Skip to main content

Nazalni polipi

Šta su nazalni polipi?

Polipi u nosu su nekancerozne, mekane izrasline na sluznici nosnih prolaza ili sinusa koje obično nisu bolne. Nastaju kao posljedica hronične upale i mogu biti povezani s astmom, ponavljajućim infekcijama, alergijama, osjetljivošću na lijekove ili određenim imunološkim poremećajima. Mali nazalni polipi obično ne uzrokuju simptome, dok veći ili grupirani polipi mogu blokirati nosne prolaze, što može dovesti do otežanog disanja, gubitka čula mirisa i čestih infekcija.

Polipi u nosu se mogu pojaviti kod bilo koje osobe, ali su češći kod odraslih. Lijekovi često pomažu u smanjenju ili uklanjanju nazalnih polipa, ali u nekim slučajevima može biti potrebna i hirurška intervencija. Nazalni polipi se, čak i nakon uspješnog liječenja, vrlo često mogu ponovo formirati. 

 

Najčešći simptomi nazalnih polipa

Polipi u nosu nastaju kao posljedica iritacije i upale sluznice nosnih prolaza i sinusa koja traje duže od 12 sedmica, što se naziva hronični sinusitis. Važno je napomenuti da hronični sinusitis može postojati i bez prisustva nazalnih polipa. Najčešće, polipi u nosu su mekani, maleni i pacijenti vrlo često nisu ni svjesni njihovog prisustva. Međutim, veći ili višestruki polipi mogu blokirati nazalne prolaze i sinuse.

Tipični znakovi i simptomi hroničnog sinusitisa s nazalnim polipima uključuju: 

  • Curenje iz nosa
  • Trajno začepljen nos
  • Postnazalno kapanje (osjećaj sluzi niz stražnji dio grla) 
  • Smanjeno ili izgubljeno čulo mirisa
  • Gubitak čula okusa
  • Bol u licu ili glavobolju
  • Bol u gornjim zubima
  • Osjećaj pritiska preko čela i lica
  • Hrkanje i česta krvarenja iz nosa.

 

Šta uzrokuje nazalne polipe?

Uzroci nastanka polipa u nosu i razvoj dugotrajne upale i iritacije još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni. Postoje naznake da osobe koje razvijaju polipe imaju različite imunološke odgovore i hemijske markere u svojoj sluznici u poređenju s onima koji ih ne razvijaju.

Polipi u nosu mogu se formirati u različitim životnim dobima, ali najčešće se javljaju kod mladih i sredovječnih osoba. Oni se mogu pojaviti na različitim mjestima u sinusima i nazalnim prolazima, ali najčešće se formiraju u području gdje sinusi u blizini očiju, nosa i jagodičnih kostiju prelaze u zakrivljene prolaze u nosu.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Ljekar će obično postaviti dijagnozu na temelju simptoma, fizičkog pregleda i pregleda nosa. Pomoću osvijetljenog instrumenta može vizuelno uočiti polipe. 

Dodatni dijagnostički testovi mogu uključivati:

  • Endoskopiju nosa - korištenje uske cijevi s osvijetljenim povećalom ili malom kamerom koja omogućava detaljan pregled unutar nosa i sinusa.
  • Slikovne pretrage - kompjuterizovana tomografija (CT) omogućava detaljniji prikaz polipa u dubljim dijelovima sinusa i procjenu otoka i upale.
  • Alergijski testovi - kožni testovi ili analiza krvi mogu se koristiti kako bi se utvrdilo da li alergije doprinose hroničnoj upali.
  • Test za cističnu fibrozu (ako je u pitanju dijete) –  ljekari mogu predložiti testiranje na cističnu fibrozu jer ta nasljedna bolest može uticati na razvoj nosnih polipa.
  • Analize krvi – za provjeru nivoa vitamina D, koji su povezani s razvojem nazalnih polipa.

Ovi dijagnostički testovi pomažu ljekaru da razjasni dijagnozu, procijeni veličinu i lokaciju polipa te isključi druge moguće uzroke simptoma. Hronični sinusitis, sa ili bez polipa, zahtijeva dugoročni pristup liječenju i upravljanju simptomima. Ljekari će se fokusirati da razviju plan liječenja koji se fokusira na smanjenje otoka (upale) te liječenje faktora koji pogoršavaju stanje, kao što su alergije.

Liječenje nosnih polipa obično započinje lijekovima, pri čemu su nazalni kortikosteroidi poput flutikazona i mometazona često prvi izbor. Ovi lijekovi ublažavaju oticanje i iritaciju, što može dovesti do smanjenja veličine ili potpunog nestanka polipa. U nekim situacijama, mogu biti potrebni oralni ili injekcijski kortikosteroidi posebno u slučajevima kada nazalni kortikosteroidi nisu dovoljno učinkoviti, ali se ovi lijekovi obično koriste samo na ograničeno vrijeme zbog potencijalnih nuspojava koje mogu biti ozbiljne.

