Skip to main content

Bulimija

Šta je bulimija?

Bulimija nervosa ili jednostavno bulimija je ozbiljan poremećaj u ishrani koji može za, osobu kojoj je dijagnosticiran, biti opasan po život. Ljudi sa dijagnozom bulimije imaju naviku da se prejedaju, nakon čega hranu, na potpuno neprirodan način, izbacuju iz svog tijela. Najčešći oblik pražnjenja je povraćanje, uzimanje laksativa, proizvoda za mršavljenje ili biljnih tableta pomoću kojih se hrana odstranjuje iz tijela. Nekim pacijentima nije strano ni uzimanje lijekova za uklanjanje tekućine iz organizma kao ni klistir. Kod oboljelih, postoje i slučajevi strogog posta ili dijete sa minimalnim unosom kalorija te navikama izlaganja tijela ekstremnim treninzima. Sve u cilju održavanja željene tjelesne težine ili gubitka kilograma. Sve ovo dovodi do opasnog stanja u organizmu, jer se tijelo, u epizodama prejedanja i izbacivanja hrane iz organizma, izlaže teškom stresu što, ako se ne liječi na vrijeme, ostavlja teške posljedice i često može biti kobno za oboljelu osobu. 

 

Najčešći simptomi bulimije

Ljudi s dijagnozom bulimije obično imaju sasvim normalnu kilažu i ljudi iz njihovog okruženja ne sumnjaju da imaju bilo kakav problem s ishranom. No, ako vam se ipak čini da s nekom osobom nešto nije uredu, provjerite da li u njihovom ponašanju, možete prepoznati neke od sljedećih oblika: 

  • Česti odlasci u toalet, naročito nakon jela
  • Izlaganje tijela napornim treninzima koje ne preskaču ni pod koju cijenu
  • Opterećenost izgledom
  • Strah od debljanja
  • Depresija, anksioznost ili bilo koja vrsta ovisnosti
  • Promjene u raspoloženju, nemogućnost kontrolisanja emocija, smjenjuju se razdražljivost i bijes
  • Povlačenje u sebe, prestanak komunikacije s porodicom ili prijateljima
  • Osoba često djeluje kao da joj je potrebna pomoć, čini se da nema kontrolu nad svojim postupcima

Što se fizičkih simptoma tiče, jedan od prvih znakova da neko ima problem s bulimijom jeste naglo propadanje zuba. Želučana kiselina, zbog učestalog povraćanja, uzrokuje karijes, eroziju zubne cakline i oštećenje desni. Kod oboljele osobe, nerijetko ćete primijetiti i:

  • Ožiljke ili ogrebotine na vrhovima prstiju (od prisilnog povraćanja, odnosno guranja prstiju u grlo)
  • Gastrointestinalni problemi – zatvor, nadutost, proljev ili osjećaj punog stomaka
  • Krvave oči – popucali kapilari od čestog napinjanja uslijed povraćanja
  • Dehidracija
  • Neredovni menstrualni ciklusi kod žena
  • Nesvjestice i općenita slabost u mišićima

 

Šta uzrokuje bulimiju?

Tačan uzrok bulimije još uvijek nije poznat. Radom s pacijentima i istraživanjima zaključujemo da uzroke za ovu vrstu poremećaja u ishrani možemo tražiti na nekoliko različitih mjesta. Kao prvi razlog navode se emocionalni faktori – depresija, anksioznost, nepripadanje, disfunkcionalna porodica, nerazvijen odnos s roditeljima te pritisci okoline o određenom tipu tijela koji trebamo posjedovati. Osim emocionalnog, bitan faktor je i genetika, odnosno preuzet model ponašanja od osoba iz okruženja. Istraživanja pokazuju da ljudi koji u svom okruženju imaju osobu koja je imala problema s prekomjernom težinom ili je patila od nekog oblika poremećaja u ishrani imaju velike šanse da i sami razviju neki od njih.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza bulimije se postavlja razgovorom sa vašim doktorom.  Iako će vam vjerovatno biti jako teško da govorite o tome, prvi korak za uspostavljanje dijagnoze je priznanje da imate problem. Na pitanja koja se odnose na vaše prehrambene navike odgovorite što tačnije i iskrenije jer je to jedini ispravan način da se izvučete iz začaranog kruga u koji vas je dovela bulimija.

