage kako bi se utvrdila priroda tih promjena.
- Pacijenti s povećanim tumorskim markerima
Tumorski markeri, poput serotonina ili hromogranina A, mogu biti povećani kod pacijenata s neuroendokrinim tumorima. Osobe s visokim razinama tih markera mogu biti kandidati za daljnje pretrage.
- Osobe s endokrinim poremećajima
Pacijenti s postojećim endokrinim poremećajima ili hormonskim neravnotežama koje se ne mogu objasniti drugim uvjetima mogu se smatrati kandidatima za dijagnostiku NET-ova.
Izvođenje
Laboratorijska dijagnostika
- Testovi krvi za tumorske markere
Mjerenje koncentracije tumorskih markera u krvi može pomoći u identifikaciji neuroendokrinih tumora. Hromogranin A i serotonin su primjeri tumorskih markera koji se često koriste u dijagnostici NET-ova.
- Endokrini testovi
Hormonski testovi za određivanje razine hormona u krvi mogu biti ključni za dijagnostiku funkcionalnih NET-ova. Na primjer, određivanje razine inzulina, gastrina ili drugih hormona može se pokazati na prisutnost tumora.
- Testovi funkcije jetre i bubrega
NET-ovi, ovisno o lokalizaciji, mogu utjecati na funkciju jetre ili bubrega. Redovito praćenje funkcija tih organa pomaže u prepoznavanju mogućih komplikacija.
Radiološka dijagnostika
- Ultrazvuk (sonografija)
Ultrazvuk može pomoći u vizualizaciji tumora u organima poput gušterače, jetre ili crijeva. To je neinvazivna metoda koja se često koristi kao početni postupak.
- CT (računalna tomografija)
CT skeniranje omogućuje detaljniju sliku unutarnjih organa i struktura. Kontrastno sredstvo može se koristiti kako bi se poboljšala vizualizacija tumora.
- MRI (magnetska rezonancija)
MRI pruža visokokvalitetne slike mekih tkiva i koristi se za detaljniju vizualizaciju tumora u mozgu, kralježnici, gušterači i drugim organima.
- Skeniranje radioaktivnim tragačima (SPECT/PET skeniranje)
SPECT (jednofotonska emisijska kompjutorizirana tomografija) i PET (pozitronemizijska tomografija) skeniranje omogućuju praćenje rada organa i identifikaciju područja s povećanim metaboličkim aktivnostima, što može pokazati prisutnost tumora.
- Endoskopski pregledi
Endoskopski pregledi, kao što su endoskopija i kolonoskopija, koriste se za vizualizaciju unutarnjih dijelova probavnog trakta i uzimanje uzoraka tkiva za biopsiju.
- Angiografija
Angiografija se može koristiti za vizualizaciju krvnih žila, posebno kod tumora koji utječu na vaskularni sustav.
- Scintigrafija kostiju:
Scintigrafija kostiju može se provesti kako bi se otkrile metastaze u kostima, koje su moguće u naprednim stadijima NET-ova.
Rizici
- Bol i nelagoda
Uzimanje uzoraka krvi ili drugih bioloških materijala može uzrokovati blagu bol ili nelagodu na mjestu uboda.
- Infekcije i krvarenje
Iako su rizici od infekcije i krvarenja izuzetno niski, uvijek postoji minimalna opasnost od tih komplikacija pri uzimanju uzoraka krvi ili biopsije.
- Izlaganje zračenju
Radiološki postupci, poput CT-a i rendgenskih snimaka, uključuju izlaganje jonizirajućem zračenju. Iako su moderne tehnike smanjile dozu zračenja, dugotrajna ili česta izloženost može povećati rizik od karcinoma.
- Alergijske reakcije na kontrastna sredstva
Kontrastna sredstva koja se koriste u radiološkim postupcima, poput kontrastnih tvari za CT, mogu uzrokovati alergijske reakcije kod nekih pacijenata.
- Nuspojave kontrastnih sredstava
Ponekad kontrastna sredstva mogu izazvati nuspojave kao što su mučnina, povraćanje, osip ili svrbež.
- Komplikacije endoskopskog pregleda
Endoskopski pregledi mogu izazvati manje komplikacije poput manjih ozljeda sluznice, krvarenja ili prolaznih problema s disanjem.
- Stres i tjeskoba
Provođenje dijagnostičkih postupaka može izazvati stres i tjeskobu kod nekih pacijenata.
Priprema za dijagnostiku neuroendokrinih tumora
Nisu potrebne posebne pripreme - za rutinske krvne pretrage, uključujući testove tumorskih markera, obično nije potrebna posebna priprema. Pacijent može biti upućen da dođe do natašte (bez jela ili pića, osim vode) za određeno razdoblje prije testiranja.
U većini slučajeva nisu potrebne posebne pripreme prije CT ili MRI pregleda. Pacijent će morati skinuti nakit ili odjeću koja sadrži metalne dijelove kako bi se izbjeglo smetnje na slikama. Ako se koristi kontrastno sredstvo, pacijent će biti informiran o postupku.
