Sepsa
Šta je sepsa?
Sepsa je vrlo ozbiljno i, često, po život ozbiljno stanje, a javlja se kao pretjeran odgovor organizma za infekciju. Kada je u tijelu prisutna bilo kakva infekcija, tijelo će se, u većini slučajeva, pokušati izboriti s njom. No, postoje situacija u kojima imunološki sistem, umjesto da se bori protiv infekcije, napada zdrava tkiva te ih počne uništavati zbog čega u cijelom tijelu dolazi do teške upale, odnosno prodiranje patogenih mikroorganizama u krv, što se smatra trovanjem krvi. Posljedica toga je neadekvatna oksigenizacija tkiva te zgrušavanje krvi što može spriječiti dotok krvi u sve organe vašeg tijela što dalje vodi do teških oštećenja, a na kraju i smrti.
Najčešći simptomi sepse
S obzirom da je za čak dvadeset posto smrtnih ishoda na svijetu direktni uzročnik upravo sepsa, ovo stanje se uvijek smatra hitnim i neophodno je pristupiti liječenju odmah po pojavi simptoma. Sepsu doktori obično dijele u tri faze. Prva faza je sepsa, zatim nastaje teži oblik sepse, a na samom kraju dolazi do septičkog šoka, što je najgori oblik sepse i u gotovo pedeset posto slučajeva septičkog šoka nastupa smrt. Sepsa može zahvatiti bilo koji dio tijela, pa simptomi mogu biti mnogobrojni. Pacijenti koji imaju sepsu gotovo uvijek imaju potvrđenu infekciju, a najčešći simptom, ako se radi o trovanju krvi (septikemiji) je ružičasti osip na tijelu.
Ostali simptomi su:
- Nizak krvni pritisak
- Problemi s uriniranjem – nemogućnost uriniranja ili česta potreba za obavljanjem male nužde
- Umor, vrtoglavica, dezorijentisanost
- Ubrzan ili nepravilan rad srca
- Hipotermija (pad tjelesne temperature), drhtavica
- Visoka tjelesna temperatura, groznica
- Poremećaj disanja – ubrzano ili otežano disanje
- Bolovi u abdomenu
- Pojačano znojenje
Analize krvi, u slučaju sepse, ukazuju na smanjen broj trombocita te povećanje mliječne kiseline u krvi što je jasan pokazatelj da krvne ćelije ne raspoređuju oksigen kako bi trebalo.
Šta uzrokuje sepsu?
Sepsu, odnosno trovanje krvi, najčešće izazivaju mikrobi koji su rezultat neke bakterijske infekcije. Virusne, parazitske i gljivične infekcije također mogu biti uzročnici sepse. Sepsa može nastati u bilo kojem organu ili dijelu tijela, a najčešće nastaje kao produkt infekcije respiratornih organa (upale pluća), abdominalnih infekcija, infekcija krvotoka te bubrežnih infekcija. Sepsa može nastati i zbog infekcija u mozgu ili kičmenoj moždini. Zabilježeni su i slučajevi sepse nakon kožnih infekcija, otvorenih rana te u slučajevima kada pacijenti imaju kateter.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Sepsa se, mada nije pravilo, najčešće pojavljuje kod ljudi koji su hospitalizirani zbog nekih drugih zdravstvenih oboljenja. Na sepsu se sumnja nakon što se pojave prethodno navedeni simptomi, a dijagnoza se uspostavlja analizama krvi, mjerenjem nivoa kisika u krvi, analizom urina te rendgenom ili CT snimkom. Sepsa se liječno promptno, na intenzivnoj njezi u bolnici, a što liječenje prije počne, veća je mogućnost da se spriječe po život opasne komplikacije. Liječenje sepse uključuje antibiotike (kako bi se riješili bakterija), intravenozne tekućine (koji trebaju stabilizirati protok kisika u krvi i spriječiti pad krvnog pritiska) ili vazopresore (lijekove za podizanje krvnog pritiska). U težim oblicima sepse ili prilikom septičnog šoka pacijent će biti podvrgnut i transfuziji krvi te stabilizaciji organa (mehaničko disanje, dijaliza bubrega i slično). U nekim slučajevima bit će neophodan i operativni zahvat kako bi se otklonilo tkivo zahvaćeno bakterijama.
Može li se sepsa spriječiti?
Kako biste spriječili nastanak sepse, ako imate neko hronično oboljenje, ranu ili ste nedavno bili podvrgnuti operativnom zahvatu, neophodno je da:
- Vodite računa o svojoj higijeni
- Održavate ranu čistom, redovno mijenjate zavoj
- Pratite stanje svojih hroničnih oboljenja, redovno posjećujete doktora i konsultujete se s njim ukoliko imate bilo kakve nedoumice
- Ako posumnjate na infekciju, rana ili posjekotina vam izgleda čudno, odmah potražite liječničku pomoć.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Brzim reakcijama medicinskog osoblja, većina ljudi sa blagim oblikom sepse će preživjeti. No, nažalost, teži oblici i septički šok, čak i ako liječenje počne odmah, često imaju smrtni ishod. Nakon dijagnoze sepse i liječenja, neki pacijenti se oporave odmah i potpuno, dok je nekima potrebno više vremena i za vrijeme oporavka osjećaju: nesanicu, umor, kratkoću daha, bolove u mišićima i zglobovima, probleme s pamćenjem, koncentracijom i učenjem). Ljudi koji su jednom preživjeli sepsu pod većim su rizikom za ponovno suočavanje s ovim stanjem, pa je potrebno biti pažljiv u slučaju rana, virusnih ili bakterijskih infekcija. Ukoliko vam se čini da oporavak teče sporo, obratite se svom doktoru i potražite savjet za poboljšanje svog zdravstvenog stanja.
Važno je znati da…
- Naziv sepsa potiče od grčke riječi što znači truljenje.
- Septički šok, ako se ne liječi, može uzrokovati smrt za samo 12 sati od početnih simptoma.
- Sepsa nije zarazno oboljenje i ne prenosi se s čovjeka na čovjeka. No, infekcija zbog koje je došlo do sepse može biti zarazna.
- Najveći rizik od sepse imaju ljudi iznad 65 godina.
- Pod rizikom za razvoj sepse su i ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom, pacijenti koji su podvrgnuti hemoterapijama ili imaju dijagnosticiran HIV.
- Učestalost sepse veća je od srčanog, moždanog udara i HIV-a zajedno.
- Sepsa može nastati i kao rezultat akutne bolesti zvane celulitis. Celulitis je bakterijsko oboljenje tkiva ispod kože koje uzrokuju streptokoke i stafilokoke.
- Pacijenti koji su se izliječili od sepse, za vrijeme trajanja potpunog oporavka, mogu se suočavati sa: umorom, kratkoćom daha, opadanjem kose, lomljivim noktima, gubitkom apetita, suhom kožom koja svrbi, nesanicom, noćnim morama. Važno je porazgovarati sa svojim doktorom i navesti sve probleme na koje nailazite na putu do potpunog oporavka.
- Ukoliko iskašljavate žućkasto-zeleni sekret i imate povišenu tjelesnu temperaturu, obavezno se javite svom doktoru jer to može biti simptom ozbiljne bakterijske infekcije pluća koja može dovesti do sepse.
- Meningokokna sepsa nastaje zbog bakterije Neisserie meningitidis, a pojavljuje se najčešće sa meningitisom (upalom moždanih ovojnica).