Skip to main content

Osteoartritis

Šta je osteoartritis?

Hronična, degenerativna bolest zglobova poznata još i pod nazivima osteoartritis, artroza, degenerativni artritis, degenerativna bolest zglobova najčešći je oblik artritisa koji pogađa milione ljudi širom svijeta. Osteoartritis nastaje kao rezultat istrošenosti hrskavice, glatke i čvrste, savitljive materije čija je glavna uloga da štiti krajeve kostiju koji se nalaze oko zglobova. Iako se može manifestovati na bilo kojem zglobu u tijelu, osteoartritis se najčešće dešava na zglobovima koji su najviše opterećeni težinom tijela – koljenima, stopalima, kičmi te kukovima.

 

Najčešći simptomi osteoartritisa

Simptomi osteoartritisa obično se razvijaju postepeno i razlikuju se od pacijenta do pacijenta. S obzirom da je ovo oboljenje koje nastaje kada se ošteti hrskavica, nakon čega dolazi do trenja u kostima koje više nema šta štititi, prvi simptom je bol te ukočenost zgloba. Pacijent će osjećati i manjak fleksibilnosti, odnosno uvidjet će da ne može pomjerati zglob u punom kapacitetu kako je to mogao ranije. Ukočenost i bol najčešće zahvata prste, kičmu, koljena i kukove, a simptomi su izraženiji ujutro, netom nakon buđenja. 

Ostali simptomi s kojima se pacijenti suočavaju su:

  • Oteknuće u predjelu zglobova
  • Osjetljivost na dodir i pokret, te pucketanje i škripanje u zglobovima
  • Pojava osteofita (izraslina na kostima) ili kvržica koje se formiraju oko zglobova 
  • Neprijatan osjećaj u zglobovima, posebno pri promjeni atmosferskih prilika 

Bilo koji od navedenih simptoma znak je za uzbunu, odnosno indikator da je neophodno što prije potražiti ljekarsku pomoć. 

 

Šta uzrokuje osteoartritis?

Osteoartritis se naziva još i bolest trošenja i smatra se jednom od najčešćih bolesti koštano-mišićnog tkiva. Ovo oboljenje nastaje kada se hrskavica sasvim potroši nakon čega dolazi do trljanja kosti o kost jer nema ništa što bi ih „podmazalo“ i ublažilo trenje. Kao najčešći uzročnik navode se godine (gotovo 80 posto ljudi starijih od 60 godina imaju određene tegobe i promjene na zglobovima), zatim višak kilograma koji opterećuje zglobove, česte povrede zglobova (specifične za ljude koji se bave sportom), urođeni deformiteti kostiju, nasljeđivanje oboljenja od srodnika te druga oboljenja poput dijabetesa ili bolesti krvotoka. Osteoartritis se javlja u dva oblika (primarni – kada nema jasnog uzroka za nastanak ovog oboljenja) te sekundarni (koji se javljaju zbog nekih od prethodno navedenih čimbenika). 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Dijagnoza osteoartritisa se postavlja vrlo jednostavno, fizičkim pregledom zglobova, testiranjem njihove fleksibilnosti, traženjem oteknuća i crvenila. Postoji mogućnost da će doktor zatražiti i analizu krvi kako bi otklonio sumnju na reumatoidni artritis. Rendgen i magnetna rezonanca su analize uz pomoć kojih se provjerava stanje zglobova te određuje nivo oštećenja hrskavice. Također, u nekim slučajevima je potrebno napraviti analizu tekućine koja se nalazi oko zglobova jer je moguće da je oteknuće rezultat gihta ili infekcije, a ne osteoartritisa kako se možda sumnjalo. Trajno izlječenje osteoartritisa nije moguće, ali je, uz odgovarajuće tretmane, moguće izbjeći bolove te voditi aktivan život. 

Tretmani liječenja osteoartritisa uključuju:

  • Fizikalne terapije, fizičku aktivnost – s ciljem jačanja mišića oko zglobova 
  • Lijekove – koje će preporučiti i dozirati doktor. Ponekad se preporučuju i injekcije kortizona direktno u zahvaćeni zglob no nije se preporučljivo prečesto oslanjati na ovu metodu jer i injekcije mogu oštetiti zglob ili uzrokovati neželjene bolove i pojave.
  • Ortopedska pomagala – korištenje štaka, štapova, hodalica, ortoza ili steznika mogu olakšati kretanje i zaštititi oštećene zglobove.

Kao posljednja metoda, kada se iscrpe sve navedene, koristi se operacija. Postoji više različitih operativnih zahvata koji se koriste za liječenje osteoartritisa, a neke od njih su: ispravljanje deformiteta kostiju, spajanje krajeva kostiju u zglobu, zamjena zglobova ugrađivanjem metalnih ili plastičnih endoproteza koje se također mogu istrošiti, pa je moguće da će se operativni zahvat morati ponoviti nakon nekoliko godina.

 

Može li se osteoartritis spriječiti?

Ne postoje efikasni načini da spriječite nastanak osteoartritisa, no održavanje optimalne tjelesne težine, izbjegavanje povreda i aktivan način života mogu pomoći da održite svoje zglobove zdravim. 

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Trajno izlječenje osteoartritisa još uvijek nije moguće iako se naučnici iz svih dijelova svijeta svakodnevno trude da pronađu učinkovit lijek za ovu dijagnozu. No, uz izmjenu životnih navika, umjerenu tjelovježbu, gubitak viška kilograma, praćenje savjeta doktora i uzimanja protuupalnih lijekova kada su bolovi i ukočenost na vrhuncu, većina pacijenata sa dijagnozom osteoartritisa može voditi dug i aktivan život. U težim slučajevima, rješenje je operativni zahvat koji, uz navedene metode, pacijentu može osigurati dugotrajno olakšanje simptoma. Ukoliko pacijent ne traži pomoć, ne pridržava se savjeta koje je dobio na pregledu, osteoartritis može prerasti u ozbiljno hronično oboljenje praćeno jakim bolovima koje će ga onemogućavati da normalno funkcioniše i zato je jako važno ponašati se odgovorno kada je u pitanju osteoartritis, ali i bilo koja druga bolest.

 

Važno je znati da…

  1. Zglob je mjesto gdje se spajaju dvije ili više kostiju – koljeno, rame ili kuk.
  2. Tri najčešća oblika artritisa su: osteoartritis, reumatoidni artritis i giht.
  3. Postoji oko stotinu bolesti koji u svom nazivu imaju riječ artritis.
  4. Osteoartritis se češće javlja kod žena nego kod muškaraca i ne postoji objašnjenje zbog čega je to tako.
  5. Iako se smatra da osteoartritis najčešće pogađa starije ljude zbog istrošenosti zglobova, osteoartritis, nažalost, vrlo često bude dijagnosticiran i djeci.
  6. Kao vid liječenja zglobova, u nekim slučajevima se koriste injekcije hijaluronske kiseline koja je po strukturi slična tekućini koja se nalazi u zglobovima.
  7. Za ublažavanje bolova, poslužite se metodom zagrijavanja zglobova jer ovom stanju prija toplota.
  8. Pacijentima sa osteoartritisom preporučuje se češći odmor i spavanje na čvrstom madracu.
  9. Pucketanje u zglobovima naziva se krepitacija.
  10. Nekim pacijentima pomaže metoda toplo-hladno, odnosno tuširanje toplom vodom, nakon čega se na bolni zglob aplicira led te drži nekoliko minuta.