Skip to main content

Gastroskopija

Šta je gastroskopija?

Gastroskopija je endoskopski, odnosno dijagnostički postupak uz pomoć kojeg se vrši detaljan pregled gornjeg digestivnog trakta. Pored gastroskopije, postoje još dvije endoskopske metode za otkrivanje stanja sluznice, unutrašnjosti ždrijela, jednjaka, želuca i dvanaestopalačnog crijeva, a to su kolonoskopija i enteroskopija. 

U nastavku ćemo navesti razlike između navedenih dijagnostičkih metoda:

  • Gastroskopija - postupak u kojem se uska i fleksibilna cijev (endoskop) koristi za pregled unutrašnjosti jednjaka, želuca i prvog dijela tankog crijeva (dvanaesnika). Endoskop na vrhu ima kameru uz pomoć koje se na monitoru prikazuju snimci unutrašnjosti vašeg jednjaka, želuca i dvanaesnika.
  • Kolonoskopija – ovaj pregled je naziv dobio kombinacijom dvije starogrčke riječi – kolon (debelo) i skopein što znači gledam. Ovim pregledom, uz pomoć kolonoskopa (fleksibilne cijevi koja na vrhu ima izvor svjetla i dio za snimanje) provjerava se stanje sluznice debelog crijeva i završnog dijela tankog crijeva. 
  • Enteroskopija  - je endoskopski pregled gornjeg dijela tankog crijeva. 

Gastroskopija, poznata i pod nazivom gornja endoskopija, metoda je pomoću koje se provjerava stanje gornjeg digestivnog trakta, odnosno, utvrđuju se razlozi nastanka simptoma poput bolova u stomaku, mučnine, otežanog gutanja i ostalih probavnih smetnji. Pregled počinje umetanjem cjevčice u usta koja se spušta niz jednjak, zatim u želudac te prvi dio tankog crijeva. 

 

Kome se preporučuje gastroskopija?

Gastroskopija se, kako smo naveli u prethodnom dijelu, najčešće preporučuje pacijentima sa probavnim smetnjama koje im onemogućavaju normalno, svakodnevno funkcionisanje. Pored probavnih smetnji i mučnina, gastroskopiju je neophodno uraditi pacijentima koji često imaju žgaravicu, krvavu ili katranastu stolicu, dugotrajan proljev, otežano gutanje, te, uz sve navedeno i neobjašnjiv gubitak apetita ili naglo smanjenje tjelesne težine. Ponekad se ovaj zahvat primjenjuje i kod pacijenata kod kojih je potrebno izliječiti neka stanja poput čireva koji krvare, polipa ili suženog jednjaka. Gastroskopijom je moguće i ukloniti strana tijela iz želuca te uzeti uzorak za biopsiju.

 

Kako se pripremiti za ovaj zahvat?

Za gastroskopiju nije potrebna posebna priprema osim što, šest do osam sati prije zahvata, ne biste trebali konzumirati hranu niti piće kako bi vaš ljekar imao bolji uvid u stanje vašeg gornjeg digestivnog trakta te kako ne biste povraćali. Ukoliko imate redovnu terapiju, obavijestite svog ljekara kako biste mogli napraviti plan za zahvat koji uključuje uzimanje potrebnih lijekova. Ako imate bilo kakvu vrstu alergije ili neka oboljenja, i to obavezno naglasite prilikom ugovaranja termina za gastroskopiju. 

Pacijenti koji su podvrgnuti gastroskopiji obično su blago sedirani, a neki od njih zahtjevaju opštu anesteziju. Za vrijeme gastroskopije, pacijent leži na lijevoj strani, a jako je važno napomenuti da se tokom zahvata pacijentu upuhuje zrak kako bi se probavna cijev raširila što endoskopu omogućava da što jasnije prikaže stanje probavnog trakta. Ovaj zahvat nije ugodan, no nije ni bolan niti opasan po zdravlje, traje od pet minuta do pola sata i brže se izvodi što je pacijent opušteniji i spremniji za saradnju. Doktor i ostali zdravstveni radnici pomoći će savjetima za pravilno disanje kako bi zahvat bio što kraći, a dijagnoza što efikasnija.

 

Koje su moguće nuspojave nakon gastroskopije?

Nakon pregleda pacijent se može osjećati pospano, malo ošamućeno te napuhano zbog zraka koji je endoskopom upuhan u sluznicu. Ovo je vrlo sigurna metoda, međutim kod nekih pacijenata može doći do upale grla te gubitka refleksa u stomaku što može potrajati nekoliko dana. Ako se pri gastroskopiji nisu izvodili nikakvi veći zahvati, pacijent može jesti i piti odmah po završetku pregleda, no nije preporučljivo da se kreće sam ili upravlja motornim vozilima te da konzumira alkohol minimalno 24 sata nakon zahvata. Većina pacijenata osjeća nelagodu tokom čitavog dana nakon izvođenja zahvata, no ukoliko se desi da pacijent povraća, ima bolove u stomaku, crnu ili krvavu stolicu, te bilo kakvu sumnju da nešto nije uredu, potrebno je da se obrati svom doktoru. 

 

Važno je znati da…

  1. Razlika između gastroskopije i endoskopije grla je u tome što se za gastroskopiju endoskop uvlači kroz usta i vrši se pregled gornjeg probavnog trakta, dok je endoskopija zahvat kojim se utvrđuje stanje bilo kojeg dijela tijela i krvnih sudova i to uvlačenjem endoskopa kroz mali rez koji se pravi na tijelu. Za endoskopiju se, dakle, koriste otvori koje je ljekar napravio, a za gastroskopiju pacijentova usta.
  2. Gastroskopija se obično izvodi dok je pacijent svjetsan i blago sediran, dok je, pri endoskopiji, pacijent često pod opštom anestezijom.
  3. Gastroskopija je jedna od najkorištenijih metoda za utvrđivanje bolesti gornjeg probavnog trakta i, iako je bezbjedna, kao i endoskopija, sa sobom nosi različite rizike, stoga je neophodno, iskusite li bilo kakve nuspojave nakon ovog zahvata, obratiti se ljekaru koji je izvodio zahvat.
  4. Nakon gastroskopije, moguće je da pacijent dobije temperaturu, osjeti bolove u stomaku ili jednjaku, te otežano guta i jako je važno, odmah potražiti stručnu pomoć.
  5. S obzirom da je, pri zahvatu, pacijent sediran, nakon zahvata ljekar će pacijenta ostaviti par sati na posmatranju kako bi se uvjerio da je zahvat prošao bez problema. 
  6. Gastroskopija se obično radi u lokalnoj anesteziji, uz pomoć spreja kojim doktor naprska usta i ždrijelo što olakšava uvođenja endoskopa u jednjak.
  7. Pored nadutosti i upale jednjaka, česta nuspojava gastroskopije su i gasovi.
  8. Šest do osam sati prije zahvata pacijent ne bi trebao konzumirati hranu i piće, obrok bi trebao biti lagan i bez mlijeka i mliječnih prerađevina.
  9. Zapamtite: zahvat nije bolan, ali jeste neprijatan i to je jedina, u potpunosti tačna metoda kojom se utvrđuje stanje gornjeg digestivnog trakta, pa je važno da, pri zahvatu, budete što opušteniji kako bi se ovaj dio pregleda završio što prije.