Sjogrenov sindrom

Šta je Sjogrenov sindrom?

Sjogrenov sindrom predstavlja trajni autoimuni poremećaj koji smanjuje proizvodnju vlage kod žlijezda koje se nalaze u ustima i očima. Ovo stanje je dobilo ime po švedskom oftalmologu Henriku Sjogrenu, koji ga je prvi opisao. Iako se suhoća usta (poznata i kao kserostomija) i očiju smatraju osnovnim simptomima, većina ljudi koji se suočavaju s ovim problemima ne boluje od Sjogrenovog sindroma. 

Postoje dva glavna oblika Sjogrenovog sindroma:

• Primarni Sjogrenov sindrom - razvija se samostalno, bez ikakvih drugih pridruženih zdravstvenih stanja.
• Sekundarni Sjogrenov sindrom - razvija se kao nusprodukt nekih drugih autoimunih oboljenja kao što su reumatoidni artritis, lupus i psorijatični artritis.

Najčešći simptomi Sjogrenovog sindroma

Pored izrazito suhih očiju i usta, neki pojedinci sa dijagnozom Sjogrenovog sindroma doživljavaju bol u mišićima i zglobovima širom tijela, što može biti slično bolovima karakterističnim za fibromijalgiju. 

Dodatni simptomi obuhvataju:

• Promjene u čulu okusa.
• Peckanje, crvenilo u očima ili osjećaj kao da u očima imate pijesak.
• Pogoršanje vida.
• Teškoće u žvakanju, gutanju ili govoru.
• Suhi kašalj ili promuklost.
• Suhu kožu koja svrbi.
• Uvećane pljuvačne žlijezde (posebno one koje su smještene iza čeljusti i ispred ušiju).
• Osjećaj umora.
• Probleme sa zubima uključujući karijes ili rani gubitak zuba.
• Vaginalnu suhoću.
• Bol u zglobovima, oticanje i osjećaj ukočenosti.

Šta uzrokuje Sjogrenov sindrom?

Sjogrenov sindrom predstavlja autoimuni poremećaj u kojem imunološki sistem nesvjesno napada vlastite ćelije i tkiva u tijelu. Iako nije sasvim jasno zašto određeni ljudi razvijaju Sjogrenov sindrom, postoji genetska predispozicija koja povećava rizik, ali također se čini i da su okidači poput infekcije određenim virusima ili specifičnim bakterijskim sojevima važni faktori. U slučaju Sjogrenovog sindroma, imunološki sistem napada žlijezde koje proizvode suze i pljuvačku. Međutim, može doći i do oštećenja drugih dijelova tijela, uključujući zglobove, štitnu žlijezdu, bubrege, jetru, pluća, kožu i nerve.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Nakon što pacijenti primijete simptome poput suhoće u očima i ustima te ostale opisane indikacije koje sugeriraju mogućnost prisustva Sjogrenovog sindroma, važno je konsultovati se s ljekarom kako bi se postavila ispravna dijagnoza. 

Za potvrdu dijagnoze mogu se koristiti neke od sljedećih metoda:

• Testiranje krvi - što uključuje analizu specifičnih antitijela prisutnih u krvi. To obuhvata testiranje na antitijela poput anti-nuklearnih antitijela (ANA), antitijela povezanih sa Sjogrenovim sindromom (anti-SSA, također poznata kao anti-Ro) i antitijela povezanih sa Sjogrenovim sindromom tipa B (anti-SSB, poznata kao anti-La). Također se može provjeriti prisutnost reumatoidnog faktora, što se često opaža kod osoba s reumatoidnim artritisom.
• Biopsija – ljekar može uzeti uzorak tkiva ili ćelija iz pljuvačnih žlijezda ili iz usne šupljine. Ovaj uzorak se šalje u laboratorij kako bi se provjerili mogući znakovi upale.
• Očni pregled - oftalmolog može izmjeriti proizvodnju suza i pregledati rožnicu, prozirni dio oka, kako bi utvrdio prisutnost suhoće.
• Slikovni testovi - koji uključuju sijalometriju, koja mjeri proizvodnju sline pomoću rendgenskih zraka i boje ubrizgane u pljuvačne žlijezde. Također se koristi scintigrafija pljuvačke, koja prati putovanje radioaktivnog izotopa od mjesta ubrizgavanja u venu do pljuvačnih žlijezda.
• Medicinska historija - ukoliko pacijent ima potvrđenu dijagnozu neke druge autoimune bolesti i doživljava simptome suhih očiju i usta, ljekar može zaključiti da se u tijelu razvija sekundarni Sjogrenov sindrom.

