Skip to main content

Osteoporoza

Šta je osteoporoza?

Osteoporoza je jedna od pet najčešćih hroničnih bolesti na svijetu, a glavna odlika ovog oboljenja je slabljenje kostiju, čineći ih podložnim lomovima čak i pri blagom naporu poput kašljanja ili savijanja. Ovim stanjem najčešće su pogođeni kukovi, ručni zglobovi te kičma.

Kost je živo tkivo koje se neprestano obnavlja kroz proces stvaranja nove kosti (koštanog stvaranja) i razgradnje stare kosti (koštane razgradnje, odnosno demineralizacije). Kod osteoporoze ovaj ravnotežni proces je narušen što rezultira ubrzanim gubitkom stare kosti bez adekvatne zamjene novom kosti. Ovaj disbalans dovodi do smanjenja gustoće kostiju i čini ih krhkima i sklonim lomovima.

Osteoporoza može uticati na muškarce i žene svih rasa, ali posebno su izložene žene (u čak 80 posto slučajeva pacijent kojem se dijagnosticira osteoporoza je ženskog spola), posebno nakon menopauze. Kako bi se spriječio gubitak koštane mase i ojačale oslabljene kosti, preporučuje se primjena odgovarajućih lijekova, zdrava prehrana i redovna tjelesna aktivnost.

 

Najčešći simptomi osteoporoze

Osteoporoza se naziva tihom bolešću jer obično ne uzrokuje vidljive simptome, odnosno pacijent neće osjetiti ništa što ukazuje na prisutnost osteoporoze. Najčešći znak ovog stanja je iznenadno lomljenje kosti, čak i nakon manjih padova ili nezgoda koje obično ne bi prouzrokovale težu povredu.

Iako osteoporoza sama po sebi ne uzrokuje simptome, mogu se primijetiti promjene na tijelu koje ukazuju na gubitak koštane snage i gustoće. 

Neki od znakova upozorenja osteoporoze uključuju: 

  • Gubitak centimetara u visini
  • Promjene u držanju tijela (savijanje naprijed)
  • Kratkoću daha zbog kompresije kičmenih diskova 
  • Bol u donjem dijelu leđa.

 

Šta uzrokuje osteoporozu?

Starenjem, kosti (dinamično tkivo koje se neprestano obnavlja i mijenja tokom cijelog života) gube sposobnost da se adekvatno obnavljaju i ponovno izgrađuju, što može dovesti do osteoporoze. Do otprilike 30. godine, tijelo obično izgrađuje više kostiju nego što ih gubi. Međutim, nakon 35. godine, gubitak kostiju premašuje njihovu obnovu, što rezultira postepenim smanjenjem koštane mase. U slučaju osteoporoze, gubitak koštane mase je ubrzan, posebno kod osoba u postmenopauzi.

Postoje određeni faktori rizika koji povećavaju vjerovatnoću razvoja osteoporoze. To uključuje dob (osobe starije od 50 godina), spol (posebno žene u postmenopauzi), porodičnu anamnezu osteoporoze, sitnu tjelesnu građu te konzumiranje alkohola i duhanskih proizvoda. Ostali faktori koji mogu povećati rizik uključuju endokrine poremećaje, gastrointestinalne bolesti, autoimune poremećaje, bubrežne bolesti, celijakiju, poremećaje krvi i karcinome. Također, određeni lijekovi kao što su diuretici, kortikosteroidi, antikoagulansi i inhibitori protonske pumpe mogu doprinijeti razvoju osteoporoze. Važno je napomenuti da loša prehrana s nedovoljnim unosom kalcija i vitamina D, nedostatak tjelesne aktivnosti i pretjerano konzumiranje alkohola i duhanskih proizvoda također mogu povećati rizik od osteoporoze.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza osteoporoze obično se postavlja pomoću testa gustine kostiju, poznatog i kao DEXA ili DXA skeniranje. Ovaj slikovni test koristi rendgenske zrake kako bi procijenio snagu i mineralni sadržaj kostiju.

DEXA skeniranje, DXA skeniranje ili skeniranje gustine kostiju su različiti nazivi koji se odnose na test koji, na isti način, mjeri gustoću kostiju. Skeniranje gustije kostiju ne zahtijeva hospitalizaciju i provodi se u ambulantnim uslovima, bez upotrebe igala ili injekcija. Nakon završetka testa, pacijent se istog dana može vratiti kući.

Redovno provođenje testa gustine kostiju je najbolji način da se otkrije osteoporoza prije nego što dođe do lomova kostiju. Pacijentima sa porodičnom anamnezom osteoporoze, posebno starijim od 50 godina ili onima s dijagnozom osteopenije (smanjene gustoće kostiju), ljekar će vjerojatno predložiti redovne testove gustine kostiju. To je važno kako bi se što ranije prepoznali potencijalni problemi i preduzele odgovarajuće mjere za očuvanje zdravlja kostiju.

Glavni cilj liječenja osteoporoze je prevencija lomova kostiju, a ljekar će preporučiti kombinaciju tretmana kako bi se usporio gubitak koštane mase te ojačalo postojeće koštano tkivo. 

