Insomnija

Šta je insomnija?

Insomnija ili nesanica je čest poremećaj spavanja koji može otežati mogućnost da brzo zaspite, zadržite san, a može dovesti i do preranog buđenja s nemogućnošću nastavka spavanja. Nakon takvih noći, može se desiti, bez obzira koliko vremena ste proveli u krevetu, da se i dalje osjećate umorno. Osim što utiče na nivo energije i raspoloženje, nesanica može negativno uticati i na zdravlje, produktivnost i generalno na kvalitet života.

Količina potrebnog sna varira od osobe do osobe, ali većini odraslih preporučuje se sedam do osam sati noćnog sna. Akutna nesanica se javlja kod mnogih odraslih osoba u određenom trenutku i traje nekoliko dana ili čak sedmica, obično kao rezultat stresa ili traumatskog događaja. Međutim, postoji i hronična nesanica koja traje mjesecima ili duže. Nesanica može biti samostalan problem ili može biti povezana s drugim zdravstvenim stanjima ili lijekovima. Nema potrebe da provodite besane noći, jer jednostavne promjene u svakodnevnim navikama vRlo često mogu biti učinkovite u otklanjanju problema sa spavanjem. 

Najčešći simptomi insomnije

Simptomi insomnije najčešće uključuju: 

• Teškoće s tonjenjem u san (noću).
• Buđenje tokom noći.
• Rano buđenje ujutro.
• Osjećaj umora nakon noćnog spavanja.
• Dnevni umor ili pospanost.
• Razdražljivost, depresija ili anksioznost.
• Poteškoće s pamćenjem, u održavanju pažnje, koncentraciji na zadatke i slično.
• Učestalije greške na poslu ili svakodnevnom životu ili nesreće.
• Stalnu zabrinutost u vezi sa spavanjem.

Šta uzrokuje insomniju?

Nesanica može biti primarni problem, a može biti povezana s raznim drugim faktorima. Hroničnu nesanicu obično uzrokuje stres, bitni životni događaji te loše navike spavanja. Fokusiranje na osnovni uzrok i njegovo otklanjanje može riješiti problem nesanice, ali to može potrajati godinama. 

Uobičajeni uzroci hronične nesanice uključuju:

• Stres - brige o poslu, školi, zdravlju, finansijama i porodici mogu otežavati tonjenje u san. Traumatični događaji kao što su gubitak voljene osobe, razvod ili gubitak posla takođe mogu doprinijeti nesanici.
• Radni ili putnički rasporedi – takozvani cirkadijalni ritmovi upravljaju spavačkim obrascima, metabolizmom i tjelesnom temperaturom. Svako njihovo narušavanje, kao što su jet leg zbog putovanja kroz različite vremenske zone, rad u smjenama ili česte promjene smjena, može uzrokovati nesanicu.
• Loše navike spavanja - odlasci na spavanje bez reda i plana, drijemanje, aktivnosti koje stimulišu um prije spavanja, neugodno okruženje za spavanje te korištenje kreveta za druge svakodnevne aktivnosti poput rada, jela ili gledanja televizije mogu, iako zvuči nevjerovatno, takođe poremetiti ciklus spavanja.
• Prejedanje kasno uveče - lagane užine prije spavanja su dozvoljene, ali prekomjerna konzumacija hrane može izazvati fizičku neugodnost dok ležite. Takođe, žgaravica i vraćanje kiseline iz želuca u jednjak nakon obroka mogu poremetiti san.

Hronična nesanica takođe može biti povezana s medicinskim stanjima ili upotrebom određenih lijekova. Liječenje osnovnog zdravstvenog problema može pomoći u poboljšanju sna, no treba biti spreman na činjenicu da nesanica može trajati čak i nakon što se zdravstveno stanje poboljša. 

Dodatni, veoma česti, uzročnici nesanice mogu biti:

• Mentalni poremećaji - kao što su anksiozni poremećaji, uključujući posttraumatski stresni poremećaj, depresiju (koja se najčešće povezuje sa preranim buđenjem) takođe mogu imati negativan učinak na san. 
• Lijekovi – poput određenih antidepresiva, lijekova za astmu ili regulisanje krvnog pritiska, te mnogi dostupni lijekovi bez recepta, kao što su analgetici, antihistaminici za alergije i prehlade, kao i preparati za mršavljenje, često sadrže stimulanse poput kofeina koji mogu negativno uticati na san.

Postoje i različiti medicinski uslovi koji su povezani s nesanicom, uključujući hronične bolove, dijabetes, srčane bolesti, astmu, GERB (gastroezofagealna refluksna bolest), hiperaktivnu štitnu žlijezdu, Parkinsonovu bolest i Alzheimerovu bolest. Poremećaji spavanja kao što su apneja u snu, koja uzrokuje prekide u disanju tokom noći, ili sindrom nemirnih nogu, koji stvara neugodne trnce u nogama i često izaziva potrebu za njihovim pomjeranjem, takođe mogu narušiti kvalitet sna.

