Lupus
Šta je lupus?
Sistemski eritemski lupus ili jednostavnije samo lupus, je hronična, autoimuna bolest (bolest koja nastaje kada imunološki sistem tijela napada vlastita zdrava tkiva i organe), a koja uzrokuje upale koje se mogu manifestovati na različitim dijelovima tijela poput: zglobova, kože, bubrega, krvnih ćelija, mozga, srca i pluća. Znakovi i simptomi lupusa mogu dosta podsjećati na mnoštvo ostalih bolesti, tako da je uspostavljanje dijagnoze, za doktore i medicinske radnike, vrlo često veoma izazovno. Tipično obilježje lupusa je osip na licu koji podsjeća na leptirova krila, no postoje pacijenti kod kojih osip izostaje. Različiti genetski faktori, kod pojedinih pacijenata, utiču na pojavu i razvoj lupusa, a ova bolest često može biti potaknuta infekcijama, određenim lijekovima ili neodgovornim izlaganjem sunčevoj svjetlosti. Iako ne postoji lijek za lupus, simptomi se, različitim tretmanima, mogu držati pod kontrolom.
Najčešći simptomi lupusa
Postoji mnoštvo različitih simptoma s kojima se mogu suočavati pacijenti kojima je dijagnosticiran lupus i baš zbog toga se ova bolest ponekad naziva i bolešću s hiljadu lica. Ono što je posebno interesantno za lupus je činjenica da niti jedan slučaj nije sličan drugom, odnosno svaki pacijent je priča za sebe i ima drugačiju kombinaciju simptoma. Sve to zavisi isključivo od dijela tijela koji je zahvaćen bolešću. Epizode lupusa mogu se pogoršavati ili se povremeno, u potpunosti povući (kada je bolest u remisiji). Simptomi se obično razvijaju postepeno, tako da može proći više godina dok pacijent ne shvati da u njegovom organizmu nešto nije kako treba. Prvi znakovi lupusa su:
- Umor
- Povišena tjelesna temperatura
- Bol u zglobovima i mišićima
- Oticanje žlijezda
- Osip u obliku leptira na licu koji prekriva obraze i dio nosa te osip na ostalim dijelovima tijela
- Oštećenja kože koja se pogoršavaju nakon izlaganja suncu
- Osjetljivost na sunce
- Bijele ili plave prste na rukama i nogama tokom izlaganja hladnoći ili za vrijeme stresnih razdoblja
- Opadanje kose
- Afte u ustima
- Kratkoća daha
- Bol u prsima i želucu
- Suhe oči
- Glavobolje, depresija, zbunjenost i gubitak pamćenja
- Krvni ugrušci
- Anemija
Iako bilo koja osoba može dobiti lupus, pomenuta bolest je, ipak, češća kod žena. Nuspojave lupusa kod žena uključuju i probleme s bubrezima, srčana oboljenja te osteoporozu. Bilo koji od navedenih simptoma, znak je za uzbunu i posjet doktoru.
Treba biti posebno pažljiv ukoliko se pojavi jak osip, višednevna temperatura praćena groznicom te neobjašnjiv umor.
Šta uzrokuje lupus?
Lupus je autoimuna bolest u kojoj imunološki sistem tijela napada zdravo tkivo i ćelije, stoga, kao i kod drugih autoimunih bolesti, uzrok njegovog nastanka nije u potpuno razjašnjen. Istraživači svakodnevno nastavljaju učiti o ovoj bolesti, a dosad se zna da lupus može biti rezultat kombinacije genetskih i okolišnih faktora. Okolišni faktori, kao što su pretjerana izloženost sunčevoj svjetlosti, upotreba određenih lijekova, konzumiranje duhanskih proizvoda, izloženost virusima i stresu, su neki od odgovornih krivaca za razvoj lupusa. Hormonalne promjene, poput povećanih nivoa estrogena kod žena u reproduktivnoj dobi, smatraju se potencijalnim uzročnikom pojave lupusa.
Uspostavljanje dijagnoze i liječenje
Dijagnosticiranje lupusa u nekim slučajevima može biti dug i komplikovan proces primarno zbog toga što ne postoji isključivo jedan dijagnostički postupak koji potvrđuje prisustvo bolesti. Drugi izazov s kojim se susreću ljekari prilikom uspostavljanja dijagnoze je činjenica da lupus može imati brojne simptome koji mogu varirati od osobe do osobe. Neki simptomi se mogu pojaviti samo povremeno, dok neki podsjećaju na druga oboljenja poput dijabetesa ili artritisa. Pregled najčešće počinje razgovorom o simptomima i porodičnoj historiji bolesti. Nakon toga slijedi fizički pregled te provjera prisustva simptoma karakterističnih za lupus poput osipa. Laboratorijskim nalazima krvi i urina izvršit će se provjera broja krvnih ćelija, te eliminisati ili potvrditi anemija i ostale abnormalnosti. Ova vrsta testova pomoći će doktoru da provjeri funkciju vitalnih organa. Prisustvo autoimunih oboljenja se potvrđuje testiranjem na autoantitijela, tzv. ANA testom koji traga za proteinima u tijelu što je siguran znak da se tijelo bori protiv bolesti. Ako doktor posumnja da je bilo koji organ u vašem tijelu oštećen zbog posljedica lupusa, preporučit će dodatne analize koje mogu uključivati CT, MRI te biopsiju potencijalno oštećenog tkiva.
