Skip to main content

Uveitis

Šta je uveitis?

Uveitis je naziv koji se koristi da opiše grupu bolesti koje uzrokuju upalu, bol i crvenilo očiju. 

Ova vrsta bolesti pogađa srednji sloj tkiva u zidu oka koji je poznat pod nazivom uvea, no, nije rijetkost da se uveitis pojavi i na ostalim dijelovima očiju. Simptomi uveitisa se obično pojavljuju naglo i mogu se rapidno pogoršati, a najčešće uključuju crvenilo oka, bol i zamućen vid. Ova bolest može uticati na jedno ili oba oka, a uzrok nastanka su najčešće različite infekcije, ozljede, autoimune ili upalne bolesti, no često se dešava da su uzroci nastanka idiopatski (nemoguće je utvrditi razlog pojave oboljenja). Uveitis se može javiti u bilo kojoj dobi, pa čak i kod djece. Uveitis može biti vrlo ozbiljan, a bez odgovarajućeg liječenja, ova upala može dovesti do trajnog oštećenja ili potpunog gubitka vida. Stoga je važno rano prepoznati simptome i započeti adekvatno liječenje kako bi se spriječile komplikacije i očuvao vid.

 

Najčešći simptomi uveitisa

Simptomi uveitisa mogu se pojaviti iznenada i vrlo brzo se pogoršati, no, u nekim slučajevima se razvijaju postepeno. Uveitis može zahvatiti samo jedno ili oba oka, a ponekad može biti bez simptoma i primijeti se tek na rutinskom pregledu očiju. Za ovo očno oboljenje karakteristično je:

  • Crvenilo očiju
  • Bolovi ili pritisak u oku
  • Osjetljivost na svjetlost (fotofobija)
  • Zamagljen vid 
  • Plutajuće tamne mrlje u vidnom polju, žute mrlje ili one koje podsjećaju na pahuljice
  • Smanjenje vida
  • Hiperemija (stanje u kojem se krvne žile prepune krvlju)
  • Gubitak vida

Uvea je središnji sloj tkiva u zidu oka koji se sastoji od šarenice, cilijarnog tijela i žilne ovojnice (korioideje). Tip uveitisa koji se dijagnosticira pacijentu zavisi od dijela oka koje je zahvaćeno upalom. 

  • Prednji uveitis, poznat i kao iritis, zahvata unutrašnjost prednjeg dijela oka (između rožnice i šarenice) i cilijarno tijelo. Simptomi ove vrste uveitisa su najintenzivniji.
  • Srednji (intermedijalni) uveitis pogađa mrežnicu i krvne žile neposredno iza leće (pars plana) i staklasto tijelo, odnosno središnji dio oka. Ovaj oblik je bezbolan.
  • Stražnji uveitis zahvata sloj na unutarnjoj strani stražnjeg dijela oka, uključujući retinu ili žilnicu.
  • Panuveitis se odnosi na stanje u kojem su upaljeni svi slojevi uvee (od prednje do stražnje strane oka).

Po toku bolesti, oftalmolozi pacijentima mogu dijagnosticirati dva oblika uveitisa – akutni (nastaje naglo i prolazi za maksimalno dva mjeseca) i hronični (traje duže od dva mjeseca, ali su simptomi blaži).

 

Šta uzrokuje uveitis?

Prosječno, jedan od tri dijagnosticirana uveitisa nema jasan uzrok nastanka. Smatra se da su pušači pod većim rizikom za razvoj uveitisa, a ova vrsta upale može nastati i kao posljedica:

  • Povrede ili operacije očiju
  • Infekcija poput: pljuskavica (varičela), sifilisa, herpes zostera, toksoplazme ili tuberkuloze.
  • Upalnih bolesti poput: Crohnove bolesti, lupusa, sarkoidoze ili reumatoidnog artritisa.
  • Limfoma (rjeđe)

