Skip to main content

Virusna hemoragijska groznica

Šta je virusna hemoragijska groznica?

Virusne hemoragijske groznice (VHG) su grupe bolesti uzrokovane virusima koji dovode do oštećenja malih krvnih žila, poremećaja koagulacije krvi te potencijalno ozbiljnog krvarenja. Ozbiljnost VHG može varirati, a neki od tih virusa mogu uzrokovati blage simptome poput bolova u tijelu i opće iscrpljenosti, pa sve do simptoma opasnih po život. 

Primjeri VHG uključuju dengu, ebolu, Lassa virus, Marburg i žutu groznicu, a većina ovih bolesti često se javlja u tropskim regijama Afrike, Azije i Južne Amerike. Važno je napomenuti da ne postoji specifičan lijek za VHG, iako postoje vakcine za nekoliko vrsta ovih bolesti.

 

Najčešći simptomi virusne hemoragijske groznice

Simptomi i znakovi virusnih hemoragijskih groznica variraju u zavisnosti od bolesti koja je uzrokovala oboljenje. 

Uobičajeni rani simptomi uključuju:

  • Povišenu temperaturu
  • Osjećaj umora, slabosti ili općeg lošeg stanja
  • Vrtoglavicu, glavobolju
  • Bolove u mišićima, kostima ili zglobovima
  • Mučninu i povraćanje
  • Proljev
  • Osip na tijelu

Teži simptomi koji predstavljaju ozbiljan rizik po život uključuju:

  • Krvarenje ispod kože, u unutrašnjim organima ili iz usta, vagine, očiju ili ušiju
  • Oštećenje živčanog sistema
  • Gubitak svijesti ili koma
  • Delirij
  • Zatajenje bubrega, jetre ili pluća
  • Ekstremno snižen krvni pritisak

 

Šta uzrokuje virusnu hemoragijsku groznicu?

Virusne hemoragijske groznice obično se prenose kontaktom sa zaraženim životinjama ili insektima. Ti virusi obitavaju u različitim životinjskim i insektnim nositeljima, pri čemu su komarci, krpelji, glodari i šišmiši najčešći. Neke virusne hemoragijske groznice mogu se prenijeti s osobe na osobu. U prvom slučaju, infekcija se širi ubodom komaraca ili krpelja, dok se u ostalim slučajevima širi kontaktom s tjelesnim tekućinama zaraženih osoba, kao što su krv, slina ili sjeme. Također, neki od ovih virusa mogu biti prisutni u izmetu ili urinu zaraženih štakora i prenose se inhalacijom.

Ako putujete u područja gdje su virusne hemoragijske groznice česte, povećava se rizik od zaraze i važno je imati na umu da se simptomi infekcije mogu pojaviti tek nakon povratka kući. Vrijeme inkubacije, tj. razdoblje između infekcije i pojave simptoma, varira ovisno o vrsti virusa i može trajati od dva dana do tri sedmice.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza određenih virusnih hemoragijskih groznica u početnim fazama može predstavljati izazov jer se rani simptomi poput povišene temperature, bolova u mišićima, glavobolje i ekstremnog umora često pojavljuju i kod drugih bolesti.

Kako bi olakšali uspostavu dijagnoze, važno je informisati ljekara o historiji bolesti, nedavnim putovanjima i izloženosti glodarima ili komarcima. Važno je nabrojati zemlje koje ste posjetili i datume boravka, kao i eventualne kontakte s potencijalnim izvorima infekcije.

Za potvrdu dijagnoze potrebni su laboratorijski testovi, a s obzirom na visoku zaraznost i opasnost od širenja virusnih hemoragijskih groznica, ovi testovi se provode u specijaliziranim laboratorijima pod strogim mjerama sigurnosti. Lijekovi za virusne hemoragijske groznice su ograničeni, a vakcine postoje za svega nekoliko vrsta ovih bolesti.

Iako specifični lijekovi za većinu virusnih hemoragijskih groznica ne postoje, neki antivirusni lijekovi, poput ribavirina, mogu skratiti trajanje infekcije i smanjiti komplikacije kod određenih pacijenata. 

Za vrijeme hemoragijske groznice, kako bi se spriječila dehidracija, važno je održavanje ravnoteže elektrolita, važnih minerala za normalno funkcioniranje živaca i mišića. Za neke pacijente, posebno u slučajevima zatajenja bubrega, može biti korisna dijaliza, koja uklanja otpad iz krvi.

 

Može li se virusna hemoragijska groznica spriječiti?

