Optički neuritis
Šta je optički neuritis?
Optički neuritis se događa kada se optički živac, koji prenosi vizualne informacije od oka do mozga, ošteti uslijed otoka ili upale. Ovo stanje može izazvati bol pri pomjeranju oka i privremeni gubitak vida na jednom oku. Optički neuritis može biti prvi znak multiple skleroze (MS), koja uzrokuje oštećenje živaca u mozgu i optičkom živcu. Također, upala optičkog živca može se pojaviti i kao simptom drugih stanja, kao što su infekcije ili autoimune bolesti poput lupusa. Rijetko, neuromielitis optica može uzrokovati upalu optičkog živca i kičmene moždine. Većina ljudi koji dožive optički neuritis nakon određenog vremena se oporave bez potrebe za liječenjem. Međutim, neki ljudi moraju biti podvrgnuti terapiji steroidnim lijekovima kako bi ubrzali oporavak vida nakon optičkog neuritisa.
Najčešći simptomi optičkog neuritisa
Karakteristika optičkog neuritisa je da se ovo stanje javlja samo u jednom oku, a simptomi mogu uključivati bol u oku koja se pogoršava pri pomjeranju očiju ili tup bol iza oka. Većina ljudi koji pate od optičkog neuritisa suoči se sa privremenim gubitkom vida u jednom oku, iako se stepen gubitka može razlikovati. Vid se vraća, odnosno poboljšava nakon nekoliko sedmica ili mjeseci. Međutim, neki ljudi mogu doživjeti trajni gubitak vida. Također, kod nekih pacijenata dolazi do gubitka perifernog ili centralnog vida. Osobe s optičkim neuritisom često prijavljuju i smanjenje percepcije boja, odnosno boje su im manje intenzivne nego obično, te treperenje ili bljeskove svjetla kada pomjeraju oči.
Šta uzrokuje optički neuritis?
Optički neuritis se javlja kada imunološki sistem napada mijelinsku ovojnicu koja pokriva optički nerv, što dovodi do upale i oštećenja mijelina. U zdravim očima, mijelin pomaže brzom prijenosu električnih impulsa od oka do mozga, ali optički neuritis narušava ovaj proces i nepovoljno utiče na vid. Multipla skleroza je jedno od autoimunih stanja koja su često povezana s optičkim neuritisom, jer u toj bolesti imunološki sistem napada mijelinsku ovojnicu na nervima u mozgu. Neuromielitis optica je drugo autoimuno stanje koje može uzrokovati upalu optičkog nerva i kičmene moždine i po simptomima je dosta slično multipli sklerozi. No, neuromielitis optica je teži i češće ima manji procenat oporavka nakon napada nego što je to slučaj kod multipla skleroze. Postoji i poremećaj antitijela na mijelinski oligodendrocit glikoprotein (MOG) koji može uzrokovati upalu optičkog živca, kičmene moždine ili mozga. Infekcije, druge bolesti te određeni lijekovi i toksini također mogu biti uzrok optičkog neuritisa u komplikovanijim slučajevima.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Da bi se uspostavila dijagnoza optičkog neuritisa neophodan je oftalmološki pregled. Oftalmolog će obaviti rutinski pregled, saslušati simptome i provjeriti historiju bolesti, testirati percepciju boja i provjeriti periferni vid. Osim toga, oftalmolog će obaviti i oftalmoskopiju (kojom će procijeniti optički disk koji, kod osoba sa optičkim neuritisom može biti natečen), te test reakcije zjenica na svjetlo. Ukoliko je posrijedi optički neuritis, zjenice se neće suziti kao što bi se to dogodilo kod zdravih očiju pri ovoj vrsti testiranja vida. Pored navedenih analiza, oftalmolog može predložiti i magnetnu rezonancu (MRI) koja koristi magnetno polje i radiotalasne impulse da bi se napravile slike tijela, a za provjeru optičkog neuritisa obično se dobije kontrastni rastvor kako bi optički nerv i drugi dijelovi mozga bili jasnije vidljivi. Uz MRI, mogu se koristiti i drugi testovi kao što su krvni testovi za provjeru infekcija ili specifičnih antitijela, optička koherentna tomografija (OCT) za mjerenje debljine sloja nervnih vlakana retine oka, test vidnog polja za utvrđivanje gubitka vida te vizuelno izazvani odgovor za mjerenje električnih signala u mozgu. Pacijent može očekivati kontrolne preglede nakon nekoliko sedmica kako bi se potvrdila dijagnoza optičkog neuritisa.