Konzumiranje kofeina, nikotina i alkohola takođe može imati negativan uticaj na san. Kofein, koji se nalazi u napicima kao što su kafa, čaj, gazirani napici i drugi stimulansi, može otežati tonjenje u san ako se konzumira kasno popodne ili uveče. Nikotin, prisutan u duhanskim proizvodima, takođe djeluje kao stimulans i može poremetiti san. Iako alkohol može pomoći da brže zaspite, često smanjuje dubinu sna te uzrokuje buđenje usred noći.

S godinama, nesanica postaje češća i može izazvati sljedeće promjene:

• Promjene u obrascima spavanja - san postaje manje stabilan, što povećava vjerovatnoću buđenja zbog spoljašnih faktora. Stariji ljudi često osjećaju umor ranije uveče i bude se ranije ujutro, iako im je potrebna slična količina sna kao i mlađima.
• Promjene u aktivnostima - nedostatak fizičke ili društvene aktivnosti može negativno uticati na kvalitet sna. Smanjena aktivnost često dovodi do dnevnih drijemki, što može narušiti noćni san.
• Promjene u zdravlju - hronični bolovi povezani sa stanjima kao što su artritis ili problemi sa leđima, kao i mentalni poremećaji poput depresije ili anksioznosti, mogu ometati san, kao i problemi koji uzrokuju često noćno mokrenje, kao što su problemi sa prostatom ili bešikom. S godinama, poremećaji poput apneje u snu i sindroma nemirnih nogu postaju sve češći.
• Povećan broj lijekova - stariji ljudi često koriste više receptnih lijekova, što može povećati rizik od nesanice.

Što se tiče djece i adolescenata, i oni takođe mogu imati poteškoće sa snom. Neki od njih se teže uspavljuju ili odlažu odlazak na spavanje zbog unutrašnjih bioloških satova koji ih tjeraju da ostaju budni kasno te da spavaju duže ujutro.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Ljekar može postaviti dijagnozu nesanice koristeći različite metode, uključujući postavljanje pitanja o medicinskoj historiji, ličnim okolnostima, navikama spavanja, simptomima i drugim relevantnim informacijama. Takođe, može preporučiti određene testove kako bi se isključilo prisustvo drugih stanja koja mogu uzrokovati nesanicu ili joj pridonijeti.

Što se tiče testova za dijagnozu nesanice, važno je napomenuti da ne postoje specifični testovi koji mogu direktno potvrditi nesanicu. Umjesto toga, testiranje pomaže isključiti druge poremećaje sa sličnim simptomima koji bi potencijalno mogli biti prisutni. 

Najčešći testovi obuhvataju:

• Testiranje apneje u snu - koje uključuje noćno praćenje spavanja u laboratoriji (polisomnografija) ili korištenje kućnog uređaja za prepoznavanje apneje u snu.
• Aktigrafija – test koji se koristi za praćenje i analizu obrasca spavanja osobe.
• Test višestruke latencije spavanja (MSLT).

U zavisnosti od simptoma i ostalih faktora s kojima se pacijent suočava, moguće su i druge metode testiranja. Ljekar će najbolje reći koje testove preporučuje na osnovu specifične situacije.

Promjena navika spavanja i rješavanje faktora koji mogu biti povezani s nesanicom, kao što su stres, medicinska stanja ili lijekovi, može pomoći mnogim pacijentima da ponovno uspostave miran san. Ako ove mjere ne budu efikasne, vaš ljekar može preporučiti kognitivno-bihevioralnu terapiju, lijekove ili kombinaciju oba kako bi poboljšao vašu sposobnost opuštanja i spavanja. Kognitivno-bihevioralna terapija za nesanicu (CBT-I) može pomoći da kontrolišete ili eliminišete negativne misli i navike koje vas drže budnim i obično se preporučuje kao prvi korak u liječenju nesanice. CBT-I često ima jednaku ili čak bolju efikasnost od lijekova za spavanje. Kognitivni aspekt CBT-I-a pomaže vam da prepoznate i promijenite uvjerenja koja utiču na vašu sposobnost da utonete u san i zadržite ga. Takođe vam pomaže da kontrolišete ili eliminišete negativne misli i brige koje vas drže u budnom stanju. Ovo uključuje prekidanje ciklusa pretjerane zabrinutosti o spavanju, što može ometati proces usnivanja.

Bihevioralni deo CBT-I-a pomaže vam da razvijete dobre navike spavanja i izbjegavate ponašanja koja vas sprečavaju da kvalitetno spavate. Ove strategije uključuju terapiju kontrole stimulacije, tehnike opuštanja, ograničenje spavanja, ostajanje pasivno budan i svjetlosnu terapiju. Vaš ljekar takođe može predložiti druge promjene u načinu života i samom uređenju spavaće sobe kako biste razvili navike koje podržavaju kvalitetan san i budnost tokom dana.

