Pruritus

Šta je pruritus?

Pruritus, poznat kao svrbež kože, je nadražujući osjećaj na površini tijela koji izaziva želju za grebanjem ili češanjem. Učestalo je povezan s problemom suhe kože, što ga čini čestim kod starijih osoba, jer s vremenom koža gubi elastičnost i postaje suha.

Ovisno o razlogu nastanka svrbeža, koža može izgledati normalno, ali može biti upaljena, gruba, imati plikove ili izbočine. Pretjerano češanje može dovesti do stvaranja otvorenih rana ili zadebljanih područja kože koja mogu krvariti ili se mogu inficirati.

Mnogi ljudi osjećaju privremeno olakšanje upotrebom jednostavnih metoda poput češće primjene hidratantnih krema, nježnih sredstava za tuširanje i mlakih kupki. Međutim, za dugotrajno olakšanje, bitno je prepoznati i tretirati uzrok svrbeža. Uobičajeni tretmani uključuju upotrebu medicinskih krema, obloga i oralnih lijekova kako bi se suzbio osjećaj svrbeža.

Vrste pruritusa

Postoji nekoliko različitih tipova pruritusa koji se kategoriziraju prema uzroku svraba i lokaciji na tijelu. 

Neki od najčešćih tipova svrbeža su:

• Brahioradijalni pruritus – svrbež nadlaktice koji je uzrokovan oštećenjem živaca.
• Noćni svrbež - koji se pojavljuje noću, a uzroci mogu biti različiti, uključujući reakciju na prirodne funkcije tijela, reakciju na lijekove ili kontakt s iritantom kože.
• Pruritus ani - svrab oko anusa koji može biti uzrokovan hemoroidima, infekcijama ili iritacijom kože.
• Senilni svrab - koji pogađa ljude starije od 65 godina, a uzrokovan je promjenama na koži uslijed starenja.
• Uremijski pruritus - svrab koji se javlja kao simptom kod osoba s bubrežnom bolešću, tačnije pacijenata koji se podvrgavaju dijalizi.

Ovi tipovi svrbeža mogu se razlikovati po uzrocima i načinima liječenja. Ukoliko imate problema sa svrbežom, važno je konsultovati se s dermatologom kako bi se utvrdio tačan uzrok i primijenio odgovarajući tretman koji će ublažiti neugodne simptome.

Najčešći simptomi pruritusa

Svrbež kože može se pojaviti u malim područjima kao što su vlasište, ruke ili noge, no, u težim slučajevima može zahvatiti kompletno tijelo. Ponekad pruritus može biti prisutan bez ikakvih drugih vidljivih promjena na koži, dok se u određenim slučajevima može pojaviti s upaljenom kožom, ogrebotinama, izbočinama, mrljama ili plikovima, suhom, ispucalom kožom te ljuskavim mrljama. Pruritus, veoma često, može trajati dugo vremena i biti izrazito intenzivan. Iako češanje zahvaćenog područja donosi trenutno olakšanje, ustvari pojačava svrbež kao i želju za intenzivnijim češanjem, pa je veoma teško prekinuti ovaj začarani krug. 

Šta uzrokuje pruritus?

Pruritus može biti uzrokovan različitim faktorima, poput:

• Različitih kožnih i ostalih oboljenja - uključujući suhu kožu (kseroza), ekcem (dermatitis), psorijazu, šugu, parazite, opekotine, ožiljke, ubode insekata, kolestazu, oboljenja jetre i bubrega, tiroiditisa te razne vrste osipa.
• Trudnoće
• Unutrašnjih bolesti organizma - svrbež po cijelom tijelu može biti simptom osnovnih unutrašnjih bolesti, kao što su bolest jetre, bolest bubrega, anemija, dijabetes, problemi sa štitnom žlijezdom i određeni karcinomi.
• Nervnih poremećaja - neurološki problemi poput multiple skleroze, uklještenih živaca i herpes zostera (šindre) također mogu uzrokovati svrbež.
• Psihijatrijskih poremećaja - kao što su anksioznost, opsesivno-kompulsivni poremećaj i depresija također mogu pridonijeti nastanku pruritusa.
• Iritacija i alergijskih reakcija - kontakt s raznim tvarima, poput vune, hemikalija, sapuna i drugih iritansa, može izazvati svrbež i osip. Alergijske reakcije na supstance kao što su otrovni bršljan, kozmetika ili određeni lijekovi, uključujući opioidne analgetike, također mogu uzrokovati svrbež kože.
• Nepoznatih uzroka - ponekad uzrok svraba ne može biti jasno utvrđen, pa se stanje može nazvati idiopatskim pruritusom.

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje 

Na dermatološkom pregledu pacijent će biti podvrgnut različitim testovima kako bi ljekar potvrdio dijagnozu svrbeža kože. Testiranje je od suštinskog značaja za otkrivanje uzroka nastanka simptoma, jer svrab može biti samostalni problem ili znak nekog drugog stanja. 

Evo nekoliko vrsta testova koje dermatolog može preporučiti:

• Alergijski testovi - pomažu u otkrivanju reakcije pacijenta na određene alergene u okolini koji mogu izazivati svrbež kože.
• Krvni testovi - kako bi se utvrdili eventualni nedostaci vitamina i minerala ili problemi s unutrašnjim organima, kao što su jetra, bubrezi ili štitnjača, koji mogu biti povezani s pojavom svrbeža.
• Snimanje (rendgenski snimak grudnog koša) - ovakvi testovi mogu otkriti stanja koja se odvijaju ispod površine kože, poput karcinoma, što također može biti uzrok svrbeža.
• Biopsija kože – procedura koja uključuje uzimanje malog uzorka kože kako bi se identificirala specifična stanja kože koja mogu izazvati svrbež. Uzorak će se zatim ispitati pod mikroskopom kako bi se postavila preciznija dijagnoza.

