Vitiligo
Šta je vitiligo?
Vitiligo je stanje kože koje uzrokuje gubitak pigmenta što dovodi do pojave svijetlih ili bijelih mrlja na koži. Ove mrlje (makule) mogu biti manje od 1 centimetra, a mogu biti i veće, odnosno proširiti se po čitavom tijelu, čak i po dijelovima kože s dlačicama. U tom slučaju dlačice postaju bijele, odnosno srebrne boje. Vitiligo nastaje kada imunološki sistem napada melanocite - ćelije kože koje proizvode melanin, odnosno pigment koji koži daje boju.
Nedostatak pigmenta može se proširiti i na kosu i sluznicu, a promjene na koži se, tokom vremena, intenziviraju. Iako može uticati na sve tipove kože, vitiligo je često uočljiviji kod osoba sa tamnom kožom. Vitiligo je stanje kože koje nije opasno po život i nije zarazno, no, pacijentima je izuzetno stresno i, većini oboljelih, ozbiljno narušava samopouzdanje.
Postoje tretmani koji mogu pomoći u obnavljanju boje zahvaćene kože, no oni ne sprečavaju kontinuirani gubitak pigmenta ili mogućnost ponovnog pojavljivanja vitiliga.
Najčešći simptomi vitiliga
Simptomi vitiliga uključuju neravnomjeran gubitak pigmenta na koži, koji se obično prvo pojavljuje na rukama, licu i područjima oko genitalija. Osim toga, može se primijetiti prerano sijeda ili izbjeljena kosa na tjemenu, obrvama, trepavicama ili bradi, kao i gubitak boje u sluznicama usta i nosa. Vitiligo se može pojaviti u bilo kojoj dobi, no najčešće se javlja prije 30. godine.
U zavisnosti od vrste vitiliga koja je prisutna kod pacijenta razlikujemo i simptome koji mogu uticati na gotovo sve površine kože (univerzalni vitiligo), mnoge dijelove tijela (generalizirani vitiligo), samo jednu stranu ili dio tijela (segmentirani vitiligo), jedno ili samo nekoliko dijelova tijela (lokalizirani ili lokalni vitiligo) te na lice i ruke (akrofacijalni vitiligo).
Šta uzrokuje vitiligo?
Vitiligo nastaje kada ćelije koje proizvode pigment, melanociti, odumru ili prestanu proizvoditi melanin koji daje boju koži, kosi i očima. Mrlje na koži koje su zahvaćene ovim stanjem postaju svjetlije ili bijele, a tačni uzroci propadanja ovih pigmentnih ćelija još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Međutim, vitiligo može biti povezan s autoimunim poremećajima, porodičnom anamnezom bolesti ili događajima koji mogu djelovati kao okidači - poput stresa, teških opekotina od sunca ili ozljeda kože (naprimjer uslijed kontakta sa hemikalijama).
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Dermatolozi vitiligo dijagnosticiraju vizuelnim pregledom. Na pregledu doktori obično koriste Woodovu lampu, koja, uz pomoć ultraljubičastog (UV) svjetla, pomaže doktoru da obavi detaljan pregled kože i pomogne u razlikovanju vitiliga od drugih stanja kože. Pored toga, dermatolog pacijentu postavlja pitanja o medicinskoj historiji, porodičnoj anamnezi što pomaže pri postavljanju tačne dijagnoze. Prije zvanične dijagnoze, ljekar specijalista može pacijenta poslati na različite dijagnostičke postupke, uključujući biopsiju kože i krvne pretrage. Biopsija kože uključuje uzimanje malog uzorka kože za analizu pod mikroskopom, kako bi se potvrdila dijagnoza te isključile druge potencijalne bolesti kože. Krvne pretrage se koriste za provjeru imunološkog sistema pacijenta i mogu pomoći u otkrivanju autoimunih bolesti koje mogu biti povezane s vitiligom.
Nažalost, ne postoji jednostavan i u potpunosti efikasan način liječenja vitiliga. Ipak, postoje neki tretmani koji mogu pomoći u kontrolisanju simptoma i poboljšanju izgleda depigmentirane kože.
Neki od tretmana uključuju:
- Topikalne kortikosteroide - kreme ili losioni na bazi kortikosteroida mogu pomoći u smanjenju upale i ublažavanju simptoma vitiliga.
- Inhibitori kalcineurina – protuupalni lijekovi koji jačaju imuni sistem kože.
- Proizvodi s psoralenom i UV terapija - Ovaj tretman uključuje uzimanje psoralena (lijekova koji povećavaju osjetljivost kože na svjetlost) prije izlaganja kože UV svjetlu, što može pomoći u ponovnom pigmentiranju kože.