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Uveitis se dijagnosticira vrlo jednostavno ukoliko postoje simptomi koji uključuju crvenilo, bolove, smanjenje vida i fotofobiju. Oftalmolog će obaviti temeljit pregled očiju uključujući test oštrine vida, tonometriju, širenje zjenica, a potom korištenje prorezane lampe za pregled stražnjeg dijela oka. Pacijenti mogu biti podvrgnuti i dodatnim testovima kao što su krvni testovi, snimanje grudnog koša ili mozga, fluoresceinska angiografija, gonioskopija, OCT, OCTA i test vidnog polja kako bi se otklonila sumnja na postojanje autoimunih i ostalih zdravstvenih oboljenja. Simptomi uveitisa mogu biti slični simptomima drugih, težih bolesti, uključujući i pigmentni retinitis, stoga je važno provesti sve raspoložive testove kako bi se isključile dvojbe da su posrijedi neke ozbiljne bolesti oka.

Tretmani su vrlo učinkoviti u ublažavanju simptoma i sprečavanju daljnjeg oštećenja kako tkiva, tako i vida. U nekim slučajevima, potrebno je dugotrajno liječenje, a u drugima se uveitis može vratiti nakon tretmana. Liječenje obično uključuje antibiotike, antivirusne ili antifungalne lijekove, kapi za oči, steroidne protuupalne lijekove ili imunosupresive, sve zavisi od vrste i uzroka zbog kojeg je uveitis nastao. Važno je da se liječenje prilagodi individualnim potrebama pacijenta kako bi se zaštitio vid i spriječile sve potencijalne komplikacije. 

 

Može li se uveitis spriječiti? 

Uzrok nastanka upale oka u većini slučajeva nije poznat, pa ne postoji mnogo toga što se može uraditi da se spriječi uveitis. No, uvijek je važno voditi računa o zdravlju očiju jer su oči, odnosno vid jedno od naših najvažnijih čula. Redovni oftalmološki pregledi, liječenje infekcija i bolesti očiju, kao i drugih zdravstvenih stanja koja mogu biti povezana s uveitisom nužni su za očuvanje zdravlja očiju te dobrog vida. Rizik za nastanak uveitisa može se smanjti prestankom konzumacije duhanskih proizvoda. 

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Kod većine pacijenata koji započnu liječenje odmah po pojavi prvih simptoma uveitisa, stanje je rješivo, a dugoročni problemi sa vidom su vrlo rijetki. Postoje tretmani koji mogu zaustaviti napredovanje bolesti te obnoviti izgubljeni vid. Međutim, teži oblici bolesti mogu zahtijevati dugotrajno liječenje, a često uzrokuju i ozbiljnije probleme s vidom, pa čak i potpuni gubitak vida. Redovni oftalmološki pregledi su ključni za sve osobe, a posebno one osobe koje spadaju u rizične grupe, poput pacijenata sa autoimunim poremećajima. Ako primijetite crvenilo očiju, bol ili bilo koju drugu promjenu na očima, trebali biste odmah kontaktirati svog oftalmologa kako bi spriječili komplikacije, poput oticanja retine, ožiljaka, glaukoma, katarakte, oštećenja optičkog živca, ablacija retine te trajni gubitak vida.

 

Važno je znati da…

  1. Uveitis je relativno rijedak poremećaj i utiče na manje od 1 posto svjetske populacije.
  2. Uveitis može biti povezan s drugim autoimunim poremećajima, poput reumatoidnog artritisa i Crohnove bolesti.
  3. Žene su pod većim rizikom za razvoj uveitisa.
  4. Kod nekih ljudi, uveitis može biti uzrokovan infekcijama poput tuberkuloze, sifilisa ili herpesa.
  5. Uveitis se najčešće dijagnosticira ljudima u dobi između 20 i 60 godina.
  6. Simptomi uveitisa uključuju bol u oku, crvenilo, zamagljen vid, osjetljivost na svjetlost i pojavu plutajućih tamnih mrlja u vidnom polju.
  7. Uveitis može dovesti do ozbiljnih komplikacija, poput glaukoma, katarakte i trajnog gubitka vida.
  8. Liječenje uveitisa ovisi o uzroku i težini stanja, ali može uključivati upotrebu kortikosteroidnih lijekova, imunomodulatora i drugih lijekova.
  9. Redovni oftalmološki pregledi mogu pomoći u otkrivanju uveitisa u ranoj fazi i sprečavanju ozbiljnih komplikacija.