Prevencija virusnih hemoragijskih groznica je izazovna i zahtijeva niz mjera opreza. Ako boravite u područjima gdje su ove bolesti učestale, preporučuje se primjena odgovarajućih zaštitnih barijera prilikom rada s krvlju ili tjelesnim tekućinama, kao što su rukavice, štitnici za oči i lice. Također je važno pažljivo rukovati, dezinficirati i propisno odlagati laboratorijske uzorke i otpad.

Cijepljenje je još jedna važna preventivna mjera. Vakcina protiv žute groznice smatra se sigurnom i učinkovitom, no postoje osobe koje se ne mogu vakcinisati, kao naprimjer trudnice, djeca mlađu od 9 mjeseci i osobe s oslabljenim imunološkim sistemom. Također postoji cjepivo i protiv ebole za određene vrste, a za ulazak u neke zemlje može biti potrebna potvrda o cijepljenju.

Kako biste izbjegli zarazu komarcima i krpeljima, preporučuje se nošenje odjeće koja štiti tijelo, primjena repelenata protiv komaraca s DEET koncentracijom od 20% do 25%, te upotreba mreža za krevet i spirala protiv komaraca, posebno u područjima s epidemijama virusnih hemoragijskih groznica. Štititi se od glodavaca je također važno, posebno u područjima gdje su česte epidemije mišije groznice. To uključuje pravilno pohranjivanje hrane, čišćenje smeća, korištenje spremnika za smeće, stavljanje mreža na vrata i prozore, te druge mjere kako bi se glodavci držali podalje od doma i okoline.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Ako je zdravstveno stanje ozbiljno, ljekar će preporučiti hospitalizaciju pacijenta kako bi nadzirao simptome i spriječio eventualne komplikacije. U nekim slučajevima, pacijent će biti izoliran od drugih kako bi se spriječilo širenje virusa. Blaži oblici hemoragijskih groznica ne zahtijevaju boravak u bolnici već se liječenje sprovodi u kućnim uslovima, a uključuje odmor, hidrataciju organizma te skidanje temperature. Lassa, denga groznica i žuta groznica često uzrokuju blage simptome, dok teški oblici tih bolesti mogu biti smrtonosni. S druge strane, virusi poput Marburga i Ebole često imaju fatalan ishod, s prosječnom stopom smrtnosti većom od 40 posto. Međutim, važno je napomenuti da samo oko 1 posto ljudi oboljelih od Lasse ili denga groznice na kraju umre od tih bolesti.

 

Važno je znati da… 

  1. Virusna hemoragijska groznica nije uzrokovana samo jednim virusom, već nizom različitih virusa. Primjeri uključuju Ebola virus, Marburg virus, Lassa virus, Dengue virus, Hantavirus i mnoge druge.
  2. Simptomatska karakteristika ovih groznica je ozbiljno krvarenje iz različitih dijelova tijela, uključujući nos, usta, oči i druge sluznice. To može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih komplikacija.
  3. Većina virusa koji uzrokuju hemoragijsku groznicu ima životinjski rezervoar, a prenose se na ljude kontaktom s krvlju, mokraćom, izmetom ili slinom zaraženih životinja.
  4. Virusna hemoragijska groznica može biti izuzetno smrtonosna. Stopa smrtnosti varira ovisno o vrsti virusa, ali neki od njih imaju smrtnost veću od 50 posto.
  5. Ove bolesti često se javljaju u tropskim i suptropskim područjima, gdje su vektori (poput komaraca) prisutni tokom cijele godine i omogućavaju širenje virusa.
  6. Za većinu virusa hemoragijske groznice ne postoji specifičan lijek. Liječenje se uglavnom sastoji od simptomatske skrbi, održavanja hidratacije i kontrole simptoma.
  7. Ove bolesti mogu biti izuzetno zarazne. Kontakt s tjelesnim tekućinama zaražene osobe, poput krvi i povraćanja, može lako dovesti do širenja virusa.
  8. Osobe zaražene virusnom hemoragijskom groznicom često se moraju izolirati kako bi se spriječilo daljnje širenje bolesti. To uključuje stroge mjere opreza kako bi se zaštitilo medicinsko osoblje i ostali pacijenti.
  9. Za neke od ovih bolesti postoje cjepiva koja su dostupna za ljude koji su izloženi riziku, kao što su zdravstveni radnici u endemskim područjima.
  10. Kako bi se spriječila zaraza, primjenjuju se univerzalne mjere opreza u zdravstvenim ustanovama. To uključuje nošenje zaštitne opreme poput maski, rukavica i ogrtača te strogo pridržavanje higijenskih protokola.