Šindre
Šta su šindre?
Šindre (herpes zoster) su bolna virusna infekcija koja uzrokuje osip na tijelu. Osip se najčešće pojavljuje u vidu plikova oko lijeve ili desne strane torza, no može se javiti bilo gdje na tijelu.
Šindre su uzrokovane istim virusom (varicella-zoster) koji izaziva pljuskavice, odnosno vodene kozice. Nakon što pacijent preboluje vodene kozice, u njegovom organizmu ostaje uspavan virus koji se može ponovno aktivirati godinama kasnije i uzrokovati šindre.
Iako šindre nisu opasne po život, mogu biti izrazito bolne. Kako bi se smanjio rizik od nastanka ovog oboljenja, u nekim zemljama, ali nažalost ne i kod nas, dostupna su cjepiva. Rana detekcija i liječenje može skratiti trajanje infekcije šindrom i smanjiti mogućnost komplikacija. Jedna uobičajena komplikacija je postherpetična neuralgija, stanje koje uzrokuje produženu bol čak i nakon što osip nestane.
Najčešći simptomi šindri
Herpes zoster obično zahvaća mali dio tijela, najčešće samo na jednoj strani.
Tipični simptomi ovog stanja mogu biti:
- Bol, peckanje ili trnci
- Osjetljivost na dodir
- Crveni osip koji se obično javlja nekoliko dana prije pojave boli
- Plikovi ispunjeni tekućinom koji se otvaraju i stvaraju krastice
- Svrbež
Veliki broj pacijenata za vrijeme infekcije iskusi i neke od sljedećih simptoma:
- Povišena tjelesna temperatura
- Glavobolja
- Osjetljivost na svjetlost (fotofobija)
- Umor i malaksalost
Bol je obično prvi simptom šindre i može biti izuzetno jak. Ovisno o mjestu boli, ponekad se, na putu do dijagnoze, može sumnjati na probleme sa srcem, plućima ili bubrezima. Važno je napomenuti da neki ljudi mogu osjećati bol od šindre čak i bez pojave osipa. Ponekad se osip može pojaviti oko jednog oka ili na jednoj strani vrata ili lica.
Šta uzrokuje šindre?
Herpes zoster, koji je poznat i kao šindre, uzrokuje isti virus kao i vodene kozice - virus varicella-zoster. Nakon što se oporavite od vodenih kozica, virus ostaje neaktivan u vašem nervnom sistemu tokom dužeg vremenskog perioda. Periodično, virus može ponovno postati aktivan i putovati duž nervnih puteva do kože, što rezultira pojavom šindri. No, to nikako ne znači da će svaka osoba koja je prebolovala pljuskavice imati i šindre.
Razlozi za aktivaciju šindri nisu u potpunosti razjašnjeni. Međutim, oslabljen imunitet, posebno kod starijih osoba, može doprinijeti pojavi šindri. Virus varicella-zoster pripada grupi herpes virusa koja uključuje i viruse koji uzrokuju herpes i genitalni herpes. Zbog toga se herpes zoster ponekad naziva i herpesom.
Važno je napomenuti da virus koji izaziva vodene kozice i šindre nije isti virus koji uzrokuje genitalni herpes, koji je seksualno prenosiva infekcija.
Osoba s aktivnim šindrama može prenijeti virus varicella-zoster na one koji nisu imuni na vodene kozice. Obično se to događa putem direktnog kontakta s otvorenim ranama od osipa šindre. Međutim, kada osoba bude zaražena na ovaj način, razvijaju se vodene kozice, a ne šindre. Dok god su plikovi od šindre otvoreni, zarazni ste. Potrebno je izbjegavati fizički kontakt s osobama koje nisu imale vodene kozice ili nisu primile vakcinu protiv vodenih kozica. To se posebno odnosi na osobe sa oslabljenim imunološkim sistemom, trudnice i novorođenčad.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Zdravstveni stručnjaci herpes zoster najčešće dijagnosticiraju na osnovu fizičkog pregleda i utvrđivanjem prisustva karakterističnog osipa i mjehurića te saslušavanjem detalja o simptomima, odnosno bolovima koji se javljaju na jednoj strani tijela. Vaš ljekar također može uzeti uzorak tkiva ili uzorak tekućine iz mjehurića kako bi ih poslao u laboratorij u svrhu daljnje analize.