Liječenje lupusa zavisi od individualnih znakova i simptoma, a odluku o tome koji lijekovi su najprikladniji za vas trebate donijeti vi, nakon konsultacija sa svojim doktorom. Za lupus je karakteristično mijenjanje simptoma, pa je moguće da će terapija, u nekoj fazi bolesti, morati biti promijenjenja ili pojačana. Lijekovi koji se najčešće koriste za kontrolu lupusa uključuju nesteroidne protuupalne lijekove koji se mogu koristiti za ublažavanje boli, oteknuća i povišenu tjelesnu temperaturu. Kortikosteroidi mogu spriječiti upalu, a visoke doze se koriste za ozbiljne slučajeve bolesti. Lijekovi protiv malarije kao što je hidroksiklorokin mogu pomoći u smanjenju rizika od pojave lupusa. Imunosupresivi i biološki lijekovi su također opcije koje se mogu koristiti za liječenje lupusa, ali mogu imati ozbiljne nuspojave. Vaš doktor će vam pomoći da odaberete najprikladniji tretman za kontrolisanje vaših simptoma, uzimajući u obzir i koristi, ali i rizike svakog dostupnog lijeka.
Može li se lupus spriječiti?
Nažalost, trenutno ne postoji niti jedan efikasan način za sprečavanje pojave bilo koje autoimune bolesti, pa tako ni lupusa. Međutim, postoje neke mjere koje mogu pomoći u smanjenju rizika od progresa bolesti te smanjenju težine simptoma kod ljudi koji već imaju dijagnosticiranu bolest.
Koraci koje možete poduzeti kako bi smanjili rizik od razvoja lupusa su:
- Smanjenje izloženosti suncu - izbjegavajte dugotrajno izlaganje suncu i odgovorno se ponašajte koristeći šešire, sunčane naočale i odjeću koja štiti kožu.
- Nastojte izbjeći štetne hemikalije
- Budite aktivni - održavajte tjelesnu aktivnost koja može smanjiti stres i poboljšati generalno zdravlje vašeg organizma.
- Pazite na svoje zdravlje - redovno odlazite na preglede i provjeravajte znakove lupusa, pogotovo ako postoji porodična anamneza bolesti.
- Vodite zdrav život - jedite kvalitetnu i zdravu hranu, svakodnevno priuštite svom tijelu kvalitetan odmor i san i uvijek izbjegavajte stresne situacije.
Važno je napomenuti da niti jedna od navedenih mjera nije sto posto učinkovita u sprečavanju lupusa, ali svakako pomažu pri smanjenju rizika od razvoja bolesti i poboljšanju kvalitete života za osobe kojima je potvrđena dijagnoza. Ako imate bilo kakvih nedoumica, a koje se odnose na simptome koje imate, obavezno se posavjetujte sa svojim ljekarom.
Koje su prognoze za ovo oboljenje?
Lupus je, nažalost, neizlječiva bolest. No, većina ljudi uspješno živi s ovom dijagnozom vodeći računa o lijekovima koje je potrebno konzumirati i stvarima koje je potrebno izbjegavati kako bi se spriječile komplikacije i oštećenja organa koje netretiran lupus može prouzrokovati. Neliječen lupus može uzrokovati niz zdravstvenih problema, oštećenja organa, problema i komplikacija u trudnoći. Ljudi s lupusom su, zbog konzumiranja lijekova i oslabljenog imunološkog sistema, podložniji različitim infekcijama, osteoporozi i nekim oblicima kancera (iako je rizik od razvoja ovog malignog oboljenja minimalan).
Važno je znati da…
- Lupus se češće javlja kod žena nego kod muškaraca. Otprilike 90 posto pacijenata s lupusom su žene i to one koje su u reproduktivnoj dobi (od 15-45 godina).
- Lupus može biti nasljedan. Ako neko ima bližeg srodnika s lupusom, tada postoji veća vjerovatnoća da će i sami razviti bolest.
- Simptomi lupusa mogu se razlikovati od osobe do osobe. Neki od najčešćih simptoma uključuju umor, bol u zglobovima, osip, fotosenzitivnost, teškoće u disanju, gubitak kose i osjećaj ukočenosti u tijelu.
- Lupus može biti teško dijagnosticirati jer se simptomi često podudaraju s drugim bolestima. Za dijagnozu se obično koristi kombinacija krvnih analiza, procjena simptoma i medicinske historije pacijenta.
- Lupus nije zarazan. Ne može se prenijeti s jedne osobe na drugu.
- Lupus može (ali i ne mora) uticati na trudnoću. Žene s lupusom imaju veću vjerovatnoću da će imati teškoće u trudnoći, uključujući pobačaj, prijevremeni porod i rastavljenu posteljicu.
- Iako za lupus ne postoji lijek, postoje tretmani koji mogu pomoći u kontrolisanju simptoma. Lijekovi, poput kortikosteroida, imunosupresiva i antimalaričnih lijekova, mogu se koristiti za smanjenje upale i kontrole imunološkog sistema.
- Dan lupusa obilježava se svake godine 10. maja s ciljem podizanja svijesti o ovoj bolesti.