Uobičajeno, optički neuritis se povuče sam od sebe i pacijent se spontano oporavi, no u nekim slučajevima se koriste steroidni lijekovi za smanjenje upale u optičkom živcu. Važno je naglasiti da steroidna terapija može imati nuspojave poput promjena raspoloženja, povećanja tjelesne težine, želučanih smetnji, crvenila lica i nesanice. Steroidni lijekovi se obično primjenjuju intravenozno. Ukoliko skeniranje mozga potvrdi da pacijent ima dva ili više oštećenja koje ukazuje na visok rizik od razvoja multiple skleroze, ljekari mogu preporučiti upotrebu lijekova za MS, poput interferona beta-1a ili interferona beta-1b. Ovi lijekovi se obično daju injekcijom i mogu pomoći u odgađanju ili sprečavanju razvoja MS kod osoba koje su pod rizikom za razvoj ove bolesti. Međutim, moguće nuspojave ovih lijekova uključuju depresiju, iritaciju na mjestu ubrizgavanja lijeka te brojne simptome slične gripi.
Može li se optički neuritis spriječiti?
Ne postoji efikasan način da se potpuno spriječi optički neuritis, no neke mjere mogu pomoći u smanjenju rizika od nastanka ovog oboljenja. Na primjer, važno je birati zdravu hranu, redovno vježbati, izbjegavati duhanske proizvode i smanjiti izloženost stresu. Ostali zdravstveni problem ili stanja se moraju liječiti i ne smiju zanemarivati (poput infekcija) kako ne bi došlo do neuritisa ili komplikacija koje u nekim slučajevima prate ovo oboljenje. Ukoliko imate dijagnozu multiple skleroze, važno je da pratite upute svog ljekara o terapiji koja vam može pomoći u prevenciji novih epizoda neuritisa te pogoršanja simptoma.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Kod većine (80 posto) pacijenata oboljelih od optičkog neuritisa dolazi do poboljšanja ili potpunog ozdravljenja nekoliko sedmica nakon pojave simptoma. Međutim, neki ljudi mogu iskusiti kontinuirane promjene vida, smanjen intenzitet boja i teškoće s noćnim vidom. Iako postoji mali rizik od ponavljanja optičkog neuritisa koji zahtijeva ponovno liječenje, neki pacijenti mogu imati kontinuirano ponavljanje ovog oboljenja što zahtjeva stalne terapije. Kod otprilike pedeset posto pacijenata s optičkim neuritisom, poslije određenog vremena mogu se pojaviti drugi neurološki simptomi koji ukazuju na multiplu sklerozu. Teži slučajevi optičkog neuritisa prelaze u neuromyelitis optica, stanje koje se može dijagnosticirati analizom krvi.
Potpuni oporavak od ovog oboljenja moguć je kod većine pacijenata, a čak i ako pacijent izgubi vid na jedno oko i dalje može imati funkcionalan vid i obavljati svakodnevne aktivnosti poput čitanja i vožnje automobila.
Važno je znati da…
- Optički neuritis je upala ili oštećenje optičkog živca koji prenosi vizualne signale iz oka do mozga.
- U većini slučajeva, uzrok optičkog neuritisa je autoimuna bolest, poput multiple skleroze.
- Optički neuritis se najčešće dijagnosticira ljudima u dobi od 20 do 40 godina i to češće ženama.
- Simptomi optičkog neuritisa uključuju gubitak vida, smanjenu oštrinu vida, bol u oku pri pokretanju, i promjene u percepciji boje.
- Optički neuritis se često dijagnosticira kroz MRI skeniranje mozga, koje otkriva oštećenje ili upalu optičkog živca.
- Liječenje optičkog neuritisa uključuje kortikosteroide koji smanjuju upalu i pomažu u oporavku vida.
- Iako je optički neuritis ozbiljna bolest, većina ljudi se oporavi bez trajnog gubitka vida.
- Optički neuritis se najčešće javlja kod ljudi između 20. i 40. godine života, a žene su nešto sklonije obolijevanju od muškaraca.
- U rijetkim slučajevima, optički neuritis može biti povezan s drugim medicinskim stanjima poput sistemskog lupusa ili sarkoidoze.
- Nekoliko poznatih osoba, uključujući popularnog britanskog komičara Russella Branda i nekadašnjeg nogometaša Davida Beckhama, javno su govorili o svojim iskustvima s optičkim neuritisom.
- Iako optički neuritis može biti zastrašujuća dijagnoza, važno je znati da postoje efikasni tretmani i da se većina ljudi uspješno oporavi.