Nema potpunog lijeka za šindre. Rani tretman antivirusnim lijekovima na recept može ubrzati proces zacjeljivanja i smanjiti rizik od komplikacija. Ovi lijekovi uključuju aciklovir (Zovirax), famciklovir i valaciklovir (Valtrex).
Šindre mogu uzrokovati jake bolove, pa ljekar može također propisati sljedeće:
- Kapsaicin flaster lokalno (Qutenza)
- Antikonvulzivi poput gabapentina
- Triciklički antidepresivi poput amitriptilina
- Anestetici poput lidokaina u obliku krema, gela, spreja ili flastera za kožu
- Injekcije koje uključuju kortikosteroide i lokalne anestetike
Općenito, šindre traju između dvije i šest sedmica. Većina ljudi dobiva šindre samo jednom, ali moguće je dobiti ih i više puta. Da biste ublažili svrbež i bol, možete isprobati hladne kupke ili primjenu hladnih, vlažnih obloga na mjehuriće.
Mogu li se šindre spriječiti?
Šindre se mogu spriječiti isključivo cjepivom koje, nažalost, još uvijek nije dostupno u našoj zemlji.
Koje su prognoze za ovo stanje?
Šindre mogu biti izuzetno bolno stanje, a ukoliko se suočite sa nekim od navedenih simptoma obavezno se javite svom ljekaru. Rani početak antivirusne terapije može pomoći u ublažavanju neugode i skraćivanju trajanja simptoma. Ako nikada ranije niste imali šindre, možete razgovarati sa zdravstvenim radnicima o mogućnosti vakcinacije protiv šindre.
Šindre mogu predstavljati određenu opasnost, a, u nekim rijetkim slučajevima i smrtnu prijetnju. Ako se šindre pojave na području oko očiju, moguće je da dođe do oštećenja vida. Također, u nekim rijetkim slučajevima, šindre mogu izazvati probleme sa sluhom, upalu pluća, upalu mozga (encefalitis), paralizu lica pa čak i dovesti do smrtnog ishoda. Ako se osip ne liječi, može doći do različitih infekcija, pa je zbog toga, ali i ostalih prethodno opisanih nuspojava, jako važno pravovremeno potražiti medicinsku pomoć kako bi se smanjili rizici i započelo odgovarajuće liječenje.
Važno je znati da…
- Šindra je virusna bolest koju uzrokuje virus varicella-zoster, isti virus koji uzrokuje pljuskavice, odnosno vodene kozice. Nakon što osoba preboluje vodene kozice, virus ostaje uspavan u tijelu i može se ponovno aktivirati kasnije u životu, što rezultira bolešću šindra.
- Glavni simptom šindre je izrazito bolan osip koji se obično javlja u obliku crvenih mjehurića na koži. Osip obično prati jak osjećaj peckanja, svrbeža i osjetljivosti na dodir. Može biti popraćen i drugim simptomima poput umora, glavobolje i povišene tjelesne temperature.
- Osip šindre obično se javlja samo na jednoj strani tijela, prateći put živca koji je zahvaćen virusom. To je jedna od karakteristika koja razlikuje šindru od vodenih kozica.
- Iako većina slučajeva šindre prolazi bez ozbiljnih komplikacija, bolest može uzrokovati neke teže probleme. Neki od mogućih komplikacija uključuju postherpetičnu neuralgiju (hroničnu bol koja traje nakon što osip zacijeli), infekcije kože, oštećenje vida (ako je virus zahvatio područje oko oka) i upalu pluća.
- U nekim zemljama postoji cjepivo protiv šindre koje može smanjiti rizik od obolijevanja ili ublažiti simptome kod osoba koje dobiju bolest. Preporučuje se starijim osobama i onima s oslabljenim imunološkim sistemom.