Tretman Sjogrenovog sindroma varira u zavisnosti od dijelova tijela koji su zahvaćeni. Većina ljudi koji se suočavaju sa simptomima suhih očiju i usta kod Sjogrenovog sindroma može poboljšati stanje primjenom over-the-counter (OTC) kapi za oči i pojačanim unosom vode. Međutim, za neke je potrebna terapija lijekovima na recept ili čak i hirurški tretmani.

Što se lijekova tiče, u zavisnosti od specifičnosti simptoma, ljekar može preporučiti terapiju koja:

• Smanjuje upalu očiju - oftalmolog može predložiti kapi za oči kao što su ciklosporin ili lifitegrast ako se radi o umjerenom do težem obliku suhoće očiju.
• Povećava proizvodnju pljuvačke - lijekovi kao što su pilokarpin i cevimeline mogu stimulirati proizvodnju pljuvačke, a ponekad i suza. Nuspojave mogu uključivati znojenje, bolove u abdomenu, crvenilo i pojačano mokrenje.
• Tretira specifične komplikacije - u slučaju razvoja simptoma artritisa, pacijenti mogu koristiti nesteroidne protuupalne lijekove (NSAID) ili druge lijekove protiv artritisa. Gljivične infekcije u ustima treba liječiti antifungalnim lijekovima.
• Liječi simptome širom tijela - hidroksiklorokin, lijek prvobitno razvijen za liječenje malarije, često se koristi za ublažavanje simptoma Sjogrenovog sindroma. Za olakšavanje simptoma ovog stanja mogu se propisati i lijekovi koji potiskuju imunološki sistem (kao što je metotreksat). 

Kada se govori o hirurškim tretmanima za ublažavanje simptoma Sjogrenovog sindroma, najčešće se spominje punktalna okluzija, manji postupak poznat i kao zatvaranje suznih kanala koji odvode suze iz očiju. Pri ovoj intervenciji  (koja pomaže u smanjenju problema suhih očiju) u kanale se umeću kolagen ili silikonski čepovi kako bi se sačuvala količina suza.

Simptomi Sjogrenovog sindroma mogu se ublažiti jednostavnim mjerama samopomoći koje uključuju korištenje umjetnih suza, lubrikanata za oči ili kombinaciju oba proizvoda. Važno je napomenuti da lubrikanti za oči, koji dolaze u obliku kapi, gela ili masti, mogu biti korisni, ali se ne koriste tako često kao umjetne suze. Ako su oči izrazito osjetljive, ljekar može preporučiti umjetne suze bez konzervansa kako bi se izbjegla iritaciju očiju.

Za smanjenje suhoće usta, preporučuje se prestanak konzumiranja duhanskih proizvoda, povećavanje unosa tečnosti, izbjegavanje kafe, alkohola i kiselih pića, te korištenje žvakaćih guma bez šećera, tvrdih bombone s okusom citrusa ili umjetne pljuvačke kako bi se poboljšao protok pljuvačke. Također, nazalni fiziološki sprej za nos može pomoći u održavanju hidratacije nosnih prolaza kako bi se olakšalo disanje.

