Skip to main content

Limfomi

Šta su limfomi?

Limfomi su maligna oboljenja koja započinju, kako im i sam naziv kaže, u limfnom sistemu organizma. Limfni sistem je jedan od dva glavna sistema cirkulacije u tijelu, a njegova uloga je da bude nosilac imuniteta našeg organizma. Limfni sistem se sastoji od limfe (bezbojne tekućine koja ima ulogu posrednika između krvi i tkiva), limfnih čvorova (limfnih žlijezda), timusne žlijezde, slezene i koštane srži. Limfne žlijezde i limfni sudovi se granaju po čitavom tijelu (izgledom jako podsjećaju na krvotok), vraćaju limfu u krvotok dok je zadatak limfnih žlijezda da proizvode limfocite (imune ćelije), čiste limfu od bakterija i štetnih uticaja te proizvode antitijela. Postoji više od pedeset različitih vrsta limfoma, a oni se mogu pojaviti u bilo kojem dijelu limfnog sistema, kao i u bilo kojem dijelu tijela jer limfa neprestano cirkuliše čitavim tijelom. Limfomi se dijele na dvije skupine: Hodgkinova bolest i non-Hodgkinov limfom.

 

Najčešći simptomi limfoma

Prvi simptomi limfoma su najčešće bezbolni, a uključuju:

  • Oticanje limfnih čvorova na vratu, ispod pazuha ili na preponama
  • Konstantan umor i iscrpljenost
  • Noćno znojenje
  • Kratak dah
  • Gubitak težine i apetita
  • Svrbež kože
  • Visoka temperatura (iznad 38°C)

Limfomi, u nekim slučajevima, mogu uzrokovati i poremećene vrijednosti u krvi poput smanjenja broja svih krvnih stanica, česte upale, krvarenja te, na koncu, i anemiju.

 

Šta uzrokuje limfome?

Doktori nisu sigurni koji je tačni uzročnik limfoma. Ono što je poznato jeste da limfomi nastaju zbog genetske mutacije koja počinje u bijelim krvnim zrncima (limfocitima). Zadatak limfocita je da štite organizam boreći se protiv svih vidova infekcije i bolesti. U slučaju pojave mutiranih limfocita dolazi do njihovog prebrzog razmnožavanja, duži im je životni vijek zbog čega „bolesni“ limfociti počnu preovladavati što uzrokuje oticanje na limfnim čvorovima, slezeni i jetri. Pod većim rizikom za razvoj ove bolesti su muškarci jer oni češće obolijevaju od žena. Postoje pokazatelji i da dob može uticati na pojavu limfoma jer određeni limfomi se češće dijagnosticiraju mlađim ljudima ili djeci, dok ostali češće budu dijagnosticirani starijoj populaciji. Limfomi se, nažalost, često pojavljuju i kod ljudi sa oslabljenim imunološkim sistemom, te kod ljudi koji uzimaju lijekove za potiskivanje imunog sistema (za liječenje autoimunih bolesti). Određena stanja i infekcije, poput Epstein- Barr virusa također mogu biti uzročnici limfoma, kao i prisustvo bakterije H. pylori u organizmu.

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Kako smo i naveli u prethodnom dijelu teksta, postoji više različitih tipova limfoma. Kako bi se potvrdila dijagnoza te odredilo o kojem tipu limfoma se radi pregled će uključivati: fizički pregled na kojem se utvrđuje postoje li limfni čvorovi, a zatim se rade analize krvi pomoću kojih se provjerava koncentracija krvnih ćelija u organizmu. Pregled može uključivati i ultrazvuk, rendgnen, CT snimak ili MRI kako bi se provjerilo da li su limfomi zahvatili još neki organ u tijelu. Biopsija tkiva ili koštane srži također je prepručljiva, a koristi se da bi se potvrdilo stanično porijeklo, da li su prisutne Reed-Sternbergove ćelije (ovo vrijedi samo u slučaju Hodgkinove bolesti). Dobiveni podaci se koriste za prognoziranje bolesti te određivanje daljeg toka liječenja. Za liječenje limfoma koriste se radioterapija, kemoterapija ili kombinacija ove dvije metode, sve zavisi od stepena bolesti. Hodgkinova bolest izlječiva je u 50-80 posto slučajeva, a non-Hodgkinov limfom također može biti izliječen ukoliko se otkrije na vrijeme i ako se odmah započne s terapijom. Određeni limfomi se mogu liječiti i transplantacijom koštane srži.

 

Mogu li se limfomi spriječiti?

Ne postoji siguran način da spriječite nastanak limfoma ili bilo kojeg drugog malignog oboljenja, ali postoje navike koje možete usvojiti kako biste sveli rizike na minimum. Redovna tjelovježba, kvalitetna ishrana, prestanak konzumacije alkohola i duhanskih proizvoda te smanjenje izloženosti otrovnim i štetnim hemikalijama (posebno u slučaju profesionalne izloženosti različitim hemikalijama) imat će pozitivan uticaj na vaše zdravlje.

 

Koje su prognoze za ovo oboljenje?

Kada je non-Hodgkinov limfom u pitanju studije pokazuju da oko 75 posto ljudi živi pet ili više godina nakon postavljene dijagnoze, a 80 posto ljudi sa Hodgkinovom bolesti bude uspješno izliječeno dostupnim metodama liječenja. Kod mlađih ljudi i onih koji su bolest otkrili u ranoj fazi stopa izlječenja dolazi do 90 posto. Izlječenje je moguće, čak i ako se bolest ponovo vrati. Podaci pokazuju da od non-Hodgkinovog limfoma godišnje umre troje od 100.000 ljudi.

 

Važno je znati da…

  1. Thomas Hodgkin je 1832. godine prvi opisao limfom, tačnije jednu vrstu koja danas nosi ime po njemu - Hodgkinov limfom (HL) ili Hodgkinova bolest.
  2. Hodgkinov limfom se smatra jednim od najčešće izliječenih kancera
  3. Protok limfe ka srcu je veoma spor i iznosi od 2 do 4 litre tokom 24 sata.
  4. Neki limfomi napreduju vrlo sporo i zbog toga se ne trebaju početi liječiti odmah po otkrivanju bolesti. Ta vrsta limfoma se naziva indolentima i njihovo liječenje podrazumijeva aktivni nadzor, bez lijekova ili terapija.
  5. Postoje tri tipa raka krvi – limfomi, leukemija i mijelomi.
  6. Timus je mala, prsna žlijezda koja se nalazi u prednjem gornjem dijelu prsnog koša. Masa timusa je najveća oko 10. godine života, a smanjuje se ulaskom u pubertet.
  7. Tri najčešća oblika limfoma su: folikularni limfom, Primarni medijastinalni limfom velikih B stanica i limfom plaštenih ćelija.