Kada odgovorite na sva pitanja poput - koliko često namjerno izazivate povraćanje ili druge načine čišćenja organizma, da li se prejedate, da li smatrate da imate višak kilograma i slično –  i vaš doktor potvrdi bulimiju, nakon toga će vas, najvjerovatnije uputiti na detaljnije pretrage. Ne postoji nalaz koji bi potvrdio bilo koji poremećaj ishrane, a nalazi (EKS, nalaz urina, krvi i provjera stanja bubrega) se rade da bi se ustanovilo koliku štetu je bulimija nanijela organizmu oboljele osobe. 

 

Može li se bulimija spriječiti?

Bulimija, kao i ostale vrste poremećaja u ishrani mogu se spriječiti isključivo ranom detekcijom problema, razgovorom i podrškom s osobom kod koje je uočen potencijalni problem. Ukoliko osoba dolazi iz porodice gdje su poremećaji u ishrani česti, potrebno je pružati adekvatnu podršku, posebno u osjetljivoj, adolescentskoj dobi kako bi se prekinuo taj ustaljeni obrazac ponašanja. Nastavnici, skupa s roditeljima, bi također trebali uložiti napore i pomoći djeci sa izgradnjom samopouzdanja, te pojašnjenjem da tijela koja vide u medijima ili na društvenim mrežama nisu nešto s čime se oni trebaju porediti ili poistovjećivati i da su te fotografije na kojima ljudi izgledaju savršeno najvjerovatnije nastale nakon intervencija i korištenja različitih servisa za njihovo uređivanje.

 

Drugi oblici oboljenja

Postoji nekoliko različitih poremećaja u ishrani. Pored bulimije o kojoj smo govorili u ovom tekstu, jedan od čestih poremećaja je Anorexia nervosa koju karakteriše izgladnjivanje, odnosno drastičan gubitak kilograma koji tijelo oboljele osobe dovodi do neprepoznatljivosti. Iako su oba poremećaja u ishrani vrlo ozbiljna i njihovi simptomi se ne smiju zanemarivati ni pod koju cijenu, možemo reći da su osobe s bulimijom u ozbiljnijoj situaciji, jer se učestalim povraćanjem, odnosno izbacivanjem hrane, odbacuju i svi potrebni nutrijenti koji su organizmu prijeko potrebni što, u konačnici, dovodi do niza oboljenja kao što su nizak krvni pritisak, anemija, srčana aritmija, nedostatak kalija, gastritis, dehidriranost i tako dalje. Treći najčešći oblik poremećaja u prehrani su nespecifični poremećaji, odnosno kombinacija i smjenjivanje jednog i drugog poremećaja, žvakanje i pljuvanje hrane, nakon čega dolazi do kratke stabilizacije, odnosno izbjegavanja ovakvog ponašanja. No, nažalost, stabilizacija kratko traje, pa se oboljeli ponovo vraćaju svojim nezdravim navikama.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Bulimija je izlječiva, ali s obzirom da se radi o problemu koji je usko povezan sa mentalnim zdravljem, tako se mora i liječiti: obaveznom psihoterapijom na kojoj pacijenti moraju raditi na izgradnji samopouzdanja i pozitivne slike o sebi, a nerijetko i antidepresivima. Klasičnog izlječenja nema, pred pacijentom je doživotna borba.

 

Važno je znati da…

  1. Bulimija je jedan od tri najpoznatija poremećaja u ishrani, gotovo uvijek povezana sa kompulsivnim navikama
  2. Sumnja se da je jedan od najčešćih uzroka bulimije nerealan standard ljepote koji je mladima nametnut kroz medije i društvene mreže
  3. Uzrok bulimije može biti genetika
  4. Iako češće obolijevaju djevojke, odnosno žene, bulimija može biti dijagnosticirana i kod muškaraca
  5. Ljudi s dijagnozom bulimije vrlo često imaju normalnu težinu
  6. Bulimija može uzrokovati probleme sa reprodukcijom – spontane pobačaje, nemogućnost začeća, visok pritisak za vrijeme trudnoće…
  7. Ljudi s bulimijom su skloni problematičnom ponašanju – zloupotrebi alkohola, droga, promiskuitetu, kleptomaniji i slično
  8. Smrtnost ove bolesti iznosi 3,9 posto – i ne nužno samo od posljedica iscrpljenosti organizma bulimijom, oboljeli nerijetko život završavaju samoubistvom ili predoziranjem