Oporavak
Većina pacijenata može se odmah vratiti normalnim svakodnevnim aktivnostima nakon laboratorijskih i radioloških postupaka. Ovisno o vrsti postupka, može biti preporučljivo izbjegavati teže fizičke aktivnosti samo tijekom prvih nekoliko sati ili dana. Pijenje dovoljno tekućine nakon postupka važno je kako bi se izbjegla dehidracija, posebno ako je pacijent bio natašte prije dijagnostičkih testova. Ako je pacijent prošao endoskopski pregled, može se preporučiti izbjegavanje vruće hrane ili pića dok se ne povrati osjećaj usta, što obično traje kratko vrijeme nakon postupka. Pacijenti koji su primili kontrastno sredstvo za CT ili MRI možda će dobiti preporuke za povećanje unosa tekućine kako bi povećali eliminaciju kontrasta iz tijela.
Najčešća pitanja
Da li se moramo prethodno zakazati na pregled/dijagnostiku/lab testove?
Da biste dobili odgovarajuću medicinsku njegu, preporučujemo prethodno zakazivanje za sve vrste pregleda, te dijagnostičkih procedura.
Razumijemo da hitna medicinska stanja mogu nastupiti neočekivano, te zbog toga smo omogućili našim pacijentima da se bez prethodne najave mogu javiti u naš Odjel urgentnog zbrinjavanja. Odjel urgentnoga zbrinjavanja pruža usluge 24 sata na dan, 7 dana u sedmici, te osigurava brzu i stručnu pomoć s ciljem prepoznavanja, praćenja i početnog tretmana liječenja pacijenata u slučajevima po život opasnih povreda i bolesti
Kada i kako se možemo zakazati na termin za pregled kod ljekara?
Imamo nekoliko praktičnih opcija koje vam omogućavaju da rezervišete svoj termin prema vašim preferencama:
- Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
- Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja.
- Za zakazivanje iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
- Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
- Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
- Putem e-maila zakazivanja@asabolnica.ba:
- Ako vam je draže koristiti elektronsku komunikaciju, slobodno nas kontaktirajte putem e-maila kako bismo dogovorili vaš termin.
- Putem naše web stranice www.asabolnica.ba
2 načina:
- Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled.
- Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka.
- Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica
- Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Koja je procedura za otkazivanje ili pomjeranje zakazanog termina?
Razumijemo da se životne okolnosti mogu promijeniti, te smo fleksibilni kada je u pitanju otkazivanje ili pomijeranje zakazanih termina.
Evo nekoliko načina kako to možete učiniti:
- Pozivom na besplatni broj našeg kontakt centra 0800 222 55:
- Naš prijateljski tim kontakt centra je dostupan da primi vaše pozive i pomogne vam oko zakazivanja.
- Za poziv iz inostranstva možete koristiti broj: + 387 33 555 200
- Ličnom posjetom bolnici na info pultu:
- Ako više volite lični pristup, naše osoblje na recepciji stoji vam na raspolaganju za zakazivanje termina tokom radnog vremena bolnice.
- Putem e-maila zakazivanja@asabolnica.ba:
- Ako vam je draže koristiti elektronsku komunikaciju, slobodno nas kontaktirajte putem e-maila kako bismo dogovorili vaš termin.
- Putem naše web stranice www.asabolnica.ba
2 načina:
- Na našoj web stranici imate istaknutu formu: “Pošaljite upit” kroz koju se možete zakazati za pregled.
- Klikom na ikonu Viber-a istaknutu na kontakt formi, također se možete zakazati putem Viber poruka.
- Putem Viber-a na poslovnom kanalu ASA Bolnica
- Dovoljno je da pošaljete poruku kroz Viber na poslovni kanal ASA Bolnice sa željenim datumom zakazivanja termina
Da li se mogu liječiti na zdravstvenu knjižicu?
Naša bolnica još uvijek nije u mogućnosti pružati usluge preko zdravstvene knjižice. Međutim, želimo vam saopštiti da predano radimo na tome da obezbijedimo pristup zdravstvenim uslugama ASA Bolnice za pacijente sa obaveznim zdravstvenim osiguranjem.
Trenutno smo u procesu pregovora sa Zavodima zdravstvenog osiguranja kako bismo postigli sporazum koji će vam omogućiti da iskoristite određene usluge naše bolnice. Kada postignemo zvanični dogovor, ASA Bolnica će obavijestiti širu javnost i naše pacijente o novim mogućnostima.
Kantonalni zdravstveni fondovi u BiH u različitom opsegu pokrivaju troškove dijagnostike i liječenja u privatvnim zdravstvenim ustanovama u skladu sa internim pravilima i procedurama. Molimo vas da se informišete u svom Zavodu zdravstvenog osiguranja da li će vaš tretman biti refundiran i u kojoj mjeri.
Imate li parking?
Da, naša bolnica ima parking prostor, smješten na -2. etaži bolničkog objekta. Raduje nas obavijestiti vas da je parking besplatan za sve naše pacijente, te se može koristiti za vrijeme Vašeg boravka u ASA Bolnici.