Važno je naglasiti da suha usta povećavaju rizik od karijesa i gubitka zuba, stoga evo nekoliko savjeta za prevenciju sličnih problema:

• Redovno perite zube i koristite konac za zube nakon svakog obroka.
• Zakazujte redovne stomatološke preglede, preporučuje se najmanje svakih šest mjeseci.
• Svakodnevno upotrebljavajte lokalne tretmane s fluorom i antimikrobnim sredstvima za ispiranje usta.

Ako primijetite suhu kožu, izbjegavajte vruću vodu za vrijeme kupanja ili tuširanja. Umjesto trljanja, lagano tapkajte kožu peškirom, a zatim nanesite hidratantnu kremu dok je koža još vlažna. Korištenje gumiranih rukavica prilikom pranja posuđa ili čišćenja također može pomoći u zaštiti kože. Za žene koje se suočavaju s suhoćom vagine, preporučuju se vaginalni ovlaživači i lubrikanti.

Može li se Sjogrenov sindrom spriječiti?

S obzirom da još uvijek nije poznat uzrok nastanka Sjogrenovog sindroma, kao ni svih ostalih autoimunih bolesti, ne postoje preventivne mjere koje se mogu primijeniti kako bi se spriječio razvoj ovog stanja.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Simptomi Sjogrenovog sindroma, kao što su suha usta i oči, mogu biti neugodni, ali se, odgovarajućim tretmanom, mogu kontrolisati kako ne bi narušavali kvalitet života pacijenta. Najčešće komplikacije Sjogrenovog sindroma obuhvataju probleme s očima i ustima, uključujući karijes i oralni drozd (gljivična infekcija usne sluznice) zbog smanjene pljuvačke.

Suhe oči mogu izazvati svjetlosnu osjetljivost, zamagljen vid i oštećenje rožnice. Rjeđe komplikacije mogu zahvatiti pluća, bubrege, jetru i limfne čvorove, te izazvati perifernu neuropatiju praćenu trncima u rukama i nogama.

Važno je znati da… 

1. Sjogrenov sindrom je autoimuna bolest, što znači da imunološki sistem tijela napada vlastite tkiva i organe, u ovom slučaju slinovnice i suzne žlijezde.
2. Dijagnoza Sjogrenovog sindroma može biti izazovna jer simptomi mogu biti slični drugim stanjima. Prevalencija ove bolesti varira, ali uglavnom pogađa žene u dobi između 40 i 60 godina.
3. Klasični simptomi uključuju suhoću usta (kserostomiju) i suhe oči (keratokonjunktivitis sicca). Osim toga, Sjogrenov sindrom može izazvati umor, bol u zglobovima, suhu kožu i vaginalnu suhoću.
4. Iako je primarno povezan sa suhim očima i ustima, Sjogrenov sindrom može imati sistemski uticaj na tijelo, utičući na različite organe i tkiva, uključujući pluća, bubrege, živčani sistem i krvne žile.
5. Sjogrenov sindrom obično pogađa osobe starije od 40 godina, češće se javlja kod žena te kod pacijenata koji imaju reumatske bolesti poput reumatoidnog artritisa ili lupusa.
6. Kao i kod drugih autoimunih stanja, Sjogrenov sindrom može imati uticaj na uši, što može rezultirati gubitkom sluha ili ravnoteže.
7. Ljudi s Sjogrenovim sindromom često imaju i druge autoimune bolesti, kao što su reumatoidni artritis, lupus i celiakija.
8. Osobe s Sjogrenovim sindromom imaju povećan rizik od razvoja limfoma, posebno limfoma slinovnica.
9. Liječenje Sjogrenovog sindroma se fokusira na ublažavanje simptoma, kao što su primjena suznih zamjena i lubrikanata za oči te upotreba umjetnih slinovnica. U nekim slučajevima, imunosupresivni lijekovi se koriste kako bi se kontrolisao imunološki odgovor organizma.
10. Sjogrenov sindrom i dalje je predmet istraživanja kako bi se bolje razumjelo njegovo porijeklo i pronašle učinkovite terapije. Povećana svijest o ovom sindromu može pomoći u bržoj dijagnozi i liječenju.