Dupilumab je još jedan lijek koji se koristi za liječenje polipa u nosu i hroničnog sinusitisa, jer smanjuje veličinu polipa i olakšava začepljenost. Osim toga, specijalist za uho, grlo i nos može preporučiti i druge lijekove koji ciljaju uzroke stanja, poput antihistaminika za alergije ili antibiotika za infekcije.

Ako liječenje lijekovima ne smanji ili ne otkloni nazalne polipe, možda će biti potrebna endoskopska operacija za njihovo uklanjanje. U ovoj minimalno invazivnoj proceduri, hirurg koristi endoskop, malu cijev s povećalom ili kamerom, kako bi uklonio polipe i riješio probleme sa sinusima koji doprinose njihovom ponovnom pojavljivanju. Nakon operacije, obično se preporučuje korištenje kortikosteroidnog spreja za nos kako bi se spriječila ponovna pojava polipa. Također, može se koristiti ispiranje nosa fiziološkom otopinom kako bi se potaklo brže zacjeljivanje.

Istraživači proučavaju biološke lijekove, uključujući one koji se koriste za liječenje teške astme, kako bi smanjili polipe u nosu i pacijentima olakšali simptome. Ti lijekovi ciljaju specifične ćelije i proteine kako bi smanjili oticanje i upalu. Iako su u ranoj fazi istraživanja, biološki lijekovi mogu predstavljati opciju za osobe kod kojih se polipi ne smanjuju uz pomoć kortikosteroida ili operacije.

Pri liječenju ovog stanja ključno je slijediti upute i plan liječenja koje je preporučio otorinolaringolog kako bi se adekvatno upravljalo hroničnim sinusitisom i polipima u nosu.

 

Mogu li se nazalni polipi spriječiti?

Da biste smanjili rizik od razvoja polipa u nosu ili spriječili ponovnu pojavu nakon liječenja, možete pratiti sljedeće korake:

  • Kontrolišite alergije i astmu - redovno pratite upute svog ljekara o liječenju alergija i astme kako biste smanjili upale koje mogu doprinijeti razvoju polipa.
  • Izbjegavajte nazalne iritacije - smanjite izlaganje tvarima u zraku koje mogu iritirati nos i sinuse, kao što su alergeni, duhanski dim, hemijska isparenja, prašina i slično.
  • Prakticirajte dobru higijenu - redovno i temeljito perite ruke kako biste se zaštitili od bakterijskih i virusnih infekcija koje mogu izazvati upalu nosnih prolaza i sinusa.
  • Koristite ovlaživače u vašem domu – jer ta praksa može pomoći da ovlažite disajne puteve, poboljšate protok sluzi iz sinusa i spriječite blokade i upale.
  • Ispiranje nosa - kako biste smanjili prisutnost alergena i drugih iritansa, preporučuje se upotreba sredstava za ispiranje nosa. Možete koristiti sprej s fiziološkom otopinom ili uređaj za ispiranje nosa kako biste temeljito očistili nosne prolaze. Važno je koristiti destilovanu, sterilnu vodu (koju možete prethodno prokuhati i ohladiti) ili filtriranu vodu kako biste pripremili otopinu za ispiranje. Redovno čišćenje uređaja za ispiranje također je jako važno kako biste spriječili rast bakterija.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Nakon liječenja, polipi u nosu često imaju tendenciju ponovnog pojavljivanja. Mnogi pacijenti zahtijevaju produženo korištenje steroidnih tretmana ili ponovljene operativne zahvate kako bi olakšali sebi simptome koje mogu uzrokovati nazalni polipi, odnosno hronični sinusitis.

 

Važno je znati da… 

  1. Nazalni polipi su benigne izrasline sluznice koje se javljaju u nosnim šupljinama i paranazalnim sinusima.
  2. Iako se nazalni polipi najčešće povezuju s hroničnim sinusitisom i alergijskim reakcijama, tačan uzrok njihovog nastanka još uvijek nije potpuno razjašnjen.
  3. Nazalni polipi su češći kod odraslih osoba nego kod djece.
  4. Simptomi nazalnih polipa uključuju otežano disanje kroz nos, smanjen ili oslabljen osjet mirisa (anosmija), osjećaj pritiska u licu i stalnu začepljenost nosa.
  5. Većina nazalnih polipa je bezbolna, ali mogu postati veliki i uzrokovati neugodu i teškoće s disanjem.
  6. Ljudi koji pate od astme i alergija imaju veći rizik od razvoja nazalnih polipa.
  7. U nekim slučajevima, nazalni polipi mogu uzrokovati hrkanje i apneju u snu.
  8. Liječenje nazalnih polipa može uključivati ​​konzervativne metode poput kortikosteroidnih sprejeva, a u težim slučajevima može biti potrebna hirurška intervencija za njihovo uklanjanje.
  9. Nakon uklanjanja, polipi se mogu vratiti i zahtijevati redovno praćenje i tretman.
  10. Redovna upotreba intranazalnih kortikosteroidnih sprejeva može pomoći u smanjenju ponovnog pojavljivanja nazalnih polipa i kontrolisanju simptoma.