Skip to main content

Kronova (Crohn) bolest

Šta je Kronova bolest?

Kronova bolest, najjednostavnije opisano, je hronična, doživotna zapaljenska bolest crijeva. Drugi poznati nazivi za ovu bolest su ileitis (jer često zahvata dio tankog crijeva koji se naziva ileum) ili regionalni enteritis. Ova bolest može izazvati upalu bilo kojeg dijela digestivnog trakta – od usta, jednjaka, pa sve do kraja debelog crijeva, a najčešće se javlja na završnom dijelu tankog crijeva. Upala uzrokovana Kronovom bolešću može se širiti dublje u crijeva i u pravilu je vrlo bolna i iscrpljujuća za pacijenta. Ukoliko se adekvatno ne tretira može izazvati različite komplikacije koje, u nekim slučajevima mogu biti opasne i po život osobe sa dijagnozom.

 

Najčešći simptomi Kronove bolesti

Kronova bolest je vrlo specifična zato što može obuhvatati sve ili samo određene organe probavnog trakta. Iako se najčešće manifestuje u tankom crijevu, kod nekih ljudi se može pojavljivati isključivo u debelom. Simptomi Kronove bolesti mogu varirati od blagih do teških. Mogu biti konstantni, pojavljivati se povremeno ili biti u remisiji (razdoblje kada pacijent uopšte nema simptoma iako ima dijagnozu Kronove bolesti). 

Kada je bolest aktivna, simptomi su najčešće:

  • Bolovi i grčevi u stomaku
  • Hronični proljev, mučnina
  • Opstipacija (zatvor)
  • Krv u stolici
  • Smanjen apetit i gubitak težine
  • Umor, groznica, povišena tjelesna temperatura
  • Afte u ustima
  • Analne fisure ili fistule
  • Promjene na koži 
  • Konstantan osjećaj sitosti, bez obzira da li ste objedovali ili ne

Kronova bolest je vrlo nepredvidiva, tako da se kod nekih pacijenata mogu javiti i simptomi koji se ne odnose na digestivni trakt, a koji uključuju: kamence u bubrezima, manjak željeza u krvi (anemiju), upalu zglobova, jetre ili žučnih kanala te promjene na koži i očima. 

 

Šta uzrokuje Kronovu bolest?

Razlozi nastanka Kronove bolesti i dalje su nepoznanica. Ono što je poznato je da najčešće pogađa ljude u kasnim dvadesetim i ranim tridesetim godinama, ali se jednako pojavljuje i kod muškaraca i kod žena, pa čak i kod male djece i tinejdžera. 

Ranije se smatralo da isključivo loše prehrambene navike doprinose razvoju ove bolesti, ali je ta teorija odbačena i danas se smatra da uzročnici mogu biti:

  • Posljedice reakcije imunog sistema na viruse ili bakterije koje su napale organizam – kada se imuni sistem bori protiv bakterija ili virusa, može se dogoditi da on proizvede proinflamatorne citokine koji izazivaju upalni proces, u ovom slučaju, Kronovu bolest.
  • Genetika – kada u porodici postoje slučajevi Kronove bolesti, no, veliki broj pacijenata nemaju srodnika sa ovom dijagnozom.
  • Konzumacija duhanskih proizvoda
  • Pretjeran unos rafinisanih šećera
  • Korištenje nesteroidnih protuupalnih lijekova protiv bolova

U zavisnosti od mjesta koje ovo oboljenje obuhvati, razlikujemo četiri osnovna tipa Kronove bolesti:

  • Ileokolitis – upala se javlja u tankom i dijelu debelog crijeva (kolonu). Ovo je najčešći oblik Kronove bolesti.
  • Ileitis – upala je lokalizirana isključivo u tankom crijevu (ileumu).
  • Gastroduodenalna Kronova bolest – rjeđi oblik i obuhvata želudac i gornji dio dvanaestopalačnog crijeva.
  • Jejunoileitis – takođe spada u rjeđe oblike Kronove bolesti i obuhvata srednji i najduži dio tankog crijeva. 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Iako medicina, načini liječenja i uspostavljanja dijagnoza napreduju iz dana u dan, za potvrđivanje dijagnoze Kronove bolesti još uvijek nema isključivo jedan test, već je neophodno uraditi niz analiza kako bi se potvrdilo ovo oboljenje. Nakon što sasluša sve vaše simptome, doktor će predložiti neke od sljedećih analiza: analizu krvi (provjerava se količina bijelih krvnih zrnaca koji, ako su povišeni, ukazuju na upalni proces u organizmu te nivo željeza u krvi), urinokulturu, koprokulturu (analizu stolice), biopsiju crijeva, kolonoskopiju (metoda u kojoj doktor pomoći cijevi s kamerom na vrhu provjerava unutrašnjost debelog crijeva), magnetnu rezonancu ili CT (skener pomoću kojeg se provjerava stanje kompletnog digestivnog trakta) te gastroskopiju (metoda pomoću koje doktor provjerava stanje gornjeg gastrointestinalnog trakta te, po potrebi, uzima uzorak tkiva koji potom šalje na biopsiju). 

Liječenju Kronove bolesti pristupa se individualno, odnosno svaki pacijent dobiva posebnu terapiju. Ne postoji samo jedan lijek ili vrsta terapije koja je primjenjiva na sve pacijente i zbog toga se kombinuju lijekovi kao i način ishrane. Glavni cilj terapije za sve pacijente je isti – zadržati period remisije što duže te spriječiti potencijalne komplikacije koje Kronova bolest može izazvati. U liječenju Kronove bolesti, gastroenterolozi se oslanjaju na pet vrsta lijekova, a to su: aminosalicilati, kortikosteroidi, imunosupresivi, biološka terapija te antibiotici (u slučaju kada se javi infekcija). Ukoliko lijekovi i prilagođena ishrana ne pomažu, doktori mogu savjetovati operativni zahvat, odnosno uklanjanje oštećenog dijela probavnog trakta te povezivanje sa zdravim. Ova bolest je hronična i važno je naglasiti da operacija nije trajno rješenje i ne donosi potpuno izlječenje. 