Najčešći tretmani za osteoporozu uključuju:

  • Vježbanje - redovna tjelesna aktivnost može ojačati kosti i povezana tkiva, kao što su mišići, tetive i ligamenti. Preporučuju se vježbe s tegovima za jačanje mišića i poboljšanje ravnoteže. Također, vježbe koje angažuju tijelo protiv gravitacije, kao što su hodanje, joga, pilates i tai chi, mogu poboljšati snagu i ravnotežu bez prevelikog opterećenja kostiju. Preporučljivo je obaviti konsultacije sa fizioterapeutom koji će odabrati adekvatne vježbe i dati savjete o pokretima prilagođene individualno potrebama pacijenta. 
  • Vitamini i mineralni dodaci - poput kalcija ili vitamina D, koji se mogu kupiti bez recepta. Prije početka kozumiranja ove vrste dodataka neophodno se konsultovati s ljekarom koji će preporučiti vrstu, učestalost konzumiranja te potrebnu dozu.
  • Lijekovi za osteoporozu – ljekar će propisati odgovarajuće lijekove koji će najbolje odgovarati individualnom stanju pacijenta. Neki od uobičajenih lijekova koji se koriste za liječenje osteoporoze uključuju hormone poput zamjenskog estrogena ili testosterona, kao i bisfosfonate. U slučaju teške osteoporoze ili visokog rizika od lomova kostiju, mogu se primijeniti i lijekovi poput analoga paratiroidnog hormona (PTH), denosumaba i romosozumaba (obično se daju putem injekcija).

 

Može li se osteoporoza spriječiti?

Pravilna ishrana i redovna tjelovježba su ključni za održavanje zdravih kostiju tokom cijelog života. Izbjegavanje konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda ima ključnu ulogu u prevenciji razvoja osteoporoze.

Kalcijum je važan za jačanje kostiju, a preporučeni unos varira s dobi. Muškarcima i ženama između 18 i 50 godina preporučuje se 1.000 miligrama kalcijuma dnevno, dok se nakon 50. godine ta količina povećava na 1.200 miligrama za žene i muškarce iznad 70 godina. Dobri izvori kalcijuma uključuju mliječne proizvode s niskim udjelom masti, tamnozeleno lisnato povrće, losos, sardine s kostima, proizvode od soje i kalcijem obogaćene žitarice te sok od cijeđene naranče. Ako je teško unijeti dovoljno kalcijuma putem prehrane, možete razmotriti uzimanje suplemenata, no treba biti oprezan s količinom kako biste izbjegli komplikacije.

Vitamin D je također važan za zdravlje kostiju jer poboljšava apsorpciju kalcija. Većina ljudi može dobiti vitamin D iz sunčeve svjetlosti, ali to može biti nedovoljno za one koji žive u područjima s manje sunca, rjeđe provode vrijeme na suncu ili koriste zaštitne kreme. Izvori vitamina D u prehrani uključuju riblje ulje, pastrmku i losos. Preporučeni dnevni unos vitamina D varira ovisno o dobi, a većini ljudi je potrebno najmanje 600 međunarodnih jedinica (IU) dnevno. Dodatak vitamina D može biti koristan za one koji nemaju adekvatne izvore vitamina, posebno s ograničenim izlaganjem suncu.

Redovna tjelovježba ima ključnu ulogu u izgradnji jakih kostiju i usporavanju gubitka koštane mase. Kombinacija vježbi snage, vježbi nošenja težine i ravnoteže je najkorisnija. Vježbe snage, poput treninga s tegovima pomažu u jačanju mišića i kostiju gornjeg dijela tijela, dok vježbe nošenja težine, kao što su hodanje, trčanje, penjanje uz stepenice i skijanje, djeluju na kosti u nogama, kukovima i donjem dijelu kičme. Vježbe ravnoteže, poput tai chija, smanjuju rizik od padova, posebno u starijoj dobi.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Osteoporoza je stanje koje zahtijeva dugotrajno ili doživotno liječenje, te je važno redovito posjećivati ljekara i obavljati testove gustine kostiju kako bi se pravovremeno prepoznale eventualne promjene u stanju kostiju i smanjio rizik od preloma. Ljekar će pažljivo pratiti promjene u gustoći kostiju i prilagoditi tretman prema potrebama pacijenta.

 

Važno je znati da… 

  1. Osteoporoza se naziva "tiha bolest" jer često ne uzrokuje simptome sve dok ne dođe do loma kostiju. Lomovi mogu nastati čak i zbog manje traume ili padova.
  2. Osteoporoza češće pogađa žene nego muškarce. To je posebno izraženo nakon menopauze, kada smanjenje nivoa estrogena može ubrzati gubitak koštane mase.
  3. Pored ženskog spola i starije dobi, drugi faktori rizika za osteoporozu uključuju pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti, nizak nivo kalcija i vitamina D u prehrani, kao i porodičnu anamnezu ove bolesti.
  4. Kosti su najgušće i najjače u ranim 20-ima. Nakon toga, postepeno počinju gubiti gustoću, što može dovesti do osteoporoze kod starijih osoba.
  5. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), osteoporoza je drugi najčešći globalni zdravstveni problem, odmah iza kardiovaskularnih bolesti.
  6. Dijagnoza osteoporoze često se postavlja pomoću testa nazvanog densitometrija. Ovaj test mjeri gustoću kostiju i pomaže identificirati osobe s povećanim rizikom od lomova.
  7. Redovno vježbanje, posebno opterećenje kostiju, poput hodanja, trčanja ili podizanja tegova, može pomoći u održavanju zdrave koštane mase i smanjenju rizika od osteoporoze.
  8. Prehrana bogata kalcijem i vitaminom D igra ključnu ulogu u održavanju jakih kostiju. Mliječni proizvodi, zeleno lisnato povrće, riba i izlaganje sunčevoj svjetlosti mogu biti korisni izvori ovih važnih nutrijenata.
  9. Osteoporoza nije samo bolest starijih osoba. Mladi ljudi također mogu biti pogođeni, posebno ako imaju druge rizične faktore ili pate od određenih medicinskih stanja.
  10. Prevencija osteoporoze započinje već u mladosti, održavanjem zdravog načina života, adekvatnom prehranom i redovnim tjelesnim aktivnostima kako bi se maksimalno očuvala koštana masa i smanjio rizik od budućih komplikacija.