Može li se insomnija spriječiti?

Neki uzroci nesanice mogu biti spriječeni, dok drugi nastaju iz razloga koji su nedovoljno razumljivi. Iako nije moguće potpuno spriječiti nesanicu, postoje brojne mjere koje možete poduzeti kako biste poboljšali svoj san. Uspostavljanje dobrih navika spavanja može spriječiti nesanicu i podržati zdrav san. Te navike se oslanjaju na:

• Dosljednost – odlazak na spavanje i buđenja svakog dana u slično vrijeme, uključujući i vikende.
• Kvalitetnu fizičku aktivnost - održavanje redovne fizičke aktivnosti dokazano doprinosi boljem snu.
• Provjeru lijekova koje koristite - da biste utvrdili da li mogu uticati na vaš san.
• Izbjegavanje dugih dnevnih drijemki, odnosno njihovo ograničavanje.
• Smanjenje ili potpuno izbjegavanje kofeina, alkohola i prestanak pušenja - jer ovi faktori mogu uticati na kvalitet sna.
• Ograničavanje unosa hrane i pića prije odlaska na spavanje.
• Stvaranje prijatnog okruženja u spavaćoj sobi - koristeći je isključivo za opuštanje i spavanje.
• Uspostavljanje opuštajućeg rituala prije spavanja - kao što su topla kupka, čitanje ili slušanje tihe muzike, kako bi se pripremili za san.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Nesanica obično nije ozbiljan problem. Većina ljudi koji se suoče s nesanicom mogu osjećati umor ili manjak energije sljedećeg dana, ali se ti simptomi često poboljšavaju nakon što se pacijenti odmore i dobro naspavaju. Hronična nesanica, s druge strane, može biti veoma uznemirujuća. Mada obično nije opasna po život, može negativno uticati na različite aspekte života, a osobu koja se suočava s ovim stanjem dovesti u opasnost.

Ako primjetite simptome nesanice, preporučljivo je razgovarati sa zdravstvenim stručnjakom, jer je to prava adresa na kojoj možete otkriti moguće uzroke vaših problema sa spavanjem te dobiti smjernice i tretmane kako biste poboljšali kvalitet sna.

Trajanje nesanice može varirati. Kratkotrajna nesanica se odnosi na period od manje od tri mjeseca, dok se hronična nesanica odnosi na nesanicu koja traje više od navedenog perioda. Uzroci nesanice mogu se razlikovati, pa vrijeme trajanja insomnije takođe može varirati i promijeniti se tokom vremena. Najbolje informacije, kao i smjernice za borbu protiv nesanice uvijek će pružiti ljekar koji će uraditi sve da vam pomogne da se smanji uticaj nesanice na vaš život. 

Važno je znati da… 

1. Insomnija je prilično čest problem sa spavanjem. Procjenjuje se da oko 10-30 posto odraslih ljudi pati od nje u nekom trenutku svog života.
2. Postoje različiti tipovi insomnije, uključujući nesanicu pri usnivanju, nesanicu tokom noći i ranojutarnju nesanicu. Svaki tip može imati različite uzroke i simptome.
3. Simptomi insomnije uključuju teškoće pri usnivanju, buđenje tokom noći i nemogućnost ponovnog tonjenja u san, kao i rano buđenje ujutro te osjećaj da niste odmorni nakon spavanja.
4. Insomnija može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući stres, anksioznost, depresiju, loše navike spavanja, fizičke probleme, upotrebu određenih lijekova i druge faktore.
5. Postoje različite metode liječenja insomnije, uključujući promjenu životnih navika, kognitivno-bihevioralnu terapiju za spavanje, terapiju lijekovima i alternativne metode poput akupunkture i aromaterapije.
6. Insomnija može imati značajan društveni uticaj. Osobe koje pate od ovog poremećaja često doživljavaju umor, smanjenu produktivnost, povećan rizik od nesreća i loše fizičko i mentalno zdravlje.
7. Ako insomnija traje duže od tri meseca, smatra se hroničnom. Hronična insomnija zahtijeva poseban tretman i može biti znatno ozbiljnija za generalno zdravlje organizma. 
8. Insomnija je češća kod starijih odraslih osoba. Promjene u obrascima spavanja i fizičko zdravlje mogu doprinijeti ovom problemu.
9. Postoji neka genetska predispozicija za insomniju. Ako imate članove porodice koji pate od ovog poremećaja, možete imati veći rizik da i sami razvijete insomniju.
10. Nedostatak sna može imati negativan uticaj na fizičko i mentalno zdravlje. Dugotrajna insomnija može povećati rizik od drugih zdravstvenih problema poput dijabetesa, srčanih oboljenja i depresije.