Pagetova bolest
Šta je Pagetova bolest?
Pagetova bolest, poznata i pod nazivom osteodistrofija deformans, je hronično stanje koje ometa prirodni proces zamjene starog koštanog tkiva novim. To dovodi do krhkosti i deformacije kostiju, posebno u zdjelici, lubanji, kičmi i nogama. Rizik od nastanka Pagetove bolesti raste s godinama (najpodložniji su joj ljudi koji imaju više od pedeset godina) te ukoliko postoji pozitivna porodična anamneza bolesti. Dobre vijesti su da je pojava Pagetove bolesti u posljednje vrijeme sve rjeđa (iako razlog smanjenja učestalosti pojave ove bolesti nije utvrđen), a čak i ukoliko se dijagnosticira, simptomi su mnogo lakši nego što je to bio slučaj u prošlosti.
Najčešći simptomi Pagetove bolesti
Većina pacijenata sa dijagnozom Pagetove bolesti kostiju nema simptome, ali kada se oni pojave, prvi i najčešći simptom je bol u kostima. To je zbog činjenice da ova bolest ubrzava proces stvaranja novog koštanog tkiva koji je slabiji od normalnog. Brzo stvaranje novog koštanog tkiva dovodi do povećanja gustoće kostiju, što uzrokuje pritisak na okolna tkiva i nervne završetke. Pagetova bolest može biti lokalizirana na samo jednom ili dva dijela tijela, a u nekim slučajevima se može i proširiti. Simptomi najviše zavise od dijela tijela koji je bolešću zahvaćen. Na primjer, Pagetova bolest kostiju u zdjelici može uzrokovati bol u kuku, a prekomjerni rast kostiju u lubanji može dovesti do gubitka sluha ili teških glavobolja. Ako je zahvaćena kičma, korijeni živaca mogu biti stisnuti, što uzrokuje bol, trnce i obamrlost u rukama ili nogama. Povećane i deformisane kosti u nogama mogu opteretiti zglobove, što može dovesti do osteoartritisa u koljenu ili kukovima.
Šta uzrokuje Pagetovu bolest?
Tačan uzrok Pagetove bolesti kostiju još uvijek nije utvrđen, no naučnici smatraju da ova bolest nastaje kao posljedica kombinacije genetskih i okolišnih faktora. Postoji i teorija koja tvrdi da bi virusne infekcije mogle biti povezane s pojavom bolesti, no ne postoje egzaktni podaci koji tu teoriju potvrđuju. Ono što je jasno jeste da se rizik od razvoja bolesti povećava s godinama, te da su muškarci podložniji Pagetovoj bolesti u odnosu na žene. Porijeklo također igra ulogu, jer je uočeno da se bolest češće pojavljuje u nekim dijelovima Evrope, dok u Aziji gotovo da nema zabilježenih slučajeva. I, na kraju, najvažniji faktor je genetski jer, ako u porodici ima oboljelih, rizik od razvoja Pagetove bolesti je veći.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Tokom fizičkog pregleda, doktor se posebno bazira na dijelove tijela na kojima pacijent najčešće osjeća bolove nakon čega se vrše rendgenski snimci te skeniranje kostiju koje služe za potvrdu dijagnoze Pagetove bolesti. Slikovne analize pomažu da se otkriju abnormalnosti poput pojačane razgradnje kostiju, povećanja kostiju te deformiteta. Također se mogu obaviti i laboratorijske pretrage kako bi se otkrilo da li su nivoi alkalne fosfataze u krvi povišeni, što se često dešava osobama s dijagnozom Pagetove bolesti kostiju.
Metode koje se koriste za liječenje Pagetove bolesti kostiju zavise isključivo od ozbiljnosti bolesti te količini simptoma s kojima se pacijent suočava. U pojedinim slučajevima, liječenje nije potrebno, no ukoliko doktor sumnja da bi se bolest mogla iskomplikovati ili uznapredovati, tada će vjerovatno preporučiti terapiju.