- Laserska terapija - Laserska terapija koristi UV svjetlost visokog intenziteta kako bi poboljšala pigmentaciju kože.
- Transplantacija kože – tretman koji uključuje presađivanje zdrave kože na područja kože s depigmentacijom.
Za liječenje vitiliga ne postoji univerzalna terapija već se prilagođava pacijentu i gotovo uvijek se razlikuje od osobe do osobe. Da li će određeni tretmani biti efikasni, zavisi od ozbiljnosti bolesti te mnogih drugih faktora. Vitiligo se ne može u potpunosti izliječiti, ali se simptomi mogu držati pod kontrolom.
Može li se vitiligo spriječiti?
Poznato je da postoji više faktora koji mogu uzrokovati vitiligo, no ne postoji niti jedna efikasna metoda čija primjena bi u potpunosti mogla spriječiti nastanak ovog kožnog oboljenja. Međutim, smatra se da razvoj vitiliga možete spriječiti praktikovanjem nekoliko navika koje se tiču zaštite i njege kože. Primarno, važno je izbjegavati prekomjerno izlaganje suncu i njegovim štetnim UV zrakama te koristiti hidratantne kreme kako bi se koža održala njegovanom i zdravom. Također, pokušajte izbjegavati stres i bilo kakve ozljede tijela, jer su to faktori koji mogu pogoršati simptome ove bolesti. Ako imate dijagnosticirano neko autoimuno oboljenje, konsultujte se sa svojim ljekarom o načinima liječenja čime ćete smanjiti i rizik od ubrzanog razvoja vitiliga.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Kada je vitiligo u pitanju, jako je teško predvidjeti kako će bolest napredovati jer se u nekim slučajevima pigmentacija kože može vratiti i bez liječenja, dok se u drugim gubitak pigmenta širi i zahvaća sve veći i veći obim kože. Prognoze su individualne, variraju od osobe do osobe i zavise od oblika i težine bolesti. Vitiligo nije zarazan i ne uzrokuje ozbiljne zdravstvene probleme, a s obzirom da je estetski problem vrlo često utiče na samopouzdanje i emocionalno blagostanje osobe i zbog toga se pacijentima s dijagnozom vitiliga često preporučuje psihološka pomoć. Trenutno ne postoji lijek za vitiligo, ali postoje tretmani koji mogu pomoći u ublažavanju simptoma.
Važno je naglasiti da se vitiligo ne smije zanemariti te da je nužno obaviti medicinski pregled, jer osobe koje pate od ove bolesti mogu biti izložene većem riziku od socijalnog i psihološkog stresa, opekotina od sunca, problema sa vidom te gubitka sluha.
Važno je znati da…
- Vitiligo utiče na oko 1% svjetske populacije, a jednako pogađa muškarce i žene.
- Ova se bolest može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali obično se prvi put javlja između 10. i 30. godine života.
- Postoje ograničene studije koje ukazuju da Ginkgo biloba može vratiti boju kože kod osoba s vitiligom. Također, manje studije su pokazale da kombinacija alfa-lipoične kiseline, folne kiseline, vitamina C i vitamina B-12 zajedno sa fototerapijom može pomoći u obnavljanju boje kože kod nekih osoba s vitiligom.
- Vitiligo se ne nasljeđuje na klasični način, već je nasljeđivanje vrlo složeno i uključuje interakciju više gena.
- Osobe s vitiligom imaju veći rizik od razvoja drugih autoimunih bolesti, poput hipotireoze, dijabetesa melitusa tipa 1 i lupusa.
- Postoji nekoliko teorija o tome što uzrokuje vitiligo, uključujući genetske faktore, stres, traumu i autoimune poremećaje.
- Vitiligo se ne može potpuno izliječiti, ali se može liječiti kremama koje pomažu u obnavljanju pigmenta na koži, fototerapijom i hirurškim zahvatima.
- Michael Jackson, slavni pjevač i plesač, imao je vitiligo i navodno se borio s ovom bolešću tokom cijele svoje karijere.
- Neki ljudi s vitiligom imaju veći rizik od razvoja melanoma, opasnog oblika raka kože. Zato je važno da redovno pregledavaju kožu kako bi otkrili bilo kakve promjene.
- Vitiligo se ne širi s osobe na osobu i nije zarazan.
- Mnogi ljudi s vitiligom suočavaju se s diskriminacijom, pa je važno podizati svijest o ovoj bolesti kako bi se smanjila stigmatizacija.