Skip to main content

Vaskulitis

Šta je vaskulitis?

Vaskulitis je stanje koje označava upalu zidova krvnih sudova u organizmu, što može uzrokovati oticanje. Vaskulitis može biti lokalizirani ili generalizirani, može zahvatiti krvne sudove različitih veličina, uključujući kapilare, krvne sudove srednje veličine te velike krvne sudove poput srčane aorte. Vaskulitis nastaje kada imunološki sistem greškom napada krvne sudove. Upala krvnih žila je osnovna karakteristika vaskulitisa. Ta upala može uzrokovati zadebljanje zidova krvnih žila, što može ograničiti protok krvi, i što, u konačnici, može rezultirati oštećenjem tkiva i organa. Postoji mnogo vrsta vaskulitisa, ali dobre vijesti su da se uglavnom radi o izuzetno rijetkim bolestima (poput: Behcetove bolesti, Buergerove bolesti, Churg-Straussovog sindroma, krioglobulinemije, arteritisa divovskih ćelija, granulomatoze sa poliangitisom, Henoch-Schonlein purpura, Kawasakijeve bolesti te Takayasuovog arteritisa). Vaskulitis se može pojaviti kod bilo koga, bez obzira na spol ili dob, no praksa pokazuje da su neki oblici vaskulitisa ipak češći u određenim životnim periodima. U nekim slučajevima, stanje se može poboljšati bez liječenja, dok se za većinu vrsta vaskulitisa preporučuje terapija lijekovima koja služi za kontrolu upale i sprečavanje pogoršanja bolesti.

 

Najčešći simptomi vaskulitisa

Vaskulitis može zahvatiti različite organe i tkiva, a trajanje bolesti i ozbiljnost simptoma variraju u zavisnosti od tipa i vrste vaskulitisa. Uobičajeni znakovi i simptomi većine tipova vaskulitisa uključuju:

  • Povišenu tjelesnu temperaturu
  • Glavobolju
  • Umor
  • Gubitak težine 
  • Bolove u tijelu

Ostali simptomi bolesti zavise od dijela tijela koji je zahvaćen vaskulitisom, a u nastavku je opisano šta pacijenti mogu očekivati u slučaju da je vaskulitis obuhvatio: 

  • Probavni sistem - ako su zahvaćeni želudac ili crijeva, mogu se pojaviti bolovi nakon jela, mogući su čirevi i perforacije koje mogu uzrokovati krv u stolici te dijareju.
  • Uši - može se javiti vrtoglavica, zvonjenje u ušima te nagli gubitak sluha.
  • Mozak – moguće su jake glavobolje i simptomi slični moždanom udaru (paraliza).
  • Oči - vaskulitis može uzrokovati crvenilo, svrbež ili peckanje u očima. Arteritis divovskih ćelija može dovesti do dvostrukog vida te privremenog ili trajnog sljepila na jednom ili oba oka. Gubitak vida ponekad može biti prvi simptom bolesti.
  • Ruke ili stopala - neke vrste vaskulitisa mogu uzrokovati utrnulost ili slabost u rukama ili stopalima. Dlanovi i tabani mogu nateći ili biti izrazito tvrdi.
  • Pluća – ako vaskulitis zahvati pluća može se pojaviti kratkoća daha ili kašalj s krvavim iskašljajem.
  • Bubrezi – smanjuje se potreba za mokrenjem, a može doći i do prestanka rada bubrega te krvi u mokraći.
  • Kožu - mogu se pojaviti crvene mrlje na koži zbog krvarenja ispod kože. Vaskulitis također može uzrokovati kvržice ili otvorene rane na koži.

 

Šta uzrokuje vaskulitis?

Iako nije u potpunosti poznat, tačan uzrok vaskulitisa povezan je s nekoliko faktora. Neki tipovi vaskulitisa su povezani s genetikom, odnosno nasljednim predispozicijama osobe, dok drugi nastaju kada imunološki sistem slučajno napadne ćelije krvnih žila. Kao potencijalni okidači ove autoimune reakcije navode se:

  • Infekcije poput hepatitisa B i hepatitisa C
  • Karcinom krvi
  • Autoimune bolesti poput reumatoidnog artritisa, lupusa i skleroderme
  • Neželjene reakcije na određene lijekove.