Lijekovi koji se najčešće koriste za liječenje Pagetove bolesti kostiju uključuju bisfosfonate, čiji je zadatak da smanje razgradnju kostiju te da podstaknu njihovu obnovu. Ostali lijekovi uključuju kalcitonin, koji smanjuje aktivnost stanica koje razgrađuju kosti te teriparatid, koji potiče rast kostiju. Ukoliko pacijent osjeća jake bolove ili se na pregledu uoče frakture te deformacije kostiju, može biti potrebna hirurška intervencija. Hirurške metode mogu uključivati uklanjanje oštećenog dijela kosti ili implantaciju umjetnih zglobova.
Može li se Pagetova bolest spriječiti?
Pagetovu bolest nije moguće spriječiti jer uzrok nastanka ovog stanja nije poznat. No, svakako je preporučljivo, posebno u slučaju pozitivne porodične anamneze, redovno kontrolisati zdravlje organizma, pojačati unos kalcija i vitamina D, te u rutinu uvesti redovnu tjelovježbu, s posebnim naglaskom na vježbe otpora koje dokazano održavaju kosti jakima. Alkohol i duhanski proizvodi također mogu pojačati rizik od nastanka Pagetove bolesti, pa je potrebno izbjegavati ili u potpunosti eliminisati ove nezdrave navike. Pored svega navedenog, preporučuje se i izbjegavanje prekomjerne tjelesne težine kako bi se smanjilo opterećenje na kostima. Ukoliko se sumnja na Pagetovu bolest ili je dijagnoza već potvrđena važno je redovno ići na konsultacije s doktorom, pratiti savjete i koristiti propisanu terapiju. Te metode će pacijentima osigurati aktivan život bez bolova i komplikacija koje mogu nastati kao posljedica ove bolesti.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
U većini slučajeva, Pagetova bolest napreduje sporo i ne uzrokuje teške zdravstvene probleme, a uz pravilno liječenje, pacijenti mogu živjeti dug i aktivan život. Ne postoje općenite prognoze za Pagetovu bolest jer je svaki slučaj individualan i razlikuje se po ozbiljnosti i napretku bolesti. Ako se ovo stanje ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, kosti zahvaćene Pagetovom bolešću postaju sklonije lomovima i deformacijama, što može uzrokovati veće krvarenje tokom operacija njihovog popravka te uticati na sposobnost hodanja. Osim toga, deformirane kosti mogu izazvati povećani pritisak na zglobove, što može rezultirati osteoartritisom. Ako se bolest razvija u području gdje živci prolaze kroz kost, to može uzrokovati neurološke probleme kao što su bol, slabost, trnce ili gubitak sluha. U nekim teškim slučajevima Pagetova bolest može dovesti i do osteosarkoma (karcinoma kostiju) te zatajenja srca.
Kao i kod svih hroničnih bolesti, za pacijenta je najvažnije da prati upute svog ljekara te da pravilno koristi propisanu terapiju kako bi se usporilo napredovanje bolesti te minimizirao rizik od komplikacija. Korištenje kalcija i vitamina D (koji je ključan pri apsorpciji kalcija) je jako važno za održavanje zdravlja kostiju, a posebno je preporučljivo u slučaju Pagetove bolesti. Tjelovježbom se održava fleksibilnost zglobova i jačaju kosti i zbog toga je neophodno u rutinu uvesti adekvatnu fizičku aktivnost. Redovne kontrole kod specijaliste i preventivne mjere, poput izbjegavanja padova i sličnih rizičnih aktivnosti, mogu pomoći u održavanju kvalitete života pacijentima s Pagetovom bolesti.
Važno je znati da…
- Pagetova bolest je nazvana po engleskom kirurgu Sir Jamesu Pagetu, koji ju je prvi opisao 1877. godine.
- Ova bolest najčešće pogađa osobe starije od 50 godina, iako se može pojaviti u bilo kojoj dobi.
- Simptomi Pagetove bolesti uključuju bol u kostima, deformacije kostiju, često frakture, povećanje veličine kostiju, pa čak i gubitak sluha (ako se bolest proširi na kosti lubanje).
- Neki istraživači vjeruju da je Pagetova bolest povezana sa Morbilivirusom, ali to nije potvrđeno.
- Liječenje Pagetove bolesti može uključivati lijekove za smanjenje bolova i koštane resorpcije, kao i operaciju ako se kosti deformiraju ili prijete lomom.
- Iako je Pagetova bolest ozbiljna bolest, većina ljudi može dobro živjeti s tom dijagnozom ako prate preporuke liječnika.