Skip to main content

Psorijaza

Šta je psorijaza?

Psorijaza je autoimuno oboljenje koje uzrokuje upalu kože, karakteriziranu debelim mrljama na koži koje su promijenjene boje i prekrivene ljuskama, poznatim kao plakovi. Ova hronična bolest kože nema potpuni lijek, što znači da simptomi mogu neočekivano buknuti, pa je, za ublažavanje simptoma, neophodno redovno liječenje. Psorijaza može izazvati svrbež i ljuskave mrlje i to najčešće na koljenima, laktovima, trupu i vlasištu. Ova bolest može biti bolna, ometati san i otežavati koncentraciju, a simptomi se obično pojavljuju u ciklusima, pogoršavajući se tokom nekoliko sedmica ili mjeseci, a zatim se smiruju neko vrijeme, odnosno odlaze u remisiju. Infekcije, posjekotine, opekotine te određeni lijekovi mogu biti okidači kod ljudi s genetskom predispozicijom za psorijazu. Srećom, postoje brojni tretmani koji pomažu u kontrolisanju simptomima psorijaze, a izmjena određenih životnih navika pomaže pacijentima da se bolje nose s ovim stanjem.

 

Najčešći simptomi psorijaze

Tipični simptomi psorijaze uključuju:

  • Pojavu mrljastog, srebrnkastog osipa koji varira u boji i može se razlikovati od osobe do osobe
  • Suhu i ispucalu kožu koja se može ljuštiti ili krvariti
  • Svrbež, peckanje ili bol
  • Zadebljane, ispupčene ili izdubljene nokte
  • Ciklične osipe koji se pojavljuju nekoliko sedmica ili mjeseci i zatim nestaju. 

Postoje različite vrste psorijaze, u nastavku ćemo opisati karakteristike svih oblika:

  • Plak psorijaza (psoriasis vulgaris) je najčešći oblik psorijaze koji se očituje suhim, uzdignutim i crvenim mrljama (lezijama) na koži prekrivenim srebrnkastim ljuskama. Ovi plakovi su obično vrlo osjetljivi na dodir i svrbe. Najčešće se pojavljuju na laktovima, koljenima, donjem dijelu leđa i tjemenu.
  • Psorijaza noktiju (Hallopeau) može se pojaviti na svim noktima, uzrokujući udubljenje, abnormalni rast noktiju te promjenu boje. Psorijatični nokti mogu se olabaviti i odvojiti od prsta (oniholiza). U teškim slučajevima može doći i do potpunog raspadanja nokta.
  • Eruptivna ili kapljičasta psorijaza (psoriasis guttata) se uglavnom javlja kod mladih odraslih osoba i djece, a najčešće je uzrokuje bakterijska infekcija. Za ovaj oblik psorijaze karakteristične su male ljuskave lezije na trupu, rukama ili nogama.
  • Inverzna psorijaza (psoriasis inversa) uglavnom zahvata kožne nabore poput prepona, stražnjice i grudi. Za ovaj oblik psorijaze karakteristične su glatke crvene kožne mrlje koje se pogoršavaju trenjem i znojenjem. Inverzna psorijaza može biti uzrokovana gljivičnim infekcijama. 
  • Pustularna psorijaza (psoriasis pustulosa) je rijedak oblik psorijaze koji uzrokuje bijele, gnojne plikove i široka područja crvene, upaljene kože. Obično se javlja lokalizirano na manjim dijelovima tijela, poput ruku ili nogu, ali se može proširiti po cijelom tijelu. Pustularna psorijaza praćena je osjećajem neugode i povišenom temperaturom.
  • Eritrodermijska psorijaza (psoriasis erythrodermica) je najrjeđi oblik psorijaze koji može prekriti cijelo tijelo crvenim osipom koji se guli i svrbi.
  • Psorijatični artritis (arthritis psoriatica) je upalna bolest zglobova koja uzrokuje natečene, bolne zglobove karakteristične za artritis. Ponekad su bolni i natečeni zglobovi prvi ili jedini simptom psorijaze. Otprilike jedna od pet osoba s kožnim oblikom psorijaze uporedo ima i psorijatični artritis. Simptomi se mogu kretati od blagih do izrazito teških pri čemu može doći do deformiteta zglobova.