Ostali rizični faktori uključuju dob, porodičnu historiju, određene životne navike, pa je tako poznato da je arteritis divovskih ćelija češći kod osoba starijih od 50 godina, dok je Kawasaki bolest najčešća kod djece mlađe od pet godina. Konzumiranje duhanskih proizvoda može povećati rizik od Buergerove bolesti, a upotreba kokaina može povećati rizik od razvoja svih vrsta vaskulitisa.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Uspostavljanje dijagnoze vaskulitisa može biti izazovno jer simptomi ovog oboljenja mogu asocirati na simptome drugih češćih bolesti. Za postavljanje dijagnoze, potrebna je stručna procjena simptoma, kao i analize krvi i urina, te slikovne studije poput ultrazvuka, rendgenskih snimaka, CT i MRI, angiografije. U nekim slučajevima, dijagnoza se potvrđuje biopsijom iz zahvaćenog tkiva ili organa koji je najpristupačniji dijelu tijela koji je zahvaćen vaskulitisom. 

Liječenje hroničnog vaskulitisa je dug i kompleksan proces čiji je glavni cilj zaustavljanje upale (otekline) što je prije moguće te dugoročno kontrolisanje bolesti (indukcijska terapija). Kada se postigne sve navedeno, potrebno je održavati bolest uz minimalne nuspojave lijekova (terapija održavanja). Terapija je individualna za svakog pacijenta i zavisi od dobi te ozbiljnosti bolesti. Postoje različiti tretmani za smanjenje aktivnosti imunološkog sistema i smanjenje upale. Lijekovi se mogu koristiti samostalno ili u kombinaciji, uključujući kortikosteroide te imunosupresive, biološke terapije i druge metode. Uz adekvatno liječenje, simptomi vaskulitisa mogu se ublažiti ili u potpunosti eliminisati, odnosno dovesti bolest pod kontrolu.

 

Može li se vaskulitis spriječiti? 

Trenutno ne postoji način da se vaskulitis spriječi ili u potpunosti izliječi, no korištenje adekvatne terapije umnogome pomaže da se spriječi upala te da se bolest dovede u stanje remisije, odnosno mirovanja. Remisija može biti doživotna, ali je neophodno koristiti propisanu terapiju kako simptomi bolesti ne bi ponovno uznapredovali. Smanjenje ili zaustavljanje upale u zahvaćenim krvnim žilama ključni je cilj pri liječenju vaskulitisa. To se obično postiže smanjenjem ili zaustavljanjem aktivacije imunološkog odgovora koji je izazvao upalu. 

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Prognoza vaskulitisa razlikuje se od pacijenta do pacijenta i zavisi od brojnih faktora, uključujući vrstu i nivo zahvaćenosti krvnih žila i organa, kao i vrijeme koje je proteklo od pojave prvih simptoma bolesti do početka liječenja. Reakcije pacijenta na liječenje također su bitan faktor za procjenu napretka bolesti. 

Ako se bolest adekvatno ne liječi, postoji pojačan rizik od trajnih oštećenja organa i smrti, a taj rizik je povezan s trajanjem aktivne bolesti. 

U većini slučajeva, uz adekvatno liječenje, klinička remisija (stanje u kojem bolest nije aktivna) se može postići u prvih šest do 12 mjeseci. Remisija može biti dugotrajna, ali zahtijeva stalnu terapiju koja bolest drži pod kontrolom. Periodi remisije bolesti mogu biti prekinuti ponovnim aktiviranjem bolesti i tada je neophodno promijeniti, odnosno intenzivirati terapiju. Kada je vaskulitis u pitanju, jako je važno pratiti preporuke doktora i redovno obavljati kontrole kako bi se pratilo stanje bolesti i spriječilo njeno pogoršanje.

 

Važno je znati da…

  1. Vaskulitis se može pojaviti u bilo kojoj dobi, ali najčešće se javlja kod osoba u dobi između 40 i 60 godina.
  2. Postoji mnogo različitih vrsta vaskulitisa, a svaka se razlikuje po vrsti krvnih žila koje su pogođene i po ozbiljnosti simptoma.
  3. Vaskulitis može uticati na bilo koju krvnu žilu u tijelu, od malih kapilara do velikih arterija.
  4. Uzroci vaskulitisa nisu u potpunosti poznati, ali se vjeruje da mogu biti povezani s autoimunim bolestima, infekcijama, određenim lijekovima i drugim čimbenicima.
  5. Simptomi vaskulitisa uključuju bol u zglobovima i mišićima, groznicu, umor, gubitak apetita i kilograma, osip na koži, teškoće s disanjem i bol u abdomenu.
  6. Liječenje vaskulitisa zavisi od vrste i ozbiljnosti bolesti, ali može uključivati upotrebu kortikosteroida, imunosupresiva i drugih lijekova.
  7. Ako se vaskulitis ne liječi, može doći do oštećenja vitalnih organa, odnosno bubrega, pluća ili srca, što može biti opasno po život. Stoga je važno dijagnosticirati i liječiti vaskulitis što je prije moguće.