Skip to main content

Lajmska bolest

Šta je lajmska bolest?

Lajmska bolest, poznata i pod nazivom lajmska borelioza, je infektivno oboljenje izazvano bakterijom borelije, a prenosi se ugrizom zaraženog krpelja koji su nosioci ovih bakterija.

Krpelji koji prenose bakterije borelije prisutni su svuda u svijetu, međutim, lajmska bolest je najučestalija u gornjem srednjem zapadu, sjeveroistočnim i srednjeatlantskim državama, te u Evropi i na jugu centralne i jugoistočne Kanade.

Osobe koje borave u područjima gdje su krpelji prisutni, kao što su travnate, grmovite ili šumovite površine, imaju veći rizik od infekcije lajmskom bolešću. Poduzimanje preventivnih mjera u tim područjima može smanjiti rizik od suočavanja s ovom bolešću.

 

Najčešći simptomi lajmske bolesti

Lajmska bolest može se razvijati kroz tri faze koje se mogu preklapati i uzrokovati različite simptome:

  • Rano lokalizirana faza (od prve do četvrte sedmice).
  • Rana diseminirana faza (od prvog do četvrtog mjeseca).
  • Kasno perzistentna, kasno diseminirana ili samo kasna faza (nakon četiri mjeseca, pa čak i do godinu dana kasnije).

U ranim fazama lajmske bolesti, mogući znakovi i simptomi uključuju:

  • Eritemsku migrenu (EM) - karakterističan crvenkasti osip koji se obično pojavi sedam dana do četiri sedmice nakon ugriza krpelja. Osip može biti kružnog, trouglastog ili ovalnog oblika, često s crvenim prstenom oko središta.
  • Povišenu tjelesnu temperatura.
  • Glavobolju.
  • Ukočenost vrata.
  • Bolove u tijelu i zglobovima.
  • Umor.
  • Otečene limfne čvorove.

U kasnijim fazama lajmske bolesti mogući znakovi i simptomi najčešće su:

  • Višestruki osipi na različitim mjestima tijela.
  • Paraliza mišića lica (Bellova paraliza).
  • Blokada srca ili poremećaj srčanog ritma.
  • Osjećaj ukočenosti ili abnormalnih senzacija (neuropatija).

Ako se lajmska bolest ne liječi, mogući znakovi i simptomi u kasnoj fazi uključuju:

  • Ponavljajuće epizode otečenih zglobova (najčešće koljena).
  • Teškoće s koncentracijom i oštećenje mozga poznato kao "moždana magla".
  • Oštećenje živaca širom tijela, što može uticati na kožu, mišiće i unutrašnje organe (polineuropatija).

 

Šta uzrokuje lajmsku bolest?

Lajmska bolest je uzrokovana bakterijama borelije koje prenose zaraženi, crnonogi krpelji u Sjevernoj Americi i različite vrste krpelja u Evropi. Krpelji se pričvršćuju na kožu domaćina kako bi se hranili krvlju, a ukoliko su zaraženi, tokom tog procesa mogu prenositi bakterije na osobu na koju su se zakačili. Bolest prenose mladi i odrasli krpelji, a rizik od infekcije povezan je s područjem i staništem gdje krpelji obitavaju, te s periodom godine kada su najaktivniji. 

 

Uspostavljanje dijagnoze i liječenje

Ukoliko pacijent živi u području gdje je lajmska bolest česta, za postavljanje dijagnoze može biti dovoljan pregled osipa. 

Dijagnoza se obično postavlja i na osnovu:

  • Pregleda svih znakova i simptoma.
  • Informacija o boravku u prirodi te potencijalnoj izloženosti krpeljima.
  • Analize krvi radi pronalaženja antitijela koja se bore protiv bakterija povezanih s ovom bolešću.

Za liječenje lajmske bolesti koriste se antibiotici, obično u obliku tableta, a tretman traje od deset do četrnaest dana. U težim slučajevima, može biti potreban intravenozni antibiotik. Prevencija komplikacija uključuje primjenu antibiotika kao profilaktičke mjere. Važno je pratiti uputstva i uzimati sve propisane doze antibiotika čak i ako se pacijent osjeća bolje.

Postoji pojam "hronične lajmske bolesti", no naučna istraživanja nisu potvrdila postojanje ovog stanja niti je dokazano da dugotrajni simptomi nakon lajmske bolesti zahtijevaju kontinuiranu primjenu antibiotika. Pacijenti koji se suočavaju sa novim ili nastavljenim zdravstvenim problemima nakon prebolovane lajmske bolesti, trebaju se posavjetovati s ljekarom kako bi se utvrdio pravi uzrok simptoma i odredio odgovarajući tretman liječenja.

 

Može li se Lajmska bolest spriječiti?