 

Šta uzrokuje psorijazu?

Psorijaza se smatra odgovorom imunološkog sistema, odnosno stanjem u kojem kožne ćelije rastu brže nego što bi trebale. U najčešćem obliku psorijaze, poznatom kao plak psorijaza, ubrzani rast ćelija kože dovodi do suhih, ljuskavih mrlja. Iako uzrok psorijaze nije u potpunosti poznat, smatra se da je to posljedica poremećaja u imunološkom sistemu, gdje ćelije koje se bore protiv infekcija greškom napadaju zdrave ćelije kože. Postoji vjerovanje da genetika, konzumiranja duhanskih proizvoda te okolišni faktori mogu igrati ulogu u razvoju psorijaze. Važno je napomenuti da psorijaza nije zarazna.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Psorijaza se dijagnosticira fizičkim pregledom kože, vlasišta i noktiju te razgovorom o pacijentovom cjelokupnom zdravlju, kao i o simptomima. Ukoliko postoji sumnja na psorijazu, a neki faktor ometa postavljanje pravilne dijagnoze, ljekar može preporučiti i biopsiju, odnosno uzimanje uzorka kože koja se zatim pregleda pod mikroskopom. Ova vrsta pregleda može pomoći u određivanju vrste psorijaze i isključivanju drugih poremećaja kože. Postoji nekoliko opcija liječenja koje većini slučajeva donose odlične rezultate i pomažu u ublaživanju simptoma psorijaze. Kao najčešći tretmani za psorijazu koriste se: steroidne kreme, kao i hidratantne kreme za suhu kožu, lijekovi koji usporavaju proizvodnju ćelija kože (kao što je antralin), ljekoviti losioni ili šamponi. U nekim slučajevima, kreme ili masti koje sadrže vitamin D3 ili retinoidne kreme koje sadrže vitamin A mogu biti dovoljne da poboljšaju osip na manjim dijelovima kože. Međutim, ako je osip raširen na većim površinama kože ili ako se pojavljuju i bolovi u zglobovima, možda će biti potrebni i neki drugi tretmani. Bol u zglobovima može ukazivati na prisutnost psorijatičnog artritisa.

Terapija i plan liječenja se određuje u zavisnosti od ozbiljnosti osipa, dijela tijela koje je zahvaćeno osipom, dobi pacijenta te opšteg zdravstvenog stanja. Ako se simptomi psorijaze ne poprave početnim tretmanom ili ako  su velike površine tijela (10 posto kože ili više) zahvaćene psorijazom, ljekar može predložiti neki od ostalih dostupnih tretmana poput: svjetlosne terapije, PUVA (tretman koji kombinuje lijek psoralen i izlaganje posebnom obliku ultraljubičastog svjetla), retinoide, imunološke terapije te mnoge druge. Prije početka liječenja, neophodno je obaviti razgovor s ljekarom o nuspojavama dostupnih lijekova i tretmana te naglasiti detalje o lijekovima i suplementima koje koristite kako biste izbjegli interakcije lijekova.

 

Može li se psorijaza spriječiti?

Potpuno sprečavanje psorijaze nije moguće, no pažljivim praćenjem savjeta i preporuka koje možete dobiti od svog ljekara, usvajanjem zdravih životnih navika, redovnom njegom kože i izbjegavanjem potencijalnih okidača koji bi mogli izazvati pogoršanje simptoma moguće je smanjiti rizik od njenog nastanka. Mnogi ljudi s nasljednom predispozicijom za psorijazu mogu biti bez simptoma godinama, ali nastanak ovog kožnog oboljenja može biti pokrenut faktorima iz okoline. 