S obzirom da ova bolest obuhvata različite dijelove digestivnog trakta i kombinacija lijekova koju će doktori predložiti različita je za svakog pacijenta.

Za liječenje Kronove bolesti, doktori se mnogo oslanjaju na ishranu – odnosno ograničavanje određenih vrsta namirnica koje dokazano pogoršavaju simptome ove bolesti. 

Hrana koja se preporučuje: povrće kuhano na pari (krompir, mrkva, tikvice), voće sa malo vlakana (banane, dinjem voćni kompoti), bijelo pileće meso, puretina, riba, jaja, proteinski frapei, ovsena kaša, bijela riža…

Hrana koja se mora izbjegavati: masna i pržena hrana, previše mliječnih proizvoda, pomfrit, prženo meso, teški prelivi, rafinisani šećeri, ljuta i prezačinjena hrana, konzervansi, proizvodi sa glutenom, maline, jagode, paradajz, orašasti plodovi, suhomesnati proizvodi, gazirani napici, čokolada, margarin, majoneza, masni sirevi…

 

Može li se Kronova bolest  spriječiti?

Ne postoji efikasan način koji može spriječiti nastanak Kronove bolesti, no vi, zdravim životnim navikama, možete spriječiti bolne napade i svesti simptome na minimum tako što ćete:

  • Jesti zdraviju, manje masnu hranu
  • Podijeliti obroke na više manjih, umjesto dva ili tri obilna
  • Piti dovoljno vode
  • Prestati konzumirati cigarete
  • Redovno vježbati
  • Izbjegavati stresne situacije

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Ne postoji terapija za trajno izliječenje Kronove bolesti, no postoje načini da se simptomi ove bolesti svedu na minimum, a u nekim slučajevima može čak doći i do dugotrajne remisije i smirivanja zapaljenja. Uz pravilnu ishranu i adekvatne lijekove većina oboljelih funkcionišu besprijekorno i njihov kvalitet života nije narušen. Ljudi sa dijagnozom Kronove bolesti moraju pratiti namirnice i kalorije koje unose u svoj organizam kako bi bili sigurni da su se opskrbili dovoljnom količinom vitamina, minerala i ostalih potrebnih nutrijenata. Neki pacijenti, uz Kronovu bolest, razviju i intoleranciju na laktozu, pa je potrebno kontrolisati unos mliječnih proizvoda, odnosno eliminisati sve one koji vam škode.

Kako bi se spriječile sve potencijalne komplikacije (koje mogu varirati od opstrukcije crijeva, čireva, fistula, osteoporoze, artritisa, bolesti jetre, pa sve do raka debelog crijeva) vaš gastroenterolog će vjerovatno preporučiti češće preglede i kolonoskopije. Praćenjem savjeta vašeg doktora i pridržavanjem ishrane, bez obzira na dijagnozu možete voditi aktivan i ispunjen život.

 

Važno je znati da…

  1. Kronova bolest dobila je ime po američkom gastroenterologu Barillu Crohnu (1884.-1983. godine) koji je među prvima opisao ovu bolest (1932. godine).
  2. Simptomi Kronove bolesti, kao i hrana koja pacijentima prija ili stvara tegobe različiti su od osobe do osobe i zato se pacijentima preporučuje vođenje dnevnika, odnosno bilježenje hrane koju su konzumirali te praćenje simptoma nakon objeda.
  3. Kronova bolest se često miješa sa ulceroznim kolitisom (hronična upala debelog crijeva) jer imaju slične simptome.
  4. I Kronova bolest i ulcerozni kolitis su autoimuna oboljenja (stanja u kojem naš imuni sistem greškom napada naš organizam). 
  5. Jejunum je naziv za gornju polovinu tankog crijeva.
  6. Jedna od tri osobe sa dijagnozom Kronove bolesti ima anemiju, odnosno manjak željeza u krvi.
  7. Pored anemije, veliki broj pacijenata može imati nedostatak folne kiseline i vitamina B12. 
  8. Zbog slabe apsorpcija nutrijenata i ograničen unos namirnica, moguće je da dođe do manjka određenih vitamina zbog čega doktori često predlažu oralnu suplementaciju.
  9. Kod nekih žena javljaju se simptomi koji su potpuno drugačiji od onih na koje su doktori navikli što otežava dijagnosticiranje ove bolesti. Neki od simptoma koje žene doživljavaju su: vrtoglavice, kratak dan, problemi s koncentracijom, neredovni menstrualni ciklusi. Ukoliko žena ima problema sa začećem, uzrok može biti Kronova bolest jer upala tkiva koje oblaže stomak može smanjiti mogućnost za začeće.
  10. Žene sa dijagnozom Kronove bolesti mogu imati uredne trudnoće, ali im se savjetuje da, ako su u mogućnosti, planiraju začeće u trenutku kada je bolest u remisiji. Rizici koje u trudnoći može donijeti netretirana Kronova bolest su: pobačaj, niska porođajna težina novorođenčeta te prijevremeni porod.
  11. Smatra se da će polovina pacijenata sa dijagnozom Kronove bolesti u jednoj fazi bolesti imati operativni zahvat u kojem će se odstraniti oštećeni dio probavnog trakta.