Ovi testovi su važni kako bi se utvrdio temeljni uzrok pojave svrbeža i kako bi se propisao adekvatan tretman. Liječenje pruritusa uključuje kortikosteroidne kreme (nakon nanošenja kreme preporučljivo je kožu prekriti čistom, pamučnom tkaninom radi bolje apsorpcije), inhibitore kalcineurina (kao što su takrolimus i pimekrolimus), oralne lijekove (poput antidepresiva kao što su SSRI ili tricikličnih antidepresiva) te svjetlosnu terapiju. Uzrok pruritusa treba otkloniti, a ukoliko kućni lijekovi ne pomažu, potrebno se obratiti dermatologu koji će preporučiti neku drugu vrstu terapije.

Može li se pruritus spriječiti?

Iako se ne može kontrolisati svaki uzrok svrbeža kože, postoje mjere koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od pojave pruritusa. 

Evo kako možete zaštititi svoju kožu:

• Upotrebljavajte zaštitu od sunca kada izlazite na otvoreno ili koristite odjeću koja štiti od UV zračenja. Sunčeve zrake mogu oštetiti kožu i uzrokovati suhoću i svrbež.
• Pazite na hidrataciju tijela i pijte dovoljno vode kako biste održali kožu hidratiziranom. Dobro hidratizirana koža je manje sklona svrbežu.
• Redovno koristite hidratantne kreme kako biste zadržali vlagu u koži. Nanesite kremu nakon tuširanja ili kad god osjetite suhoću kože.
• Pri tuširanju, kupanju ili pranju ruku, umjesto vruće vode koristite toplu, jer vruća voda može isušiti kožu i izazvati svrbež.
• Ako imate hronična stanja kože, pratite upute i preporuke vašeg ljekara kako biste ih kontrolisali te spriječili pogoršanje pruritusa.
• U prostorijama gdje boravite često, posebno tokom sezone grijanja, koristite ovlaživač zraka kako biste održali optimalnu vlažnost zraka. Suhi zrak može dodatno iritirati kožu.
• Izbjegavajte poznate alergene koji mogu izazvati svrbež ili alergijske reakcije na koži. Alergeni poput određenih tkanina, kozmetike ili biljaka mogu izazvati iritaciju kože.

Važno je naglasiti da preporučene mjere pomažu u općenitom smanjenju rizika od svrbeža i održavanju zdravlja kože, ali ako se svrbež nastavi ili pogorša, svakako se obratite dermatologu kako biste utvrdili pravi uzrok i dobili preporuku za odgovarajuće liječenje.

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Trajanje pruritusa najčešće varira od osobe do osobe. Neki pacijenti mogu osjetiti olakšanje od svrbeža već nekoliko sati nakon početka tretmana, dok kod drugih može proći nekoliko sedmica prije nego što simptomi nestanu. Vrijeme potrebno za potpuni oporavak zavisi isključivo od uzroka svrbeža. 

Pruritus vrlo često može uzrokovati iritaciju kože i neugodu, što može otežati spavanje, a u težim slučajevima, može ometati sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti, jer pacijenta neprestano odvlači od fokusa.

Postoje metode koje se primjenjuju u kućnim uslovima, a koje mogu pomoći u olakšanju svrbeža. One uključuju redovno nanošenje hidratantnih krema ili losiona na kožu tokom dana (najbolje vrijeme za to je nakon kupanja ili tuširanja, kada je koža još malo vlažna, što pomaže u zadržavanju vlage), izbjegavanje iritanata, odmor, jačanje imuniteta te peeling od morske soli i zobi (u jednakom omjeru pomiješati morsku so, sodu, zob i blagi gel za tuširanje, nježno istrljati kožu, a potom hidratizirati). Ako pruritus traje duže od šest sedmica (što je znak da je postao hroničan) ili je rezultat nekog osnovnog medicinskog stanja, preporučuje se razgovor s dermatologom kako biste istražili mogućnosti liječenja i ublažavanja simptoma.

Važno je znati da…

1. Osjećaj svrbeža na koži potječe od složenih neuroloških i hemijskih procesa u koži i živčanim ćelijama koji šalju signale mozgu.
2. Svrbež može biti simptom raznih zdravstvenih stanja, uključujući alergije, kožne infekcije, suhu kožu, psorijazu, ekcem, žuticu, bolesti bubrega, bolesti jetre i mnoge druge.
3. Ljudski mozak ima centar za svrbež koji povezuje živčane signale i senzacije svrbeža. Ova veza ponekad može izazvati osjećaj svrbeža bez stvarne prisutnosti iritansa na koži.
4. Ljudi mogu imati psihogeni svrbež, fenomen u kojem osjećaj svrbeža nastaje zbog emocionalnih stanja, poput stresa, tjeskobe ili depresije, iako nema fizičkog uzroka svrbeža.
5. Nisu svi svrbeži vidljivi. Ponekad je svrbež rezultat alergijskih reakcija na hranu ili lijekove, ali ne vide se uvijek izbočine ili osip na koži, iako ga osoba može osjećati.
6. Iako kratkotrajno češanje može donijeti trenutno olakšanje, to može zapravo pogoršati svrbež, jer češanje može nadražiti kožu.
7. Iako se svrbež najčešće pojavljuje na koži, ponekad ljudi osjećaju svrbež unutar nosa, uha, očiju ili čak u grlu.
8. Liječenje pruritusa ovisi o uzroku. To može uključivati ​​korištenje krema za hidrataciju kože, antihistaminika, kortikosteroidnih krema ili drugih lijekova. Jako je važno utvrditi osnovni uzrok svrbeža kako bi se pravilno liječio.