Uobičajeni okidači psorijaze uključuju:

  • Infekcije poput streptokoknog grla ili infekcije kože
  • Vemenske prilike (posebno hladno i suho vrijeme)
  • Oštećenja kože poput rezova, ogrebotina, uboda insekata ili teških opeklina od sunca
  • Konzumiranje duhanskih proizvoda i izloženost pasivnom pušenju
  • Prekomjerno konzumiranje alkohola 
  • Određeni lijekovi poput litijuma, lijekovi za visoki krvni pritisak i lijekovi protiv malarije, 
  • Naglo prekidanje terapije kortikosteroidima.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje? 

Psorijaza obično počinje u ranoj odrasloj dobi, ali se to može razlikovati od osobe do osobe. Postoje određeni okidači koji mogu uzrokovati pogoršanje simptoma, a izbjegavanje tih okidača može pomoći u smanjenju učestalosti i težine simptoma. Iako ne postoji lijek za psorijazu, liječenje može ublažiti simptome i poboljšati kvalitet života. Važno je uzimati lijekove prema ljekarskim preporukama, redovno koristiti hidratantne kreme te izbjegavati jake sapune i gelove za tuširanje. Također je preporučljivo koristiti medicinski šampon za psorijazu koja je zahvatila vlasište. Pacijentima s ovim kožnim oboljenjem se savjetuje da razgovaraju sa zdravstvenim radnicima kako bi dobili informacije o načinima smanjenja rizika od drugih bolesti povezanih s psorijazom. Jedno od takvih stanja je psorijatični artritis koji uzrokuje bol, oticanje i ukočenost zglobova, a psorijaza može uzrokovati i privremene promjene boje kože (hiper- ili hipopigmentacija) nakon što se plakovi povuku. Osim toga, psorijaza je povezana s drugim stanjima poput konjunktivitisa, blefaritisa i uveitisa u očima, gojaznosti, dijabetesa tipa 2, visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih bolesti. Osobe s psorijazom su također podložnije drugim autoimunim bolestima poput celijakije, skleroze i upalnih bolesti crijeva, uključujući Crohnovu bolest. Osim fizičkih zdravstvenih problema, psorijaza može utjecati na mentalno zdravlje, što može dovesti do niskog samopoštovanja i depresije, pa se, u navedenim slučajevima, preporučuje razgovor sa stručnjacima za mentalno zdravlje. 

 

Važno je znati da…

  1. Psorijaza je autoimuna bolest koja uzrokuje ubrzani rast ćelija kože, što dovodi do stvaranja crvenih, ljuskavih mrlja na koži.
  2. Procjenjuje se da oko 2-3 posto svjetske populacije pati od psorijaze, što znači da je to vrlo učestala bolest.
  3. Psorijaza se može pojaviti bilo gdje na tijelu, no najčešće se javlja na vlasištu, laktovima, koljenima i donjem dijelu leđa.
  4. Iako se psorijaza smatra hroničnom bolešću, simptomi se mogu smanjiti primjenom različitih tretmana.
  5. Pretilost i pušenje su faktori koji mogu povećati rizik od psorijaze.
  6. Postoje neki lijekovi koji mogu pogoršati psorijazu, uključujući beta-blokatore i litij.
  7. Ljudi s psorijazom imaju veći rizik od razvoja drugih zdravstvenih problema, poput depresije, anksioznosti, dijabetesa, srčanih bolesti i drugih autoimunih bolesti.
  8. Mnogi ljudi s psorijazom doživljavaju društvenu stigmatizaciju i osjećaju se loše zbog svojih simptoma koji su vrlo često upečatljivi.
  9. Nedavna istraživanja ukazuju na to da promjena prehrane, uključujući prehranu bogatu biljnim vlaknima i omega-3 masnim kiselinama, može pomoći u smanjenju simptoma psorijaze.
  10. Kao i kod većine autoimunih bolesti, psorijaza se ne može u potpunosti izliječiti, ali se simptomi mogu ublažiti primjenom odgovarajućih tretmana i promjenom životnih navika.