Lom skafoidne/čunaste kosti
O kakvoj ozljedi je riječ?
Zglob je formiran od dvije kosti podlaktice – radijusa i lakatne kosti – i osam malih karpalnih kostiju. Karpalne kosti su raspoređene u dva reda na dnu šake, a u svakom redu su četiri kosti. Lom skafoidne, odnosno čunaste kosti je lom jedne od malih kostiju ručnog zgloba. Ova vrsta loma se najčešće javlja nakon direktnog pada na ispruženu ruku. Simptomi loma skafoidne kosti, kao i kod većine lomova uključuju bol i osjetljivost u području području ispod palca. Simptomi se pogoršavaju ako pokušate nešto uhvatiti ili uštinuti. Liječenje ove ozljede je individualno, odnosno može varirati od gipsa pa do hirurškog zahvata, sve zavisi od težine loma i mjesta na kojem se kost slomila. Budući da dijelovi skafoidne kosti imaju prilično oskudnu opskrbu krvlju, ova vrsta ozljede može dodatno poremetiti protok krvi do kosti i otežati oporavak, odnosno proces zarastanja.
Kada trebate posumnjati na lom skafoidne/čunaste kosti?
Prijelomi skafoida obično uzrokuju bol (i otok) pri pomjeranju palca. Kod nekih fraktura skafoida, bol nije jak i može se zamijeniti za uganuće ručnog zgloba. Osim ako vam zglob nije deformisan, možda neće biti očigledno da vam je skafoidna kost slomljena. Bol u zglobu koji ne nestaje u roku od jednog dana od povrede može biti znak loma – stoga je važno posjetiti ljekara ako bol ne prestane. Pravovremeno liječenje prijeloma skafoidne kosti pomoći će vam da izbjegnete potencijalne komplikacije koje mogu biti brojne.
Šta je uzrok loma skafoidne kosti?
Prijelom skafodine, odnosno čunaste kosti obično se dešava kada padnete na ispruženu ruku. Povreda se može desiti i tokom sportskih aktivnosti, ali i bilo koje druge nezgode. Prijelomi skafoidne kosti se dešavaju kod ljudi svih uzrasta, uključujući i djecu. Ne postoje specifični faktori rizika ili bolesti zbog kojih postoji veća vjerovatnoća da ćete doživjeti prijelom skafoide. No, povrede možete spriječiti noseći štitinike za zglobove prilikom energičnih sportskih aktivnosti.
Kako se možete izliječiti?
Kao i za svaki drugi lom, neophodno je, čim prije, potražiti pomoć ljekara. Prije odlaska po pomoć, možete imobilizirati ruku ili stavljati hladne obloge na bolno mjesto (nikako ne dikretno na kožu). Liječenje koje će vam doktor preporučiti zavisit će od brojnih faktora, uključujući: mjesto na kojem je lom, da li su fragmenti kosti pomaknuti te prije koliko vremena se dogodila vaša povreda. Najčešće se, pri ovom lomu, stavlja imobilizacija koja se nosi jako dugo, između 10 i 14 sedmica. Ukoliko se situacija iskomplikuje, ili se ne ustanovi na vrijeme o kakvom lomu se radi, pristupa se hirurškom tretmanu, nakon kojeg je, također, neophodno nositi imobilizaciju. Ova povreda je vrlo specifična i nerijetko se dešava da se ne otkrije na vrijeme, odnosno da se uspostavi pogrešna dijagnoza. Važno je, ako bol ne prestaje ni nakon dva mjesca, a kost ne zarasta, ponoviti pregled ili potražiti mišljenje drugog ljekara kako bi se spriječile komplikacije poput pseudoartroze, neunije, artritisa, te avaskularne nekroze.
Pri oporavku treba obratiti pažnju da:
- Ne podižete i ne nosite teške predmete
- Ne učestvujete u kontaktnim niti u sportovima koji uključuju bacanje, skakanje, penjanje ili podizanje
- Ne pušite jer pušenje usporava zarastanje loma
Tokom oporavka vrlo je važno da održavate punu pokretljivost prstiju. Vaš doktor će vas vjerovatno uputiti na fizikalne terapije koje će vam pomoći da, uz adekvatne vježbe, što je moguće prije vratite pokretljivost svom zglobu. I, ne zaboravite, baš kao i za svaki drugi prelom, za puni oporavak, potrebno je strpljenje. Ako se budete pridržavali liječničkih, ali i savjeta iz ovog teksta, oporavak možete očekivati za otprilike četiri mjeseca.