Većina ljudi oboljelih od lajmske bolesti zarazi se tokom kasnog proljeća, ljeta i rane jeseni kada krpelji traže hranu. U toplim klimatskim uvjetima, broj uboda krpelja zimi je minimalan.

Jelenski krpelji, koji su najčešći nosioci lajmske bolesti, obično se nalaze u šumovitim područjima i livadama koje se nalaze blizu šume. Krpelji ne preživljavaju dugo na osunčanim travnjacima jer se brzo osuše i umru. Iako se procjenjuje da otprilike jedan posto jelenskih krpelja nosi bakterije koje izazivaju lajmsku bolest, postoje područja u kojima više od 50 posto krpelja nosi ovu bakteriju. Kako biste spriječili lajmsku bolest, neophodno je da izbjegavajte ubode krpelja dok boravite na otvorenom. 

Evo nekoliko mjera koje vam mogu pomoći da smanjite rizik od uboda krpelja, a samim tim i razvoj lajmske bolesti:

  • Koristite sprejeve protiv insekata (čak i po odjeći). 
  • Nosite svijetlu odjeću kako biste lakše primijetili krpelje na sebi i izbjegavajte otvorene cipele.
  • Obavezno provjerite ima li krpelja na tijelu i odjeći nakon boravka na otvorenom.
  • Svakodnevno pregledajte i kućne ljubimce da biste eliminisali prisutnost krpelja.
  • U šumovitim i travnatim područjima krećite se očišćenim stazama.

 

Koje su prognoze za ovo stanje? 

Većina ljudi koji pravovremeno započnu liječenje za lajmsku bolest uspješno se oporavi. Međutim, čak i nakon liječenja, lajmska bolest može izazvati dugoročne posljedice. Neliječena lajmska bolest može dovesti do drugih ozbiljnih problema, ali rijetko je smrtonosna. Čak i nakon pravilnog tretmana, određeni pacijenti (procjenjuje se pet do petnaest posto) mogu imati sindrom lajmske bolesti nakon tretmana (PTLDS), koji se odlikuje dugotrajnim umorom, bolovima ili glavoboljom. PTLDS ne znači da je infekcija još uvijek prisutna i obično se simptomi povlače u narednih šest mjeseci.

Postoji izraz "hronična lajmska bolest" koji neki ljekari koriste za stanje kod osoba koje su imale lajmsku bolest i simptome PTLDS-a. No, ponekad ljudi dobiju dijagnozu "hronične lajmske bolesti" bez prethodne dijagnoze lajmske bolesti. Većina ljekara izbjegava korištenje ovog izraza jer nema dovoljno dokaza koji potvrđuju postojanje dugotrajne infekcije bez ugriza krpelja. Također, nema ni dovoljno dokaza koji potvrđuju hipotezu da komarci mogu prenositi lajmsku bolest.

 

Važno je znati da… 

  1. Lajmska bolest dobila je ime po gradu Lyme u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje je prvi put opisana 1975. godine. Bolest se često javlja u sjeveroistočnim i sjevernim regijama SAD-a, kao i u dijelovima Evrope i Azije.
  2. B. burgdorferi i B. mayonii prenose se na ljude putem ugriza zaraženog crnog krpelja vrste Ixodes scapularis ili Ixodes pacificus (u SAD-u). U Evropi i Aziji, Ixodes ricinus je čest prenosnik bakterija.
  3. Simptomi Lajamske bolesti mogu biti raznoliki i često se počinju pojavljivati 3 do 30 dana nakon ugriza krpelja. Uobičajeni simptomi uključuju groznicu, glavobolju, umor, bolove u mišićima i zglobovima, a karakteristična je pojava crvenog, prošireng ruba na koži oko mjesta ugriza, poznata kao eritemski migrans.
  4. Ako se ne liječi pravilno, Lajmska bolest može izazvati ozbiljne komplikacije kao što su artritis, probleme s srcem, živčane smetnje i probleme s kožom.
  5. Dijagnoza Lajamske bolesti može biti izazovna jer se simptomi mogu preklapati s drugim bolestima. Ljekari se obično oslanjaju na kliničke simptome i laboratorijske testove kako bi potvrdili dijagnozu.
  6. Najbolji način za sprečavanje Lajamske bolesti je izbjegavanje krpelja. Nosite zaštitnu odjeću kada ste u područjima s krpeljima, koristite proizvode protiv krpelja i provjerite tijelo nakon boravka na otvorenom kako biste uočili i uklonili krpelje na vrijeme.
  7. Lajmska bolest se obično liječi antibioticima, a najčešće korišteni antibiotik je doksiciklin, amoksicilin ili cefuroksim.
  8. Smatra se da je Lajmska bolest, prije nego što je službeno dijagnosticirana i opisana, bila uzrok različitih nepoznatih bolesti u prošlosti.